Feljton Hrvatski filmski redatelji: Krešo Golik Dokumentarni film (1)

Dvije godine prije nego što je Relja Bašić, odnosno gospon Fulir, osvajajući Mirjanu Bohinec oženio Miju Oremović, Krešo Golik je isti par već rastavio u filmu ' Imam dvije mame i dva tate '.

Krešo Golik ne uspijeva se u potpunosti othrvati takvom naglašenom okviru pa je filmska građa neravnomjerne cjelovitosti, s nekoliko izraženih sastavnica djelotvorno očitovanog filmskog jezika i naglašeno politički uvjetovanim scenama, čiji je vrhunac ostvarenje zadanoga cilja upravo na tridesetu obljetnicu Listopadske revolucije.

Osma Revija amaterskog filma RAF, od 29. ožujka 04. travnja 2009. u zagrebačkom kinu Grič/Najjači regionalni program amaterskog filma, 173 filma u glavnom i 100 u popratnim programima/Prva službena retrospektiva Genre Film Festivala iz 60 - tih: Mihovil Pansini, Dušan Makavejev, Tom Gotovac, Vladimir Petek, Zlatko Hajdler, Krešo Golik, Ante Babaja.../Na putu prema... suradnja s filmskim akademijama u regiji/RAF-ovci su odrasli prva 35 mm vrpca na RAF-u/S RAF-om na kafu i razgovor ugodni

Gotovo kao da u tom ostvarenju Krešo Golik ispituje mogućnosti filmskog jezika pa građu dinamizira planovima, rakursima i montažom.

Nema sumnje, film Kako se gradila autostrada bratstva i jedinstva nije uspio u cijelosti, ali bez poteškoća uočavamo u kolikoj mjeri Krešo Golik razvija redateljski talent te usprkos ideoloških poteškoća nastavlja s upoznavanjem filmskog jezika i uspostavlja se zamalo sukladnim u kvaliteti s već etabliranim redateljima i potpuno ravnopravnim većini stvaralaca koji tek započinju s djelovanjem.

Čak je i Krešo Golik u već spomenutu filmu Na novom putu avionskim motorom pravio oluju da bi napori zadrugara ispali što dramatičniji.

Gledamo kako glasa Branko Marjanović, pa Krešo Golik (opet s cigaretom u ustima), a Vatroslav Mimica (bez brade) čestita i ljubi izabranoga prvog predsjednika radničkog savjeta.

U filmu Razmeđa (Krešo Golik, 1973) i Pucanj istog redatelja iz 1977. godine koji su također izvorno snimani na 16 mm formatu pa prebacivani na 35 - milimetarski, nastoji slijediti dokumentaristički pristup započet u Radićevom filmu.

Osim toga, tehnološka složenost televizije nužno je pridonijela razumijevanju potrebe za značajnijim proučavanjem zanata, odobito na Odsjeku režije, gdje je takvom opredijeljenju uvelike pridonio Krešo Golik, čiji je ' Praktikum ' do danas ostao nedostižnim kompendijem filmskog zanata.

Nagradu za životno djelo Krešo Golik ove je godine primila filmska montažerka Radojka Tanhofer, suosnivačica Odsjeka filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti.

Prvi igrani film snima u koautorstvu sa Nikolom Tanhoferom, Plavi 9 (Krešo Golik, 1950).

Za razliku od preciznosti glasovita prethodnika, Krešo Golik u ovome filmu maniristički prilazi građi pa cjelina ne odražava nužno potrebno jedinstvo za više kvalitativne dosege.

Nepobitno možemo ustvrditi da ni u ovome filmu Krešo Golik ne doseže vrijednosti naznačene u Od 3 do 22.

Komentar: Ranije naznačenim stremljenjima prema dokumentarizmu i naturalizmu, Krešo Golik posve se prepustio u ovom ostvarenju, podređenu neugodnoj komornoj ruralnoj ambijentaciji i snažnoj glumačkoj pojavi Pavla Vuisića.

