Maria Madise, utemeljiteljica Instituta za kulturu života, smatra kako Estonija kao bivša Sovjetska republika prolazi određenu društvenu i moralnu krizu te da njezinu duboko sekulariziranu domovinu može spasiti jedino povratak kršćanskim korijenima.

Kod otvaranja Europi riječ je o tome da se posegne za zajedničkim kršćanskim korijenima, koji su se nekada podrazumijevali.

To doista ne trebamo zahvaliti tek nekom slučajnom raspoloženju nego zdravim kršćanskim korijenima koji su hranjeni zaslugama brojnih nevinih žrtava kao što su bile i one u Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine.

Zato, slijedeći stavove rimskih prvosvećenika, ističemo da nam je kao vjernicima i narodu s dubokim kršćanskim korijenima prihvatljiva laička država i laička Europska Unija, ali ne ideološki laicizam koji Bogu i Crkvi oduzima pravo javnosti.

Europi danas zacijelo trebaju politička i gospodarska rješenja kako bi nadvladala svoju krizu, koja je prije svega kriza identiteta i kriza vrednota objasnio je Papa Ali kako bi stvorila novo i trajno jedinstvo, ponajviše joj je potrebna etička i duhovna obnova koja se nadahnjuje kršćanskim korijenima kontinenta; u suprotnom, Europa se ne može obnoviti.

Neizbježno je za Glas Koncila bilo i pitanje o kršćanskim korijenima države Danke: »Danska je posljednjih tisuću godina službeno kršćanska zemlja, otkako je kralj Harald Bluetooth postavio kamen u spomen na obraćenje njegove države na kršćanstvo.

Pa kao što proroci pozivaju na obraćenje: Obratite se da se spasite tako i danas najsnažnija poruka mora biti: Oj, budi svoj Spoznaj kršćanine (Hrvate i Hrvatico, hrvatski građanine) svoje dostojanstvo Budi to što jesi: Božji sin i Božja kći; u bratstvu naroda u izgradnji boljega svijeta, utemeljena, ne na nekakvim papirnatim deklaracijama bez učinka, već na Riječi Božjoj, na Božjim zapovijedima koje su temelj morala, na kršćanskoj ljubavi i solidarnosti, na svojim kršćanskim korijenima.

Neka nam ovakva okupljanja u kojima se vraćamo najdubljim temeljima našega zajedništva - Bogu, Isusu Kristu, nebeskoj majci Mariji, zajedničkoj majci Crkvi, jednom riječju našim kršćanskim korijenima, »pomognu da se u vjeri obnovimo i kao braća jedni drugima pomažemo dajući u tome primjer i drugima«, zaključio je riječki nadbiskup.

Spontana, otvorena, veselog duha, susretljiva i jednostavna američka spisateljica Moira Noonan prošloga je mjeseca petnaest dana boravila u nekoliko gradova Hrvatske svjedočeći kako se nakon 25 godina okultnog i magijskog prakticiranja vratila kršćanskim korijenima, a što je sročila u svojoj knjizi »Izbavljena iz tame«, koju je objavila Teovizija.

Moira Noonan danas svjedoči o svom povratku kršćanskim korijenima kroz knjigu koja je na sjevernoameričkom kontinentu postigla velik uspjeh i pomogla mnogim ljudima.

Vjernost naciji i državi važnija nego vlastitim kršćanskim korijenima

Papa se u Hrvatskoj zacijelo osjeća kao kod kuće jer je naša domovina zemlja s dubokim kršćanskim korijenima, vjerno čuvanim u teškim vremenima, istaknuo je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi.

To je potreban rad kako bi se narod okrenuo prema pravim vrijednostima i svojim kršćanskim korijenima.

Vatikan u cijeloj ovoj priči oko kreiranja Ustava Europske unije ima svoje, rekao bih, gotovo tvrdoglave zahtjeve ili pozivanje da se Europa mora vratiti svojim iskonskim i jedinim kršćanskim korijenima ili kršćanskim vrijednostima, ili s druge strane riskira da nema svoje korijene, kaže Rešid Hafizović.

