Kritični elementi kraških ekosustava su fitocenoze i vode, tako da je osnova zaštite krasa zaštita kraških fitocenoza i površinskih, a posebno podzemnih voda.
Kritični elementi kraških ekosustava su fitocenoze i vode, tako da je osnova zaštite krasa zaštita kraških fitocenoza i površinskih, a posebno podzemnih voda.
Općenito, najbolji način zaštite prirodnih, a posebno kraških ekosustava je poduzimanje zahvata u prirodi koje nam ona sama dozvoli tijekom mjerenja svojstava pojedinih lokaliteta odnosno studiozno provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš planiranog zahvata.
Usponi su kratki i lijepi jer vode kroz područje interesantnih kraških oblika.
Na ovom relativno malom prostoru, dugom 30, a širokom 5 - 7 kilometara, koji ima konfiguraciju otoka, između kraških polja Imotskog i Vrgorca i Makarskog primorja, nalazi se vrlo bogat biljni svijet.
Pristigla je teška čelična konstrukcija iz tvornice Đuro Đaković za premošćivanje kraških jama u servisnoj cijevi tunela.
Zbog kraških osobina i vapnenačkog sastava nema nadzemnih tokova i izvora podzemnih voda.
Put Malog princa kružna je staza prepuna najrazličitijih kraških oblika, ali u svojim najekstremnijim izdanjima: tu su usjeci tako uski da se kroz njih prolazi s uvučenim trbuhom, ' ' zubi ' ' strše po pedesetak metara u visinu, a u kraške vrtače spušta se po nekoliko nizova aluminijskih ljestava osiguranih sajlama i klinovima.
Planinski masivi Biokova koji se pružaju nad Rivijerom Gradac su svjetski fenomen po broju i ukupnoj duljini i dubini spilja, jama i drugih kraških fenomena.
Ukratko, besmislica je uz prvorazredna staništa kraških polja i riječnih dolina čija površina u hrvatskome jadranskom krškom prostoru iznosi 77.508 hektara i tek je 50 posto iskorištena posezati u škrta šumska staništa.
Slojevi gline u središnjim djelovima većine kraških udolina zadržavaju manju količinu oborinskih voda i tako tvore prirodne akumulacije ili lokve, nekada neophodne za razvitak stočarstva.
On je držao da će speleološki rad pridonijeti obline koristi ne samo na znanstvenom polju, već i ekonomskom boljitku kršovitih, bezvodnih dalmatinskih krajeva, jer se problem snabdijevanja vodom tih krajeva može racionalno riješiti jedino istraživanjem jama, pećina i podzemnog tijeka kraških voda.
God. 1909. vodi grupu »jamara«, učenika splitske realke (od 1911. Špiljarski odio); 1927. godine na poticaj prof. Umberta Giromette osniva se Sekcija za istraživanje kraških pojava (danas Speleološki odsjek HPD Mosor), nastavljajući tako tradiciju " jamara " sa Velike realke.
Prvi i najvažniji (koji i danas traje) bio je vezan uz ispitivanje kraških voda.
Godinu dana ranije Sekciju za istraživanje kraških pojava, današnju Speleološku sekciju, preuzima ing. Rade Mikačić i sve svoje aktivnosti usmjerava ka uređenju špilje Vranjače.
Da je tome zaista tako svjedoče i ove fotografije prirodnih kraških fenomena koje je naš fotreporter zabilježio prilikom svojeg posljednjeg lutanja otokom.
Kad pričamo o endemskim vrstama, treba spomenuti velebitsku degeniju, hrvatsku guštarku, dugonogog šišmiša i vuka kao najpoznatije vrste parka punog različitih kraških fenomena.
Oko 10 km jugozapadno od Mostara nalazi se mjesto Blagaj sa jednim od najvećih kraških vrela u Europi, onim rijeke Bune koja se nakon svega 8 km toka ulijeva u Neretvu.
Dodaje kako će posjetitelji doznati i o osobitostima vezanim za Crveno i Modro jezero, poput priče o nastanku jezera o Gavanovim dvorima koji su propali pa se otvorila rupa, pa do modernih priča o čudovišnom dalmatinskom udavu koji se skriva u bezbroj pećina ispod površine jednog od najdubljih kraških jezera u svijetu, do priče o netaknutoj flori i fauni jezera koja podgrijava priču o hrvatskom Loch Nessu....
Sitnica, nekada jedno od lijepih kraških polja zasađeno lozom i drugim sredozemnim kulturama, danas je sinonim za smeće i smrad.
Unatoč razumljivim upozorenjima, projektanti i izvođači trase autoceste vrlo su dobro upućeni u varljivu narav kraških polja.
Mnogovrsne motike (sapon, matičica), lopate i druge alatke služile su za obrađivanje malih, nepristupačnih kraških obradivih površina koje su mukotrpno, ručno kultivirane, a tek ponegdje oraćim napravama, plužnicom (vrganj) i ralom te branama (zubatica) i drljačama za usitnjavanje zemljišta.
Brdoviti sjeverni i sjeveroistočni rub poluotoka, zbog svog oskudnog biljnog pokrova i ogoljelih kraških površina poznat je kao Bijela Istra.
Često ih nalazimo na dominantnim položajima i vrhuncima brda, kao i na neplodnim krševitim pašnjacima i vjetrom šibanim visoravnima, kao i na uzvisinama povrh obradivih kraških polja.
Obradivo tlo svodi se na davno zapuštene plitke antropogene terase u bližoj i široj okolini Portića, a kraških vrtača ili bilo kakvih značajnijih nakupina crvenice jednostavno nema.
Četrdesetak skulptura našlo je svoje mjesto u okolišu usred kraških pejzaža.
S obzirom na specifičnosti pojedinih hrvatskih regija planira se održavanje nekoliko okruglih stolova/konferencija/znanstveno stručnih skupova u različitim gradovima: 1. Mali povijesni gradovi Primorsko goranske županije 2. Utvrde i gradovi protuturske obrane nekadašnje Vojne krajine 3. Mali gradovi i nekadašnja trgovišta sjeverozapadne Hrvatske 4. Povijesna naselja kraških polja 5. Istarski gradići i naselja 6. Naselja doline Neretve i konavoskog polja 7. Povijesna otočna naselja 8. Mali gradovi Dalmacije 9. Mali gradovi Slavonije
Trajni nam je projekt« kemijsko i biološko ispitivanje kraških voda (Paklenica, Zrmanja, Krupa, Imotski, Papuk) ali glavni nam je cilj još uvijek upoznavanje djece, sada u drugim okolnostima.
Priroda je tu stvorila muzej kraških oblika: mnogobrojne okomite, bijele, pedesetak metara visoke stijene, po kojima je sklop i dobio ime, te duboke neprohodne ponikve i provalije s vječnim snijegom na dnu.
Na porječju je dviju kraških ljepotica, rijeke Zrmanje i rijeke Krke s dijelovima zaštićenog krajolika, sjeverno Parka prirode Velebit (40 % teritorija) i južno Nacionalog parka Krka.
Koji mjesec prije Kovača i Glavurtića došao je Petar Gudelj, jedan od najcjenjenijih i najneobičnijih beogradskih pjesnika, kojega se u metropoli bez zadrške slavilo iako je rodom bio Hrvat, iz Podosoja kod Imotskog, i iako je njegovim hrvatstvom, obilježenim osobnom mitologijom Biokova, kraških litica i jama, bila označena sva njegova poezija.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com