Redaktori Filmskog pregleda bili su, netko dulje netko kraće, Branko Majer, Josip Šlosberg, Tatjana Frković, Krešo Golik, Milan Katić, Ivanka Forenbacher i Milan Luks.

Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1986.) i Vjesnikove nagrade Krešo Golik za životno djelo (1989.).

No, čini se da Krešo Golik nikomu ne daje prednost.

Često su dolazili, kaže, i Krešo Golik, Tomislav Radić, Zlatko Crnković i Zvonimir Berković, a Boris Dvornik im je jednom prilikom banuo s punim autobusom ljudi odjevenih u talijanske uniforme iz Drugog svjetskog rata, za vrijeme snimanja Kapelskih kresova.

Krešo Golik jedan je od takvih i čini mi se, bez ikakva pretjerivanja, da je to autor koji bi bio čuven europski redatelj da je bio državljaninom Češke, Poljske, Italije ili Francuske.

Šimatović, koji se nekoliko puta pojavio i u glumačkim ulogama (u Plavom 9 i Bakonji fra-Brne) u vrijeme kad su u kinematografiju ušli i još brže iz nje izašli Branko Belan, Fedor Hanžeković i Branko Marjanović, a dugotrajan tihi rat započeli Branko Bauer i Krešo Golik, priključio se prvoj skupini prolaznika, barem što se igranoga kinofilma tiče, premda je, paradoksalno, u 1950 - ima, kao stilskoj formaciji koju sam u ovim tekstovima odredio klasičnom fabularnom strukturom i visokom razinom ideologizacije filmskoga diskursa i različitim stupnjevima otklonima od nje, sudjelovao svega dvama filmovima, dok je njegov treći film bio prinos modernizmu što je dolazio.

Po odluci stručnih povjerenstava glazbenu nagradu, Josip Štolcer Slavenski, dobio je Frano Đurović, nagradu za likovne umjetnosti Josip Račić Antun Maračić, nagradu za kazališnu umjetnost Dubravko Dujšin Dragan Despot i Ivan Vidić, nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić Danijel Dragojević i nagradu Krešo Golik za ukupan prinos filmskoj umjetnosti Krsto Papić.

Gruntovčani, prvo izdanje iz 1975. Krešo Golik je po Kerstnerovom scenariju napravio jednu od najboljih i najpopularnijih serija.

Ovaj vrhunski glumac za života je nagrađen najznačajnijim strukovnim priznanjima; nagradom Vladimir Nazor za životno djelo u području kulture te nagradom Krešo Golik za zasluge u filmskoj umjetnosti.

Tu nastavu vode prvotno Krešo Golik i Branko Ivanda nastavnici s filmskih odsjeka, a nakon što se duže vrijeme nije odvijao rad sa studentima glume za film i televiziju, Tomislav Radić je od početka 90 - ih godina postavio nove nastavne elemente koji rezultiraju konkretnim filmskim ili elektroničkim nastavnim produkcijama.

Nakon ovog, ' interventnog uvoza ', sljedeće popunjavanje nastavničkog kadra početkom 80 ih godina, kombinira iskustvo i mladost, pa tako na režiju dolaze iskusni Krešo Golik i Branko Ivanda, uz mlade Milivoja Puhlovskog (režija), Ingeborg Fülepp (montaža) i Krešimir Mikić (snimanje).

U mirovinu odlaze Dušan Vukotić, Krešo Golik, Ante Babaja i Nikola Tanhofer.

Komentar: Delikatnu temu međunacionalnih trvenja Hrvata i Srba u Hrvatskoj, Krešo Golik obradio je u realističkom ključu i s pomirljivim razrješenjem.

Uz Babaju na studiju Filmske i televizijske režije filmsku režiju predaje Dušan Vukotić te kasnije i Krešo Golik (od 1979.), a televizijsku režiju Mario Fanelli i Ivan Hetrich.

Komentar: I Krešo Golik je sedamdesetih dao obol hrvatskom društveno-kritičkom filmu.