" Da, bio je to pontifikat koji je izazivao pitanjima i upozoravao da postoje oni koji ne dopuštaju da se ta pitanja čuju ", ustvrdio je biskup Šaško, te nastavio " i nama, hrvatskim vjernicima, ostavio je dar ne samo pohoda Hrvatskoj, nego ljubavi kojom je susretao hrvatske vjernike, tako strpljivo i pozorno izgovarajući riječi na hrvatskome, ostavio je četverodjelnu ' poslanicu ': o savjesti i kršćanskoj kulturi; o radosti kršćanstva i čudesnoj Kristovoj prisutnosti; o dragocjenosti obitelji i zauzetosti za kršćansku sliku čovjeka; o poniznome služenju i Crkvi i svjedočanstvu do mučeništva ".

Nije izvjesno da bi Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, koje tradicionalno promiče književnost kršćanske inspiracije, moglo - nakon napora pomnoga i sustavnoga proučavanja svega što se objavljuje i u privatnim izdanjima - dati kompetentan odgovor, a ne postoji ni osoba koja bi s razine baš takve crkvene službe mogla pratiti i kompetentno komentirati najnovije pojave u hrvatskoj književnosti ili hrvatskoj kršćanskoj kulturi općenito.

Kad je riječ o umjetničkom stvaralaštvu nadahnutom kršćanstvom odnosno o kršćanskoj kulturi, nezaobilazno je pitanje položaja i tretiranja te kulture u hrvatskoj kulturi općenito i u hrvatskoj javnosti.

Upravo ovih dana svjedoci smo triju vrijednih manifestacija posvećenih baš kršćanskoj kulturi: u Splitu i Dubrovniku u tijeku su »Dani kršćanske kulture« koji obuhvaćaju čak dvadeset dvije različite priredbe s područja, likovne, književne, glazbene, filmske i kazališne umjetnosti; u Zagrebu je u tijeku već tradicionalna manifestacija »Pasionska baština« koja obuhvaća petnaest različitih priredaba s područja, glazbene, likovne i književne umjetnosti, a 11. travnja počela je i glazbena manifestacija »Festival sv. Marka« s dvanaest glazbenih priredaba u kojima sudjeluju i inozemni glazbenici.

Također se u uvodnom dijelu, s obzirom na značenje psalama u kršćanskoj kulturi, govori o rezultatima znanstvenika koji su ovu temu proučavali s različitih motrišta i koji su tako stvorili relevantnu i opsežnu literaturu i na korist teologije, a i znanosti o književnosti.

Split - Dodjelom nagrade ' Andrija Buvina ' povjesničarki i književnici Nevenki Nekić (71) za njezin izniman doprinos kršćanskoj kulturi, u Splitu su završeni 9. Dani kršćanske kulture na kojima je u proteklih 11 dana u tom gradu te u Šibeniku i Dubrovniku održano 70 programskih sadržaja nadahnutih kršćanskim motivima.

Suvremeni odgoj svoje korijene ima u grčko-latinskoj i židovsko-kršćanskoj kulturi.

Tu su vjerojatno i korijeni spomenutih ' alternativa ' diljem Europe, kao i agresivnog ponašanja prema kršćanskoj kulturi koju smo naslijedili ".

Može li se govoriti o autentičnoj kršćanskoj kulturi u današnjem svijetu?

" Akademik Bratulić je u tri mandata bio predsjednik Matice Hrvatske i pritom pokazao veliku otvorenost prema kršćanskoj kulturi ", kazao je Balta dodavši kako je akademik Bratulić zaslužan i za isložbu slika " Hrvati i kršćanstvo " održanu u Vatikanu 1997. godine, a kojom je hrvatska baština pokazana svijetu.

Iz ovog opisa jasno je koja mu je uloga u kršćanskoj kulturi.

Mons. Barišić čestitao je ovogodišnjem laureatu akademiku Josipu Bratuliću, dobitniku nagrade za izniman doprinos kršćanskoj kulturi " Andrija Buvina ", koja se dodjeljuje u sklopu manifestacije.

U obrazloženju nagrade koje je nazočnima u ime Savjetodavnog vijeća manifestacije izložio mr. Petar Balta, istaknuto je kako cjelokupni znanstveni rad i postignuća, akademika Bratulića, tematski i sadržajno uzeti, sami po sebi su više nego snažno obrazloženje dodjeljivanja nagrade " Andrija Buvina " za doprinos kršćanskoj kulturi.

Tako je u tri mandata bio predsjednik Matice hrvatske, pokazujući tijekom svojih mandata na čelu te značajne ustanove veliku otvorenost kršćanskoj kulturi te je tako ostvarena suradnja s mnogim autorima vjerskog nadahnuća i katoličkim ustanovama, a mnoga zaboravljena djela kršćanske kulture iznova valorizirana i republicirana.

