Poslovanje Kreditne unije Deponent propisano je Zakonom o kreditnim unijama i podzakonskim aktima od strane Hrvatske narodne banke pod čijom kontrolom se poslovanje Kreditne unije Deponent i nalazi.

Prednosti novog sustava provođenja ovrha su uređenje odnosa između dužnika i vjerovnika, povećanje pravne sigurnosti, zaštita vjerovnika, usklađivanje propisa Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i uređenih financijskih tržišta, brža naplata potraživanja, dostava osnova za plaćanje na jedno mjesto te postojanje jedinstvene baze podataka o otvorenim računima i o drugim novčanim sredstvima koje poslovni subjekti i građani imaju u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama.

Godine 2008. godine dogovorena su Međunarodna načela upravljanja kreditnim unijama uključujući i članice Europske mreže kreditnih unija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta: - Iznijeto je mišljenje da u Konačnom prijedlogu ovoga zakona nije na primjeren način obrazloženo zbog kojih se sada razloga daje mogućnost kreditnim unijama obavljanje poslova platnoga prometa, budući je donošenje važećeg Zakona bilo obrazloženo da se platni promet u kreditnim unijama ne može obavljati zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU.

- U raspravi je iznijet prijedlog da, predlagatelj u važećem Zakonu o kreditnim unijama razmotri mogućnost izmjene članka 9. stavka 3. točke 3. na način da glasi: Prebivaju ili su zaposleni na području jedinice područne (regionalne) samouprave..

Prema odredbama Zakona o kreditnim unijama, štedno-kreditne zadruge trebaju nastaviti svoj rad, tj. postojati sve do dobivanja odobrenja za rad bilo kao kreditne unije, bilo kao štedne banke.

Stoga Klub zastupnika HSP-a traži da se da vjerodostojno tumačenje odredbe članka 86. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama (« Narodne novine »br. 141/2006.). tako da se jasno utvrdi slijedeće:« Iznimno od odredbi stavka 1. članka 86. ovoga Zakona, Zakon o štedno-kreditnim zadrugama (« Narodne novine »br. 141/2006.) primjenjuje se na štedno-kreditne zadruge koje su upisane u sudski registar na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, sve dok u skladu s odredbama ovoga Zakona ne provedu svoje preoblikovanje u kreditne unije ili štedne banke, odnosno sve dok ne dovrše postupak likvidacije, zaključno s 31. prosinca 2007. godine. »U raspravi je upozoreno da je Odbor za financije i državni proračun prilikom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o kreditnim unijama podnio više amandmana kojima je traženo da se prolongiraju i usklade predloženi zakonski rokovi za transformaciju štedno-kreditnih zadruga s odredbama predmetnog Zakona, kako bi se osiguralo štedno-kreditnim zadrugama duže vrijeme za donošenje odluke da li će nastaviti poslovati kao kreditne unije ili kao štedne banke ili će donijeti odluku o likvidaciji.

Iz navedenog razloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio podržati potrebu za davanjem vjerodostojnog tumačenja članka 86. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika HSP-a.

Preoblikovanje štedno-kreditnih zadruga u kreditne unije u Republici Hrvatskoj izvršeno je temeljem Zakona o kreditnim unijama koji je stupio na snagu 01.01.2007. godine, čime je istovremeno započet i proces usklađivanja poslovanja postojećih štedno-kreditnih zadruga s pravnom stečevinom EU.

Navedenim Zakonom i podzakonskom regulativom uređena su sva bitna područja poslovanja kreditnih unija (dobivanje licence za rad od strane HNB-a, mjerenje i upravljanje svim vrstama rizika u kreditnim unijama, utvrđivanje stope solventnosti, jedinstveno iskazivanje efektivne kamatne stope, propisano je obvezno izvještavanje HNB).

Potrebno je donošenje novog zakona o kreditnim unijama i zakona o kreditnim institucijama, donošenje podzakonskih akata iz područja adekvatnosti kapitala za kreditne institucije, odnosno investicijske tvrtke, izmjena zakona o osiguranju depozita te izmjena zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Poslovanje Kreditne unije Marjan propisano je i odvija se u skladu sa Zakonom o kreditnim unijama i svim drugim zakonom propisanim odredbama.

Naša država je prije nekoliko godina donijela zakon o kreditnim unijama koje su zamijenile štedno-kreditne zadruge, kojima je omogućena transformacija i u štedne banke.

