U niz linija poticaja izdvajaju se poticanje kreativnih industrija, pri čemu se misli na razvoj novih softwerskih rješenja i IT tehnologija.

Predavanje dvoje istaknutih stručnjaka za pitanja kulture i kulturne politike - Monike Mokre i Geralda Rauniga - na temu kreativnih industrija u Europi i diskusija u kojoj...

Po uzoru na Milano, Frankfurt, Istanbul i manifestacije Zona Tortona, Stylepark i Tent, a sada na neki način i na Golden Drum ili Cannes Lions, Belgrade Design Week vam predstavlja dizajnPark 09 kao kombinaciju svjetskog dizajna i sajma kreativnih industrija.

Cilj je priručnika senzibilizirati lokalne, regionalne i nacionalne vlasti kao i kulturnu zajednicu o potencijalima kulture i kreativnih industrija koje, među ostalim, uključuju i glazbenu industriju, oglašavanje, AV industriju, izvedbene umjetnosti, kulturnu baštinu i dizajn, a u svrhu regionalnog i lokalnog razvoja.

Uz osobe strukovnom djelatnošću povezane s poljem dizajna, predavanje se obraća i drugim dionicima u procesu afirmacije ' kreativnih industrija ' i ' kreativne ekonomije ': građanima/- kama, privrednicima/- ama i predstavnicima/- ama javne uprave.

Kako bi se što bolje približili gospodarstvu i tržištu stanari Centra kreativnih industrija upriličili su atraktivni dvosatni program u kojem su uzvanicima, varaždinskim gospodarstvenicima i građanskim udrugama, prezentirali komercijalni potencijal vlastite kreativnosti.

Program afirmacije ' kreativnih industrija ', odnosno dokazivanja doprinosa umjetnosti, kulture i dizajna ekonomskom životu zemlje, bio je jedan od prvih istaknutih programa novolaburističke vlade, nakon što je 1997. pobijedila na izborima u Velikoj Britaniji.

Jedno je inzistiranje kreativnih industrija da ih se sagleda kao tržišnu vrijednost, a posve drugo da one uistinu preuzmu društvenu ulogu proizvodne i inženjerske industrije.

Također, navode da se u nizu linija poticaja izdvajaju poticajne aktivnosti kreativnih industrija, kao što je razvoj novih softwerskih rješenja i IT tehnologija.

Problem centra za mlade ili kreativnih industrija?

- Debordova analiza spektakla: ideologija i slika - Deleuzeovo shvaćanje filma i suvremene umjetnosti - Estetske paradigme: od industrije kulture do kreativnih industrija - Semiokracija i post-demokracija: umjetnost i korporativne strategije kapitala - Vizualne umjetnosti, vizualni studiji i književni tekst - Performativnost kao medijalnost: tijelo događaj - inscenacija

CILJ Jačanje kapaciteta kulturnih/kreativnih industrija i poduzetništva u području kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i kulturne proizvodnje.

U rezoluciji donesenoj 12. svibnja 2011. godine Europski je parlament prihvatio rezoluciju o otkrivanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija naglasivši kako su one pokretačka snaga Europske unije.

Kako je Pavelić istaknula, planovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga za prostore TŽV Gredelj, koji se temelje na ZagrebPlanu Strategiji razvoja Grada Zagreba, vide kao prostor za korištenje predstavnika kreativnih industrija, kao kreativni klaster koji će biti inicijator promjene i razvoja čitave lokacije, povećavajući tako turističku i gospodarsku atraktivnost Grada Zagreba.

Takav bi prostor, po uzoru na mnoge druge europske i svjetske primjere, a referirajući se neke nedavne povijesne primjere kreativnih industrija u Zagrebu, oplemenio život cijeloga grada, njegove kulturne i kreativne scene te ponovno udahnuo život industrijskoj baštini kojoj inače prijeti ili propadanje ili komercijalizacija.

U svojoj suštini, koncept kreativnih industrija opisuje konceptualno i praktično spajanje kreativnih umjetnosti (pojedinačni talenti) s kulturnim industrijama (masovnost) u kontekstu novih medijskih tehnologija (ICT) u prostranstvima nove ekonomije znanja s novonastalim interaktivnim građanima potrošačima.

