U toj perspektivi kršćanska teologija u svojoj je najdubljoj biti kristologija, govor o Bogu koji postaje čovjekom te govor o Čovjeku koji postaje Bogom i u kojem je svaki čovjek pozvan postati dionikom njegove " slave ", to jest po njemu sudjelovati u punini božanskog života.

Kršćanska teologija sažima istinu o Bogu ovim izrazom: jedna jedina bit u tri Osobe.

Ako Europa ima tu analognu ulogu u povijesti spasenja kao i u svjetovnoj povijesti, onda za Europu vrijedi ono što je kršćanska teologija povijesti s Pavlom izrekla o Izraelu: Božja su obećanja dana bez kajanja i povlačenja.

Zaključujući predavanje kardinal je rekao da bludnost sakati uzlazna krila prema punoj i simboličnoj vrijednosti ljudske spolnosti, ističući da se samo istinska kršćanska teologija može suprotstaviti redukciji ljudske osobe.

veliko hvala na ovome članku kojega si prezentirao, da to je to, PAPA je u najblažoj varijanti naivac a u najgrubljoj vješt manipulator, uostalom cijela Kršćanska teologija je umijeće manipulacije mentalnim konstrukcijama tipa NADA, SAVJEST, VJERA, IŠČEKIVANJE (što neodređenije to bolje jer se uvijek može prilagoditi bilo Mesiću bilo Josipoviću, na kraju krajeva svi su oni na istoj strani) itd istesano do savršenstva tijekom 2000 god

Sv. AUGUSTIN: " Pod pravednim Bogom nitko ne može patiti ako to nije zaslužio. " Više o svemu: EUGEN DREWERMAN u OKOLOGISHE THEOLOGIE; " Čitava kršćanska teologija pokazuje jednu štetnu i opasnu sklonost, jedno kobno ograničenje, pa stoga i pitanje koje ne možemo izbjeći: kakva je sudbina drugih bića, životinja, koja s nama dijele stanje stvorenja?...

U tome smislu ne treba ni čuditi da današnji čovjek erotski divlja jer mu, između ostaloga, uopće nije pružena kršćanska teologija erotike (npr. teološko značenje orgazma).

To uvjerenje, na svoj način, preuzima i kršćanska teologija.

Ako Isus nije živi Bog u vremenu, u čovjeku, onda cijela kristologija i kršćanska teologija nema smisla i pada u vodu.

Onkraj rasprave je li Europa identična sa »zapadom« i kako je moguće razumjeti njezinu povijest polazeći od povijesti Izraela i grčko-rimsko-bizantske kulture može se neuvjetovano reći da je »Europa u jedinstvu i unatoč mnoštvu naroda jedna povijesno-spasenjska veličina koja bez sumnje pokazuje analognost s posebnošću biti koju kršćanska teologija povijesti priznaje izraelskom narodu«.

Na njemu se temelji kršćanska teologija, filozofija, soteriologija, ona je temelj ljudskim pravima, itd.

Ona se kao prvo bavi svim pojedinačnim i iskrenim razmišljanjima samoga pisca, a zatim i svom iznenađujućom duhovnom profinjenošću kojom je na njih sasvim nepredvidivo odgovorila kršćanska teologija.

Ako je kršćanska teologija preuzela tu riječ iz grčkog svijeta, učinila je to očito imajući pred očima Božji narod rođen od Krista koji je raširio svoje ruke na križu da ujedini ljude u miru jednoga Boga.

Kršćanska teologija na Filipinima ima mnoge dodirne točke s teologijom oslobođenja.

Kršćanska teologija ne počiva na slijepoj poslušnosti prirodi niti na shvaćanju da priroda sve raspoređuje na najbolji način.

Tako kršćanska teologija križa niječe tezu teizma (teizam se ovdje shvaća kao naravna spoznaja Boga, odnosno kao monoteistička filozofija) po kojoj Bog ne može patiti ni umrijeti.

Kršćanska teologija uči da Boga najbolje spoznajemo tamo gdje on sam o sebi govori (objavljuje se).

Na temelju Septuaginte gradi se kršćanska teologija i crkveni rječnik istočne Crkve.

Time kršćanska teologija postaje nešto sveobuhvatnoga, zbilja iz koje nije ništa isključeno.

Osoba kakvom je poimaju predstavnici i filozofi laičke bioetike, posebice Egelhardt i Singer, zanemaruju bitnu komponentu osobnosti koju ističu i štite kršćanska teologija i personalistička antropologija, a to je čovjekova duhovna dimenzija.

Kršćanska teologija jedino može izvršiti svoje poslanje ako bude sposobna prepoznavati znakove vremena i kulture i na te znakove odgovoriti valjano.

Trenutno dodiplomski studij nudi tri smjera: Kršćanska teologija; Religija i društvo; Primijenjena teologija.

Kršćanska teologija se u širokim oblastima oprostila od đavla i ublažila pitanje o porijeklu zla.

Te su " prirodne " značajke sakralnoga očuvane i u Svetom pismu: kršćanska teologija perpetuira žrtveni mehanizam poimajući Isusa Krista kao " savršenu žrtvu " koja svojim beskonačno dragocjenim žrtvovanjem, tako kao što je beskonačna ljudsko-božanska Isusova osoba, posve zadovoljava božju potrebu za pravednim sudom zbog Adamova grijeha.

Kršćanska teologija; Dijalektika; Povijest mojih nevolja...

Kršćanska teologija otkrila mi je vječnost tajne Isusa u naručju Oca.

Najnoviji broj »Cetinskih vrila«, in medias res započinje (za protekle blagdane prigodnim) tekstom fra Luke Tomaševića o kršćanskom blagdanu Božića, u kojem autor govori o božićnim običajima i tradiciji, ističući da su se uz taj blagdan u jedno stopile kršćanska teologija i raznorazna narodna vjerovanja, običaji i obredi, s primjesama magijskog, te zaključujući kako je riječ o najljepšem blagdanu kršćanstva, ali i čovječanstva uopće.

Naš Vlado Košić je kao pomoćni zagrebački biskup u jednom svom intervjuu citirao Moltmanna, koji se u svezi Blochovog " Principa nade " zapitao: " Zašto je kršćanska vjera dopustila da joj promakne ova tema, koja je morala biti njezina vlastita tema? " Naravno, od Moltmanna na ovamo, kršćanska teologija i kršćanska filozofija ušle su duboko u psihologiju i kulturu nade.

Kršćanska teologija U nastavku opere redatelj težište stavlja na ljudske slabosti mitoloških bića koja zaokupljaju ljudski problemi i žrtve su vlastitih osjećaja.

Tako će se razviti i novi pravac u teologiji: ' theologia pulchritudinis ' (teologija ljepote). Kršćanska teologija koja se temelji na povijesnoj objavi da je Bog Stvoritelj svega, i da se Njegov Sin utjelovio i postao čovjekom, drži i uči kako su spoznanje istine, ljubav prema dobroti i uživanje u ljepoti sviju stvari mogući upravo zato što sam Stvoritelj prvi spoznaje sva stvorenja, ljubi ih i naslađuje se u njima.