Ona djeluje arealno, na svakoj točki površine te dovodi do općeg snižavanja reljefa koji je poznat pod nazivom krška denudacija (White, 1988).
Ona djeluje arealno, na svakoj točki površine te dovodi do općeg snižavanja reljefa koji je poznat pod nazivom krška denudacija (White, 1988).
Krška područja bogata su podzemnim vodama visoke kakvoće, iznimno važnim u vodoopskrbi.
Posebna zanimljivost su podzemna krška jezera u Vraničkoj i Babinoj špilji, te Strmotića ponoru ali za sada nisu u dovoljno istražena, iako su nanovija hidrogeološka istraživanja pokazala da Babina špilja (u Balen plani) ima izuzetno velik vodni kapacitet, s protokom vode čak 30 - 50 l/sec.
Jedno od glavnih obilježja kubanskog tropskog krša su mogote po opisu kubanskih speleologa to su krška brda vertikalnih stijena i zaobljenih vrhova tako da iz daljine podsjećaju na slonova leđa.
Od živopisnog izvora pokraj Knina, pa do ušća u Jadransko more pokraj Šibenika, u samo 75 km, Krka predstavlja pravi prirodni i krški fenomen i s pravom je nazivaju Krška ljepotica.
Uz Jadransko more proteže se jadranska krška platforma, te uz kopneni dio dinarska krška platforma preko Karlovačke županije.
To su tipična krška vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija.
Krije li Prosina svoju genezu i genezu svih vrtača u svom imenu - prosinilo se, prosinila se špilja krška.
Limski zaljev, potopljena krška dolina na zap. obali Istre, između Rovinja i Poreča.
Treba istaknuti kako je podzemna krška fauna beskralješnjaka posebno značajna zbog mnogih endema i relikata zabilježenih na području Županije.
Vapnenci čine karbonatnu ploču debelu oko 100 metara na kojoj se jasno očitava krška morfologija.
Najčešće se nalaze ponikve promjera 10 - 40 m, tipična krška vrela, a za Jankovac su karakteristične dvije manje spilje.
Od gmazova u Nakovani se mogu susresti krška gušterica, (Podarcis melisellenis) oštroglava gušterica, (Lacerta oxycephala), veliki zelembaci (Lacerta trilineata) dugih oko tridesetak centimetara, glavora (Ophisaurus apodus), crnostrig (Telescopus fallax) i poskoka (Vipera ammodytes) dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrucju - kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.
Krška udubina promjera 5 metara i dubine 3 metara koja svijetli uočena je na Dinari koja je u tom trenutku prekrivana sa snježnim prekrivačem.
Utočišta za magarce, krška polja i maslinike, rimske vile, uvale, jezera, svjetionike... sve to možete vidjeti u Telašćici.
Projekt etno kuće svojedobno je kandidirao Svjetskoj banci za KEC projekt za krška područja, tako da mu je prije devet godina odobrena mala darovnica.
To je područje u osnovi krška zaravan nagnuta prema jugozapadu, a visina joj se kreće uglavnom između 60 i 70 metara iznad morske površine.
Hrvatska krška područja pripadaju tipu krša umjerenih širina (Dinaridi, Alpe, Pirineji, Apalachian gorje, gorja Australije itd.) koji se ističe debelim (i do 8 km) karbonatnim mezozojskim i paleogenskim sedimentima, što uz naglašenu tektonsku razlomljenost utječe na podjednaku zastupljenost horizontalnih i vertikalnih oblika (speleoloških objekata).
Vrijedi posjetiti i krška jezera Modro i Crveno jezero u Imotskom.
Krka najljepša krška rijeka Hrvatske, proglašena nacionalnim parkom od Knina do Skradina; duboki kanjoni usijecaju se u vapnenačke platoe; jezera; između mnoštva vodopada, najistaknutiji su Skradinski Buk i Roški slap.
U polunomadskom ovčarenju u Istri stada su se u ranu zimu dovodila s Ćićarije na zap. i južni obalni pojas, a u rano proljeće vraćala su se na krška staništa.
Zrmanja nije obična rijeka; ona je krška rijeka
Na završetku kolumne htio bi prikazati još jedan dobar primjer efekta albeda gledanog iz satelitskih snimaka jugoistočnog dijela otoka Paga koji karakterizira vrlo oskudna vegetacija i krška podloga koja sadrži i do 30 % albeda.
Tako možemo uvidjeti da kamena krška podloga najviše bliješti dok zeleni pojasevi otoka Paga više apsorbiraju samu svjetlost, tamniji su od kamene podloge i bolje vidljivi iz visina.
Močvarna staništa uz krška najosjetljivija su staništa u RH, a zbog svoje su zatvorenosti močvarni ekosustavi vrlo podložni antropogenim utjecajima (zagađivanje, ispuštanje otpadnih voda i melioracije).
Klasičan hidrogeološki pristup u ovom projektu bit će dopunjen primjenom modela ocjene prirodne i specifične ranjivosti (osjetljivosti) podzemnih voda u tri različita krška hidrogeološka sustava: dubokim krškim vodonosnicima gornjeg dijela sliva rijeke Kupe (izvori Kupe i Kupice), vodonosnicima djelomično pod utjecajem mora na području Zadra i Biograda te na otočnom vodonosniku - Vransko jezero na otoku Cresu.
Pejnović u svojem prilogu ističe kako krška i fluvio krška područja u Hrvatskoj čine nešto manje od polovice (27683 km2 ili 48,9 %) državnog teritorija.
Izostavljena su, kao i na crtežima akademika Roglića, krška područja sjeveroistočnih dijelova Žumberačkog i Samoborskog gorja.
Temeljni prirodni fenomeni područja nacionalnog parka Risnjak je sačuvana vegetacija (s više od tridesetak specifičnih biljnih zajednica), te raščlanjenost reljefa i bogatstvo geomorfoloških oblika karakterističnih za krško područje (škrape, ponori, jame, ponikve, uvale i krška polja).
U Priručniku su obrađena prvenstveno krška špiljska staništa: kopnena, amfibijska i vodena: podzemne tekućice i stajaćice, hidrotermalne zasumporene špilje.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com