Klasifikacija kreativnih industrija, od industrije oglašavanja, dizajna i dizajnerske mode, filma, preko interaktivnog zabavnog softwarea, elektroničkih medija, glazbe i izvođačkih umjetnosti, arhitekture, kulturne baštine, muzeja i galerija do sporta i turizma, u funkciji je strategije kretanja od pojedinačnog (individualni sektori) prema općem (kreativne industrije u cjelini) kako zbog njihova preklapanja jedne s drugom tako i zbog njihova stapanja sa širinom ekonomije znanja.

Svođenje potencijala kreativnih industrija na njihovu ekonomsku ulogu provlači se i u dokumentima novoosnovane Europske alijanse kreativnih industrija (European Creative Industries Alliance) o kojoj je Zarez pisao u jednom od prošlih brojeva.

Trenutno radim na studiji " Zagreb kao kulturni proizvod " koja ima za cilj preispitati potencijal kulturnih/kreativnih industrija u kreiranju prihoda odnosno prepoznatljivosti grada.

Duelund ukazuje na utjecaj novog nacionalizma u kulturnim politikama na primjerima Francuske, Njemačke, Danske, Nizozemske, Škotske (ovdje je posebno zanimljiva nova struktura potpore kulturi pod nazivom ' Kreativna Škotska ' čiji je cilj poboljšati strategije neonacionalizma promicanjem škotskih kreativnih industrija), Jugoistočne Europe (obilježavanje manjina kao predstavnika folklornih ili getoiziranih kultura, odjelitih od dominantne nacionalne kulture), Grčke, Turske.

Formiranje kreativnih klastera je nužnost koja postoji godinama, a sada je aktualizirana dijelom i zbog skorog ulaska Hrvatske u EU te tako postala dio akcijskog plana Grada Zagreba za razdoblje 2014. - 2020. Studije ističu upravo dizajn kao jednu od najpotentnijih kreativnih industrija.

Dugoročno, namjera je HDD pozicionirati kao jednog od glavnih aktera u oblikovanju buduće urbane scene te daljnjem razvoju kreativnih industrija općenito.

Ova manifestacija u cilju ima postavljanje Rijeke kao regionalnog centra kreativnih industrija i europskog festivalskog centra, stvaranje alternativne edukativne platforme za mlade kreativce i privlačenje novih turista u Rijeku.

Autori ovih visoko informativnih eseja nude nove koncepte i gledišta o poduzetničkoj dimenziji kulturnih i kreativnih industrija u 16 zemalja iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, uključujući Kinu, te istražuju kako razvoj urbanih područja, nove tehnološke inovacije i obrazovanje utječu na ove industrije koje kontinuirano rastu.

Ovim projektom Rijeka će se pozicionirati kao regionalni centar kreativnih industrija i europski festivalski centar te mjesto umrežavanja profesionalaca iz područja kreativnih industrija na međunarodnoj razini.

Kao prvo, trebalo bi inzistirati na donošenju jasne nacionalne kulturne politike koja bi trebala uključivati odnosno biti osnova za donošenje posebnih nacionalnih strategija kreativnih industrija, filma, dizajna... pa tek onda pojedina pitanja i segmente regulirati posebnim zakonima.

Vibrantna sredina u kojoj se presjeca dosta kreativnih industrija, i uz taj protok ljudi bilo je prilično teško izboriti se za poslove, no ne i nemoguće.

Posebnu pozornost valja između ostalog posvetiti izvozno orijentiranim industrijskim granama budućnosti te projektima održivog razvoja posebice obnovljivih izvora energije, ekološke poljoprivredne proizvodnje, turizma i kreativnih industrija.

Korisnici iz brojnih kreativnih industrija servis koriste za prezentiranje postignuća te za profesionalnu samopromociju, veću vidljivost i otvaranje poslovnih prilika.

Na prvo izdanje festivala Republika, koji će se održati od 18. do 20. srpnja u Rijeci, stižu stjegonoše Internet aktivizma i majstori kreativnih industrija koji će publiku upoznati sa novim formama aktivizma i svježim pristupima primjene novih medija i naprednih tehnologija, te predstaviti ponajbolje kreativne ideje iz cijeloga svijeta.