Saldo mortale Ive Josipovića u posljednja dva mjeseca doista je impresivan: u travnju je kod Mojsijeva kipa na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama holokausta, zatim se u Ahmićima poklonio ubijenim bošnjačkim civilima, potom ubijenim Hrvatima u Križančevu Selu, da bi onda položio vijenac u Jasenovcu, gdje su u najvećem broju ubijani Srbi, Romi i Židovi; u svibnju je pohodio stratište Hrvata na Ovčari kod Vukovara, potom stratište srpskih civila u Sijekovcima u BiH, onda stratište bošnjačkih civila u Kozarcu kraj Prijedora, te stratište hrvatskih civila u Briševu, također u blizini Prijedora; u lipnju je najprije otišao u Tezno kod Maribora, gdje je masovna grobnica u kojoj su pokopani ubijeni pripadnici kvislinških vojski i civila, zatim je istoga dana produžio na Bleiburg, gdje se tradicionalno obilježava masovno stradanje ustaša i civila, onda je još jednom skočio do Ovčare, da bi turneju završio u Jadovnom, gdje je tokom pretprošloga rata funkcionirao ustaški logor smrti...

Smjerno i pognute glave, ali dostojanstveno, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović učinio je jučer povijesni gest: odao je počast bošnjačkim žrtvama hrvatskoga zločina u Ahmićima, a potom i hrvatskim žrtvama bošnjačkoga zločina u Križančevu selu.

Ovdje smo i u Križančevu selu da odamo počast žrtvama, i tako zatvorimo jednu ružnu stranicu u našim odnosima.

Još nitko nije odgovarao za zločine tzv. Armije BiH u Križančevu Selu, u Uzdolu, u Grabovici, u Buhinim Kućama, Bugojnu, Jablanici, Radešinama, Konjicu i na još tridesetak mjesta masovnih zločina.

Ovaj mjesec bit će zabilježen u povijesti Bosne i Hercegovine po teškom muslimansko-bošnjačkom zločinu nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima u Križančevu Selu, općina Vitez, kada su ubijene 74 osobe u jednoj stravičnoj noći.

Zapovjednik britanskog bataljuna UNPROFOR-a, pukovnik Williams, izjavio je da su vojnici Armije BiH u Križančevu Selu 22. prosinca 1993. godine ubili 74 Hrvata kazavši da je taj podatak dobio u štabu III. korpusa Armije BiH.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali s reisu-l-ulemom Mustafom Cerićem i kardinalom Vinkom Puljićem, koji su vas pratili u Ahmićima i Križančevu Selu?

Isto tako, pozdravljam njegov posjet Križančevu selu, jer su u tom hrvatskom selu Bosne i Hercegovine pale hrvatske žrtve, žrtve zločina za koji je odgovorna neka od bošnjačkih oružanih postrojbi.

Predsjednik Ivo Josipović obećao je " nikada više " preživjelima u Ahmićima, selu u središnjoj Bosni gdje su hrvatske snage ubile 116 bošnjačkih civila 1993., te u obližnjem Križančevu Selu, gdje je bošnjačka vojska iste godine ubila desetke Hrvata katolika, izvijestili su u četvrtak online The Los Angeles Times, The Atlanta Journal, Forbes i drugi listovi, prenoseći agencijska izvješća.

Američki tisak izvijestio je u četvrtak o posjetu hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića Bosni i Hercegovini, odavanju počasti žrtvama zločina u Križančevu selu i Ahmićima, te o govoru u parlamentu u Sarajevu u kojem se ispričao za sudjelovanju Hrvatske u politici podjele BiH 1990 - ih godina.

U optužnicama muslimanskim časnicima ne spominje se zločin postrojbi Armije BiH 22. prosinca 1993. u Križančevu Selu, susjednu selu Ahmićima, kada su ubijena 74 hrvatska civila i zarobljena vojnika HVO-a.

Oko 100 mrtvih u Križančevu selu.

No, samo par kilometara dalje u Križančevu Selu, Buhinim Kućama te u Vitezu nad osmero nedužne hrvatske djece, muslimanska zločinačka armija počinila je veći u strašniji zločin nad Hrvatima i hrvatskim civilima.