Prema Zakonu o kreditnim unijama banka i kreditna unija razlikuju se po profitu i strukturi te unija smije obavljati djelatnost koja obuhvaća samo primanje novčanih depozita članova kreditne unije u domaćoj valuti, odobravanje kredita članovima kreditne unije u domaćoj valuti, obavljanje mjenjačkih poslova za članove kreditne unije, dodjeljivanje novčane pomoći članovima kreditne unije i davanje jamstava za obveze članova kreditne unije u domaćoj valuti.

Osim podataka o računima, u tom su registru i podaci o postojanju oročenih novčanih sredstava, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama.

Razvoj se dalje nastavlja u 70 - im godinama, proširivanjem opsega poslovanja i dozvoljavanjem kreditnim unijama obavljanje poslova stambenog kreditiranja i drugih financijskih usluga.

(3) Ako državni inspektorat zaprimi pritužbu potrošača u vezi s primjenom ovoga Zakona u kreditnim institucijama, kreditnim unijama odnosno institucijama za platni promet, Državni inspektorat proslijedit će primjedbu Hrvatskoj narodnoj banci na daljnje postupanje.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama dopušta kreditnim unijama obavljanje platnog prometa, za svoje članove, ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o platnom prometu i ako dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke.

Osim toga, dopušta se kreditnim unijama primanje novčanih depozita od sindikata i od obrtničkih komora te mogućnost primanja bespovratnih sredstava od međunarodnih institucija.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama regulirano je da kreditne unije u interesu svojih članova mogu primati novčana sredstva i kroz mikrokreditiranje potaknuti razvitak djelatnosti svojih članova.

Dva zakona već su usvojena - Zakon o kreditnim unijama i Zakon o financijskom kolateralu.

Mnogi od njih, kažu u potrošačkoj udruzi, ali i u Matici umirovljenika Hrvatske, spas traže u raznim kreditnim unijama i zaduživanju na crno, gdje plaćaju lihvarske kamate i vraćaju tri do četiri puta više novca nego što su uzeli kredita.

Tijekom rasprave o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu, Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim unijama otvorio sam temu« sivog tržišta kapitala », odnosno tzv. kamatara, lihvara ili zelenaša koji se bave djelatnostima kojima ostvaruju dohodak od kapitala, a država na ime tog dohotka ne ubire nikakav porez.

U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta: - Iznijeto je mišljenje da je ostavljen prekratak rok zastupnicima da se temeljitije pripreme za raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o kreditnim unijama; - U svezi odredbe članka 9. stavka (3) Konačnog prijedloga zakona kojim se regulira tko može biti član kreditne unije istaknuto je mišljenje prema kojem nije potrebno nabrajati ispunjavanje jednog od uvjeta za ostvarivanje prava na članstvo u kreditnoj uniji, kao što je predloženo u 4 točke predmetnog stavka, te je predloženo njegovo brisanje; - U raspravi na Odboru iznijeto je niz prijedloga amandmana, koje su u pisanom obliku uputili Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga banaka i Savez štedno-kreditnih zadruga, o kojima je Odbor raspravljao i odlučio neke od njih podržati i preložiti ih kao amandmane Odbora.

U siječnju 2007. stupio je na snagu Zakon o kreditnim unijama čime su zadrugama ostavljene tri mogućnosti - da se pretvore u štedne banke ili kreditne unije (tada dolaze pod kapu HNB-a) ili da idu u likvidaciju.

U veljači ove godine donesene su izmjene i dopune Zakona o kreditnim unijama koje bi trebale ispraviti propust i time zadruge konačno poslati u povijest, a u pripremi je i donošenje Zakona o potrošačkim kreditima koji bi trebao uvesti više reda na preostalom ' sivom ' financijskom tržištu.

Danas Progreso grupa radi sa svim relevantnim bankama i kreditnim unijama u Hrvatskoj, sedam osiguravajućih kuća, dvije stambene štedionice, dva mirovinska i jednim investicijskim fondom, faktoring i leasing kućama.

Hrvatska udruga kreditnih unija kao priduženi član Hrvatske udruge poslodavaca pokrenula je inicijativu za promjenu Zakona o kreditnim unijama s ciljem da ovakav tip mikrofinanciranja postane prva stepenica u financiranju malih poduzetnika i obrtnika koji ne mogu ostvariti svoje potrebe za financiranjem u bankama.

Kreditna unija Marjan kao financijska organizacija, utemeljena u skladu sa Zakonom o kreditnim unijama, pruža financijske usluge članovima unije, bez obzira na njihovu rasnu, nacionalnu, spolnu i vjersku pripadnost.

Mi smo financijska organizacija utemeljena po Zakonu o kreditnim unijama.