Splitsko-dalmatinski dožupan Luka Brčić, čestitajući organizatorima i laureatu, istaknuo je kako je zahvaljujući sadržajima koji su održavani u sklopu manifestacije " Dani kršćanske kulture " u ovom vremenu krize i recesije moguće uočiti kako se nikako ne može reći da postoji recesija kad se o kršćanskoj kulturi radi.

Uručenjem nagrade Andrija Buvina akademku Josipu Bratuliću, za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, u utorak 3. travnja, svečano je završena 8. međunarodna smotra Dani kršćanske kulture, koja se u organizaciji splitskog Verbuma održavala jedanaest dana u četiri dalmatinska grada (Split, Šibenik, Dubrovnik i Zadar).

U izvaneuropskoj zoni ostaju Turska, ali i Rusija, iako se radi o pravoslavnoj, dakle kršćanskoj, kulturi.

Ovogodišnja nagrada Andrija Buvina rad je akademskog kipara Kuzme Kovačića, koja se tradicionalno dodjeljuje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, a pripala je istaknutom hrvatskom glumcu i kazališnom redatelju Reneu Medvešeku.

Njemački novinarski veteran Peter Seewald, kojemu je na Danima kršćanske kulture u travnju u Splitu dodijeljena nagrada Andrija Buvina za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, najpoznatiji je po svojim knjigama razgovora s kardinalom Josephom Ratzingerom, Sol zemlje (1996) i Bog i svijet (2001) ter s prvim intervjuom s jednim papom, s papom Benediktom XVI. koji je prošle godine objavljen u knjizi Svjetlo svijeta (na hrvatskom u izdanju splitskoga nakladnika Verbum m. op.).

Dobitnica je godišnje nagrade " Andrija Buvina " za 2013. godinu za izniman doprinos kršćanskoj kulturi.

Do zatvaranja na kojem će akademiku Josipu Bratuliću biti dodijeljena nagrada " Andrija Buvina " za izniman doprinos kršćanskoj kulturi Dane kršćanske kulture obilježit će preko sedamdeset kulturnih događaja i tristotinjak sudionika manifestacije u Splitu, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku.

A, moram se umišat kad @gregorijan1 sva današnja dostignuća, onako hladnokrvno, samouvjereno ne trepnuvši, pripisao kršćanskoj kulturi i civilizaciji

Vi ste za Dane kršćanske kulture izradili i plaketu Buvina koja se svake godine dodjeljuje kao nagrada za izniman doprinos kršćanskoj kulturi....

U takvome se ozračju može tražiti jamstvo za zadovoljstvo, jer se u kršćanskoj kulturi trajno računa s dimenzijom križa.

Naime, Crkva i društvo sve se više razilaze u svojim putovima, a time je ugroženo prenošenje vjere, koje se stoljećima događalo po kršćanskom odgoju, kršćanskoj kulturi, kršćanskom okružju, tradiciji.

Naime, teško se oteti takvom dojmu nakon šta se vide gomile kojekakvih fešti koje organiziraju trgovački lanci povodom blagdana Sv Nikole, Sv Luce i Božića, da ne govorimo da nije prošao blagdan Svih Svetih a već se kite pročelja zgrada rasvjetnim tijelima kojima se 50 ak dana prije najavljuje 25.12. i sve šta taj datum predstavlja u jednoj zemlji čiji je mentalitet utemeljen na kršćanskoj kulturi.

Odgojni modeli u europskim društvima imaju korijen u grčkoj, židovskoj i kršćanskoj kulturi.

A jednako je to bilo u životu, nauci i umjetnosti, gospodarstvu i pravu te u čitavoj kršćanskoj kulturi.

Naši govornici Kosta Milkov i Lindsay Brown govorili su o kršćanskoj kulturi danas, o principima kršćanskog sudjelovanja u kulturi; zatim o " mojim " pravima i potrebama danas, individualizmu, sebičnosti i potrazi za srećom; cijeni kršćanske duhovnosti, mlitavosti i mlakosti današnjih kršćana; Zakonu i slobodi, tj. o tome da zakon ne moze savladati grijeh, ali da sloboda u Kristu nije nimalo jeftina stvar, tako da smo pozvani da živimo jos većim standardima nego sto ih je Zakon nalagao; i o principima evangleizacije.

No prestanimo se onda zavaravati mišlju da živimo u kršćanskoj kulturi koja po svojoj definiciji pripada samo prostoru srca uvjetovana jednim jedinim Zakonom, opisanim u jednoj jedinoj riječi koja je ljudskom raciju uvijek bila nepoznata.