Za pokolj u Križančevu selu nitko od Bošnjaka nije odgovarao.

Zatim će položiti vijence na spomenike u Ahmićima i Križančevu selu.

Nakon što je položio vijence, predsjednik je izjavio da " smo danas ovdje u Ahmićima i Križančevu selu kako bismo odali počast žrtvama s porukom da se ovakva strašna nedjela nikada ne ponove ".

Nedavno je odao počast žrtvama u Ahmićima i Križančevu Selu, i u Sarajevu se biranim izrazima ispričao zbog hrvatske uloge u ratu za podjelu BiH.

Očekivao sam da će Vlada shvatiti strateški značaj mojih nastupa u Sarajevu, Ahmićima i Križančevu Selu jer takvi potezi koriste Hrvatskoj, što se vidjelo i na temelju podrške koju smo dobili od SAD-a i Europske unije.

Dana 22. 12. 1993. Muslimani su pobili hrvatske civile i zarobljene vojnike u Križančevu Selu, općina Vitez.

BiH: Ubojstva u Križančevu Selu i danas u sjeni zaborava

O Križančevu Selu i onome što se ondje zbivalo uoči Božića 1993. godine i danas se u novinskim arhivima ili na internetu mogu naći tek šturi podaci, uglavnom samo brojka koja govori o 74 ubijena Hrvata, na što podsjeća i spomenik s mramornim križem na samome kraju sela na kojem su upisana imena žrtava te nazivi hrvatskih postrojba koje su branile područje Viteza.

" Živjeti se mora, a najteže je onima koji su u ratu nekog izgubili ", odgovara Šamija na pitanje kako se danas živi u Križančevu Selu.

U tom smislu, poklon žrtvama u Ahmićima i Križančevu Selu je pozitivan korak u promicanju kulture dijaloga, pravednosti i mira.« Taj stav, osim rijetkih iznimaka, mediji nisu prenijeli javnosti pa su time još jednom pokazali da su im politikantske intrige i senzacionalističko prikazivanje sukobljavanja važnije od ikakva doprinosa miru, pravednosti i pomirenju.

Nakon svečanog dočeka, u pratnji prijatelja, suboraca, predstavnika političke i izvršne vlasti, Blaškić i supruga mu Ratka položili su cvijeće i upalili svijeću uz spomen-obilježje u Križančevu Selu i u spomen-sobi 653 poginula branitelja Viteza.

Govor u parlamentu u Sarajevu Predsjednik RH - koji je, kako je sam rekao, usmjerio »novim generacijama kojima svi dugujemo odgovornost, mirotvornost i viziju prosperiteta« - povezao je sa svojim pohodom Ahmićima i Križančevu Selu te je u svezi s tim u govoru rekao: »Sutra ću otići na mjesta strašnih zločina, da zločin još jednom doživi osudu, da se poklonim žrtvama kojima je jedini grijeh bio što su bili drugi, drukčiji.

Visoko izaslanstvo HDZ-a BiH položilo je vijence i upalilo svijeće na spomen-obilježje u Križančevu selu, nadomak Viteza, te na ratno travničko groblje Prahulje.

U Križančevu Selu, koje je na početku rata imalo oko 900 stanovnika, od 1966. godine sa ženom živi Franjo Šamija.

Moji ljudi su smatrali da sam lud jer je oko nas bilo i puno zločina počinjenih na Hrvatima, u Trusinama, Križančevu Selu, po raznim mjestima.

Zaboravio je i na masovne zločine u Dusini (prvi masovni zločin u muslimansko-hrvatskom ratu počinjen 25. siječnja 1993. godine), Miletićima, Orašcu, Bilivodama, Šušnju, u Križančevu selu, Buhinim kućama, u Maljinama, Gračanici, Fojnici (općine Zenica, Busovača, Fojnica, Vitez, Travnik i Bugojno), u Doljanima u Grabovici...

No u BiH žrtve su bili i brojni civili hrvatske nacionalnosti, kao što je slučaj u Križančevu Selu koje je također Josipović posjetio i poklonio se sjeni uzalud palih nedužnih žrtava.