Nakon što je stvorena Europa jakih država mnogi su kršćani svoj vlastiti identitet i osjećaj pripadnosti gradili u prvom redu i isključivo na vjernosti naciji i državi, a ne na vlastitim kršćanskim korijenima, nadajući se prije svega kako će jaka država zaštititi njihove interese.

U tom smislu HRAST će djelovati u sklopu zastupnika koji podsjećaju da je moderna europska civilizacija izrasla na kršćanskim korijenima i da općeljudske vrijednosti koje kršćanstvo naučava mogu i trebaju biti putokaz i u suvremenim odnosima među ljudima, narodima i državama.

Veliko je nepoznavanje kršćanstva i rasprava koja je obilježila prošlo razdoblje, u kojoj se raspravljalo o kršćanskim korijenima našega kontinenta, a pokazuje koliko je kršćanstvo u Europi vrlo malo poznato, rekao je kardinal, prokomentiravši da premda je Europa stala u odvajanje od Boga, Sin Božji nije napustio Europu.

" Ivana Pavla II. prihvatila je nova Hrvatska, budući da je utemeljena na svojim izvornim i neizbrisivim kršćanskim korijenima.

Premda se u hrvatskim medijima provlači teza da su protiv unošenja odredbe o kršćanskim korijenima Europe bili socijalisti i liberali, to jednostavno nije istina.

Protivnici odredbe o kršćanskim korijenima su naglašavali i da se u cijeloj Europi samo ustav Poljske i Irske pozivaju na Boga, dok isti termin u preambuli sadrži i najvažniji talijanski pravni dokument.

Vokić objašnjava da Sveti Otac, baš poput blaženog Ivana Pavla II., podupire Hrvate pri ulasku u Europsku uniju te želi Hrvatsku vidjeti u društvu europskih naroda kamo ona pripada, ne samo po svojem geografskom položaju, već i po tradiciji i kršćanskim korijenima, iako oni nisu evidentirani u ustavu Europske unije.

Povijesni dio sadržavao bi povijesnu istinu o kršćanskim korijenima EU iako se kršćanstvo ne bi izrijekom spominjalo u vrijednostima EU.

Sama se definira kao republikanka čvrsto povezana sa svojom zemljom i svojim kršćanskim korijenima.

Mislim da reprezentacija žrtve koja se temelji na kršćanskim korijenima, zapravo ne reprezentira uzrok zla, nego njegov rezultat.

Oni poljski političari i poslanici koji se bore protiv evropskog pokreta, pozivajući se upravo na našu pripadnost rimskim, grčkim i kršćanskim korijenima, djelovali bi vjerodostojno ako bi mogli pokazati da, kao prvo, znaju latinski i grčki, drugo, da poznaju povijest dogme i teologije, i treće, da vlastitim životom pružaju primjer evangelističkog duha, odnosno da preziru zemaljska dobra, nikada ne lažući, nikada ne želeći tuđu ženu, opraštajući neprijateljima, da su ponizni i čistoga srca.

U tome smislu govorimo o kršćanskim korijenima Europe, a ne u smislu slučajna susreta između Europe i kršćanstva. " Stoga " nitko ne može zanijekati da kršćanska vjera ne pripada na odlučujući način trajnom i korjenitom temelju Europe ".

Da je na javnom prostoru, u društvu, teško prihvatiti religiju pokazalo se, rekao je Papa, na osobit način u raspravama oko kršćanskim korijenima Europe, to jest o Europskom ustavu.

Koliko se raspravlja u dvoranama tvojih ustanova o kršćanskim korijenima ovog našeg dragog starog kontinenta

Odgovor: Vjeronauk dakle nije predmet koji počiva na znanosti.Paradoksalno ali istinito, stvar je upravo obrnuta.Znanost počiva na svojim kršćanskim korijenima.

No tvrdnji o " kršćanskim korijenima Europe " suprotstavljaju se povijesni, politički i civilizacijski argumenti.