Ona nije samo sastavni dio kršćanske etike, i to najvažniji, ona nije samo naročita strana kršćanskog morala, i to najdragocjenija, nego je sadržaj svega onoga što kršćanstvo od nas traži.

Da bi socijalni pastoral zaživio na osobnim i zajedničkim razinama nužno je suočiti se s izazovom sekularizacije, koja unosi ravnodušnost u ljude gušeći u njima izricanje kršćanske etike o pitanjima koja se odnose na budućnost čovječanstva.

Netko može koncipirati humanizam na osnovi kršćanske etike ili društvo solidarnosti na osnovi ljubavi prema bližnjem.

Fenomene znanstveno-tehničkoga pothvata koji »najpresudnije« utječu na metamorfoze ljudske svijesti, savjesti, mentaliteta i duhovnosti u suvremenom dobu kritički propituje u četvrtome dijelu knjige, a izazove metamorfoza etičke svijesti analizira u pet poglavlja petoga dijela u kojem također piše o moralnoj autonomiji u kontekstu kršćanske etike, o izazovima izgradnje jedne dosljedne kršćanske etike života, o opasnostima biocentričkoga poništavanja specifikuma humane etike, o strukturalnim analizama svijesti postmodernoga moralnog subjekta te o temeljnom određenju ljudskoga dostojanstva, ali u ozračju znanstveno-tehničkoga pothvata u kojemu se javljaju »nova, podmukla i sofisticirana gaženja ljudskoga dostojanstva te stvaraju novi oblici porobljavanja čovjeka od strane drugoga čovjeka«.

U tom smislu Centar, između ostaloga, organizira simpozije i konferencije na kojima želi okupiti ljude koji će o nekom problemu razmišljati iz perspektive kršćanskog morala, kršćanske etike i duhovnosti.

O moralno-etičkom aspektu presadbe organa govorio je mons. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački i duhovnik HKLD-a, profesor kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove.

Njegova se misao okreće oko dvije velike osi: s jedne strane kritičke analize problema prouzročenih samoumnažanjem fenomena tehnike, s druge strane kršćanske etike slobode i nade prilagođene današnjem društvu.

Mahniti drk je rezultirao prepuštanjem sodomijskoj politici čime su se približili postulatima kršćanske etike (važno je davati, ali i primati) i svojim su se odmakom od ekstremnih polova naše političke zbilje pokušali predstaviti kao umjerena buljoopcija.

Javno su pak istupili prvi put svojim manifestom ' Fama fraternitatis ' 1614. godine, kojim su pokušali reformacijom produbiti mistična znanja kršćanske etike.

Kolumna Democroacia je od početka pratila društvena zbivanja s naglaskom na poštivanje ljudskih prava, iz perspektive kršćanske etike, u duhu ekumenizma i međureligijskog dijaloga, potpuno otvorena svim svjetonazorima, te nosi više odlikovanja kojih je dobila u godinama postojanja.

No već prvi ovogodišnji Glas Koncila od 6. siječnja optužio je Žuneca da proizvoljno tumači spomenuti sporazum, uz dodatak kako podmeće tezom po kojoj uvođenje kršćanske etike u odgojno-obrazovnom sustavu dovodi u pitanje jednakost svih građana pred zakonom.

Mir, praštanje, ljubav - tri su temeljne vrednote kršćanske etike.

Ljubav kao temelj kršćanske etike možemo promatrati i u poslovnoj etici.

Ženska mreža Hrvatske smatra da se djelovanje hrvatskih institucionalnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti, kao i zalaganje ženskih nevladinih udruga za ženska ljudska prava zbog tih ugovora odvija u bitno suženom prostoru, omeđenom crkvenom dogmom uobličenoj u međudržavnim ugovorima sintagmom »vrijednosti kršćanske etike«. Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture Hrvatska se obvezala: »Odgojno-obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilišta, uzimat će u obzir vrijednosti kršćanske etike.« Ne uzdajući se u svima poznatim deset etičkih smjernica za život, hrvatski ministri traže od katoličke crkve i detaljnije upute što su to vrijednosti kršćanske etike, pa u brojnim povjerenstvima sjede predstavnici crkve, koji odlučuju o seksualnoj edukaciji u školama, o upotrebi kondoma i umjetnoj oplodnji, o nasilju nad ženama i politici stanovništva, o manjinskim pravima i o tome koji je oblik seksualnosti devijantan.

