Veliki vjernik, bio je i križonoša, a svi Hvarani znaju koja je to čast, Bog će nagraditi svu njegovu dobrotu.

Ova procesija kreće iz Velike (samostanske) crkve i ide do Male (župne) u kojoj križonoša uzima " Veliki križ ".

Biskup s mitrom i štapom, prezbiteri i suslavitelji, đakoni i služitelji, svi obučeni u svoju odjeću, a ispred svih križonoša između dva služitelja koji nose zublje, idu iz sekretarija kroz crkvenu dvoranu u prezbiterij.

Nakon čestitki, procesija je nastavila svoj put do obližnje crkvice sv. Ivana, a potom kroz Banski dolac u župnu crkvu, s čvrstom odlukom da će ona živjeti dok je svita i naroda, o čemu ponajbolje svjedoče i predbilježbe križonoša koje sežu sve do 2037. godine.

Biti križonoša velika je čast, ali da bi netko bio križonoša u Vinjanima treba biti redovit na sv. misama.

Ukoliko neživi u Vinjanima križonoša treba donijeti potvrdu od svoga župnika da je redovito pohađao sv. mise, što je bio slučaj i ove godine.

Križonoša (svako selo ima svoga, dakako) je uglavnom bos, a to simbolizira pokoru čitave obitelji koju križonoša preuzima na sebe.

Dakako, u modernije doba križonoša ima po 10 - ak pari čarapa na nogama, ranije su zaista hodali bosi.

Križonoša sa svojim križem, ujutro utrčava u svoju crkvu (iskreno, ne znam što ovo znači)

Kartice s imenima potencijalnih križonoša izvlače se pred vjernicima, a dobiti čast nošenja križa predstavlja nešto zaista posebno za odabrane i njihove obitelji.

Na čelu procesije je križonoša, bos ili u čarapama, nosi križ težak 18 kilograma pokriven prozirnim crnim velom.

Križonoša zadnjih 20 - ak metara pred klraj procesije u Jelsi trči s križem i pada u zagrljaj župniku, a o dirljivosti običaja svjedoče I stihovi:

Svaku procesiju predvodi križonoša koji nosi križ.

Križonoša ide u pratnji pomoćnika, dva pratitelja koji nose velike svijećnjake, dva glavna pjevača i više odgovarača koji pjevaju " Gospin plač ".

Jelšanska je posebna i po običaju da križonoša zadnjih 100 metara puta pretrči

Vidjet ćemo kako se križonoša Gdinja priprema za taj događaj, te kako u tome sudjeluje njegova obitelj.

To je velik događaj i za njih i za cijeli zaselak iz kojeg je križonoša, pa će se svi potruditi da u pripremi i održavanju običaja budu dojmljiviji od zaselaka križonoša prethodnih godina.

Na čelu procesije križonoša, bos ili u čarapama, nosi križ pokriven prozirnim crnim velom.

Križonoša ima svoje pomoćnike, pratioce, pjevače i odgovarače koji pjevaju Gospin plač, nosače " torceva " (velike svijeće) i batištradu (predvodnika procesije).

Rijetko tko želi propustiti taj prizor kad križonoša nakon cijele noći provedene u procesiji, potpomognut od strane pomoćnika, ukosi Križ i zatrči se prema svome župniku, a ovaj prema njemu.

Za težake i ribare život na škoju je oduvijek bio patnja i muka, prihvatili su i navikli nositi svoj križ, a nastavit će to i generacije koje stižu, što dokazuju predbilježbe križonoša koje, primjerice, u Jelsi sežu čak do 2026. godine.

I dok su Jelšani pred crkvom u Pitvama, žurimo u Vrbosku kako bismo dočekali Vrbanjane, Pitovljani su u to vrijeme pred Vrisnikom, Vrbovljani priko rive stižu u Jelsu, vrisnički križ je već u Svirču, a u vrbanjskoj crkvi pred Isusovim grobom skrušeno stoje svirački križonoša i njegova pratnja.

Kao i prijašnjih godina svatko (paktični vjernik) se može prijaviti za nošenje križa, što će se upisati u popis križonoša.

Uvodi nas u povijesnu i geografsko-društvenu sliku hvarskih mjesta, donosi specifičnosti, uvijete nastanka i razvoja procesije, popise križonoša i ostale zanimljive detalje koji se doimaju poput malih sličica istovremeno životopisnih i znanstveno argumentiranih. (Doc. dr. sc. Mateo Bratanić, povjesničar, Sveučilište u Zadru)

Na čelu procesije je križonoša koji nosi križ u pratnji ministranata a za njima ide ostali puk.

Procesija je posve ' laička ', tj. ne vodi je župnik ili svećenik nego križ, stoga je uz Raspetoga križonoša najčasnija osoba u procesiji«, ističe don Stanko Jerčić, župnik i dekan u Jelsi, podsjetivši da su naselja u kojima se ide za križem jedno od drugoga udaljena tek po koji kilometar, a samo je između Vrbanja i Vrboske te od Vrboske do Jelse udaljenost nešto veća.

Križonoša i sva njegova pratnja odjeveni su u tonike (tunike) koje se u hvarskim obiteljima prenose s koljena na koljeno. Tonike su isključivo boje bijele kave ili sasvim bijele.

Procesija ide tako da se na početku procesije nalazi dvadeset feralista, pa križonoša sa svojom pratnjom a iza kojega se opet nalazi dvadest feralista.

Nadaleko je poznata završnica procesije u Jelsi na Veliki petak ujutro, kada posljednjih tridesetak metaka križonoša zajedno sa svojim pomoćnicima trči s križom do svećenika kojemu ga predaje.

Ove godine čast da bude križonoša u mjestu Jelsa, pripala je Grgi Peronji iz Jelse rođenom 1954. godine.