Godine 1925. utemeljeno je Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu, koji su kiparu povjerili izradu spomenika.

Nakon što je prof. dr. Viktor Novak održao polsatno predavanje o kralju Tomislavu, prisutni sokolaši i njihovi gosti poslali su kralju Aleksandru pozdravni brzojav: ÂťJugoslovensko sokolstvo, slaveći tisućgodišnjicu hrvatskog kraljevstva, sa svog svečanog zbora jednodušno pozdravlja Vaše Veličanstvo, kralja svih Srba, Hrvata i Slovenaca, koji je historijskim djelom državnog i narodnog ujedinjenja oživio sjaj krune Tomislava.

E, zato bi u Runjavoj Glavici tribalo dignut spomenik kralju Tomislavu, jerbo se tute krunisa, babi mandi, jerbo je spalila ono što bi samo od sebe propalo i didu Kikašu, jerbo je natra ljude da rade, završavao je svoju priču did Kleco.

Osim o Mussoliniju, imao je Pavelić odlično mišljenje i o princu Aimoneu, nesuđenom kralju Tomislavu II. jer, kako reče, »ja sam uspostavio krunu Zvonimirovu« i »ja sam ponudio da je nosi vojvoda savojski jer sam znao da je najdostojniji«.

Povorka je krenula ispred spomenika Kralju Tomislavu.

Ovaj je osebujan čovjek iz sebe ostavio brojna djela ali mu je prema njegovim riječima posebno u sjećanju ostala zbirka pjesama posvećenu Kralju Tomislavu, a koju je 1971. godine izdala izdavačka kuća Zrinski.

U gradu se nalazi brončani spomenik prvome hrvatskome kralju, kralju Tomislavu, koji je ujedno i spomenik palim hrvatskim braniteljima.

Zbornik sadrži historiografski pregled znanstvenih radova o kralju Tomislavu od konca 19 st. do današnjih dana, dok drugi dio knjige multidisciplinarnog pristupa obuhvaća i sistematizira priloge o različitim segmentima kulturnog i crkvenog života desetog stoljeća.

Tridesetih godina 20. veka se, na katedrali u Kotoru, postavlja spomen-ploča polumitskom hrvatskom kralju Tomislavu (iako nije imao nikakve veze sa Kotorom).

Obred blagoslova ovoga spomenika obavio je biogradski župnik don Tomislav Sikirić kazavši ovom prigodom da je ovaj spomenik podignut točno nakon osamdeset godina podizanja spomenika kralju Tomislavu, ali sada u nezavisnoj i samostalnoj suverenoj Hrvatskoj državi.

Poenta je da nema relevantnih istorijskih dokaza i činjenica o postojanju bilo kakve hrvatske države, a takođe i samo postojanje hrvatskih kraljeva je mit, poput onog o kralju Tomislavu.

Mene je ta navodna izjava uvijek asocirala na one Krležine umne opservacije uklesane na spomenik kralju Tomislavu Roberta Frangeša-Mihanovića: da je Tomislav, primajući srpskoga kneza Zahariju i njegove sunarodnjake pod zaštitu, dalekovidno naslutio« bratstvo i jedinstvo naših naroda ».

I jednoga dana Srbi će biti svjesni kako bi iz zahvalnosti prema braći Hrvatima trebali postaviti spomenike u Beograu za ove Hrvate: kralju Tomislavu (spasio ih je od pokolja sa strane Bugara) i Franji Tuđmanu, što je spasio od pokolja njihove Srbe u Bosni i šire, kao i u Bnja Luci spomenik Franji Tuđmanu i generalu Anti Gotovini.

Tim više što bi večeras trebalo biti o kralju Tomislavu, po kom je i moj fiziomaher Tomislav Dunaj dobio ime, a koji me je upravo uradio i stavio u ' krpe '.

Iste godine kada je započeta gradnja spomen-crkve u Duvnu u Zagrebu je osnovan Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu (1924).

Znamenitosti naselja su:/sotnica/(sudsko - upravna i gospodarska zgrada koju su izgradili benediktinci kako bi u njoj pohranjivali prihode sa svojih posjeda u Babinom Polju, a u njoj su obnašali sudbenu vlast sve dok otokom nije zavladala Dubrovačka Republika),/Knežev dvor/(renesansna stambena zgrada, koju je dala izgraditi Dubrovačka Republika),/Crkve:/crkva sv. Andrije, crkva sv. Mihovila, crkva sv. Ivana, crkva sv. Spasa, crkva sv. Đurđa, crkva sv. Vlaha, crkva gospe od Milosrđa (Gospa od Brijega), crkva sv. Pavla, crkva sv. Josipa),/kapelice//, spomenik poginulim borcima NOB-a, spomenik kralju Tomislavu./Crkva Sv. Vlaha iz XV stoljeća uz Knežev dvor (Palac) iz XVI stoljeća centralno su mjesto otoka uz obrambene kule koje su štitile prilazne putove mjestu.