Naime, u tom ugovoru piše, navodi Zanki, da su Republika Hrvatska i Sveta Stolica definirali ' da će se u odgojno-obrazovnom sustavu i kulturi uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike ', međutim, po njegovom mišljenju, Katolička crkva sastoji se od različitih vjerskih službenika te je tako ' i pojam kršćanske etike postao rastezljiv i ponekad izlika za ksenofobiju, homofobiju i kršenje osnovnih principa sekularnog društva '.

Krajnja dosljednost življenju vjere Kristove, kršćanske etike, morala, bez sklapanja lažnih nagodbi uvijek je bila i bit će rizik, rizik vjere, i mučeništvo, kojim duhovne vrijednosti Kraljevstva nebeskoga svjedočimo ovom svijetu koji je već odavno slijep za sve ono što nije podređeno tržišnoj ekonomiji i novcu

Hrvatsko slovo, 14. kolovoza 2009. Razgovor, Biskup dr. Valentin Pozaić, ravnatelj Centra za bioetiku na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove Širi se virus autodestrukcije naroda Dr. Valentin Pozaić profesor je kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

Neki od njegovih ključnih stavova su: socijalna ovisnost o državi indikator je genetske defektnosti; sposobniji su sirovina za pozitivnu eugeniku; potrebno je ukidanje kršćanske etike itd.

Taj program duhovne obnove odnosi se i na vojno-redarstvene snage, jer " baš služba Domovini, služba za očuvanje javnoga reda i mira, za sigurnost svih građana i njihove imovine, za očuvanje krvlju iskupljene slobode i samobitnosti ima potrebu utemeljenja svojeg poziva na sigurnim načelima kršćanske etike.

To je odmak od tisućljetne civilizacijske tekovine i od kršćanske etike.

To znači, odmah dešifrirajmo taj zlokobni epigram, da su se odrekle čak i minimuma kršćanske etike koja u svakom čovjeku, uključujući pape i patrijarhe, vidi grešnike.

Dakle, liberalna časna (??), koja je ujedno i profesor emeritus kršćanske etike na Sveučilištu Yale, napisala je knjigu u kojoj hvali žensku masturbaciju i odobrava razvod, gay seks i brak.

Valentina Pozaića, profesora kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, pomoćnim biskupom Zagrebačke nadbiskupije.

Unatoč svim tim varijacijama u njedrima kršćanske etike, prevladavajuće u zapadnom svijetu, vodilo se bezbroj ratova te mnoga osvajanja, porobljavanja i istrebljenja naroda.

Mi znamo da bi bilo nemoguće razmišljati o modernitetu (počeli smo to jasno da shvaćamo s analizama Maxa Webera) bez one u njoj aktivne prisutnosti nasljeđa dogme i kršćanske etike.

Sekularizacija koja je pogodila, načevši ali ne uništivši, tradiciju dogme i kršćanske etike u modernom vremenu, predstavlja model sveukupne budućnosti Zapada, ne samo u onom dijelu koji se odnosi na vjeru.

Od godine 1990. do 1994. predavao je kao profesor na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu, a potom sve dosada djeluje kao profesor kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

U posljednje dvije godine, označene gospodarskom i društvenom krizom koja je prerasla također u vjerske sukobe, poljuljana je tzv. ideologija " Pancasila " (utemeljena na pet načela: vjera u Boga, građansko i pravedno društvo, jedinstvo naroda, demokracija, društvena pravednost) koja jamči vjersku slobodu i pospješuje razvoj kršćanske etike i odgovornosti.

Kanonsko pravo, na taj način, u pravoslavlju čine crkveni kanoni ili pravila i odredbe kršćanske etike, bogoslužja, discipline klera, monaštva, crkvene organizacije i jurisdikcije, što su ih proglasili ekumenski ili mjesni sabori.

Ne obavezuju li ugovori sa Svetom Stolicom Hrvatsku državu da u svojem obrazovnom sustavu uzme u obzir " načela kršćanske etike "?