Macan kaže kako su Hrvatski velikani edukativni časopis i strip te ne pretendiraju biti povijesna knjiga niti povijesna rasprava. To treba biti zanimljiva priča o kralju Tomislavu, odnosno priča kakva nam je potrebna.

Obišla su i spomenik kralju Tomislavu i Trg hrvatskih rodoljuba prije konačnog dolaska u Frankopanski kaštel podignut oko 1500 - te godine, u kojem je smješten Zavičajni muzej sa spomen-sobom Ivane Brlić-Mažuranić.

Prva nagrada Društva za podizanje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu dodijeljena Elli Kaiser Herzmansky za najljepše iskićena kola na Cvjetnom korzu u Maksimiru, Zagreb, 9. lipnja 1929. god.

Rezultat meča kod spomenika kralju Tomislavu ispred Glavnoga kolodvora, Meča za titulu Ministra kulture RH, objavio je u mikrofon glumac Vili Matula Siniša Labrović je novi ministar.

navest ću par primjera gospođi novinarki ani ili kako se već zove: 1. počnite čitat hrvatsku povijest pa će te znat kako igleda orginalni hrvatski grb (npr. prvo bijelo polje i bez krune) 2. zašto u zagrebu dižemo spomenik kralju tomislavu a znamo da je imo grba sa prvim bjelim poljem 3. zašto niko nije uhićen kad klinci imaju ambleme HOS-a (još piše za dom spremni) 4. zašto nisu uhitili i imenovnana novinarka nije pisala o pokojnom ferdi spajiću jer otkad pratim nogomet HD ima grb sa prvim bijelim poljem i srce u njemu 5. zašto niste pisali o crkvi sv. marka i njezinoj obnovi i zašto je hrvatska država izdvajala sredstva poreznih obveznika a na krovu grb sa bijelim poljem koji se iz avijona vidi 6. zašto nikad nepišete i nezovete policiju kad se svake godine okupljaju jugonostalgičari u kumrvcu sa kokardama i petokrakom, a pišete o tome da trg maršala tita treba preimenovat jer je bio zločinac 7. zašto se može zapalit i uništiti hrvatski nacionalni simboli na nekoj nazovimo to izložbi slovenskog autora i nikom ništa

Prigodom proslave 1000 - te obljetnice krunidbe hrvatskog Kralja Tomislava, u Pirovcu je podignut spomenik u obliku piramide, na kome je upisan tekst: Historičkim imenom Pirovac, za viteštvo prozvano od Turaka Zlosela, postavi spomen za vrijeme narodnog kralja Alejsandra i svom prvom hrvatskom kralju Tomislavu 925 1925. Spomenik je otkriven 1930. godine, kao i ploča nad Vratima sela.

To su zagrebačka katedrala i spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu.

Karađorđević obilježio 1000. obljetnicu stvaranja hrvatskog kraljevstva tako što je Tomislavgrad nazvao po hrvatskom kralju Tomislavu, za kojeg se tradicionalno smatra da je okrunjen upravo na Duvanjskom polju godine 925. Taj je naziv Tomislavgrad zadržao sve do 1945. Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća opet se zove Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad.

I još jedan Ivan, ovaj puta papa Ivan X. piše kralju Tomislavu 925. i priznaje ga kraljem Hrvatske.

PRVI STRIP o kralju Tomislavu, s naslovnicom Igora Kordeja, već je gotov, a na drugom stripu, o Janici Kostelić, rade Tomislav Škrljac, Zvonko Todorovski i Branko Ricov Naslovnicu je radio iskusni crtač i ilustrator Igor Kordej. Igora znamo već dugo godina, a Goran je za njega radio i prvi profesionalni posao.

Goste iz Karlovca dočekali su domaćini, članovi Planinarskog društva Klek iz Ogulina, koji su, kao dobri domaćini, goste proveli ulicama grada upoznavši ih sa mjestom gdje je bila rodna kuća Ivane Brlić Mažuranić, gradskim parkom sa crkvom i spomenikom kralju Tomislavu, Frankopanskim kaštelom i muzejom te Đulinim ponorom.

Crtač Goran Sudžuka, scenarist Darko Macan i kolorist Tonči Zonjić napravili su strip o kralju Tomislavu prema najvišim svjetskim standardima Od iduće školske godine učenici osnovnih škola moći će čitati stripove ponajboljih hrvatskih strip-crtača i scenarista koji su se okupili na projektu nazvanom Hrvatski velikani.

Prvi svezak, koji sadrži priču o kralju Tomislavu, ima ukupno 28 stranica, a sam strip je na 14 strana.

Tako će u rujnu učenici u školama moći pročitati strip o kralju Tomislavu na kojemu je radila hrvatska strip-elita.