Šarolikost nošnji, odora i običaja još jednom je potvrdilo veliku kulturološku vrijednost ove manifestacije od novouvedenih običaja poput župe Radun Kaštel Stari koji su počeli sa radom prije 6 godina preko stogodišnjih tradicija do Lobora u kojem tradicija čuvanja Kristova Groba seže u daleku 1542. godinu.

U našoj se župi na Uskrsni ponedjeljak održao festival žudija ili smotra čuvara Kristova groba.

Na Uskrsni ponedjeljak, 24. ožujka na otoku Prviću kraj Vodica u mjestu Prvić Šepurine okupit će se čuvari Kristova groba - žudije - iz 22 župe.

U pojedinim mjestima Čuvari Kristova groba su u narodnim drugdje su u mornarskim odorama dok su većinom u odorama rimskih vojnika.

Pojedine župe obnavljaju svoje običaje poput Knina gdje se nakon 70 godina obnovio običaj Čuvara Kristova groba.

Festival svake godine privlači sve više sudionika i može se očekivati da će za koju godinu na festivalu biti sve župe koje njeguju običaje Čuvara Kristova groba iz Hrvatske, kazao je Strikoman.

Također se zaključilo da glede ravnomjernog predstavljanja svih vrijeme nastupa ograniče točno unutar četiri (4) minute, predloženo je da svi sudionici u narednih mjesec dana odaberu točku nastupa, dali ih prate župni pjevači, kratko i sažeto opišu tradiciju čuvanja Kristova groba u župi (koje će čitati glavni voditelj) te sa točnim vremenom sve dostave glavnom koordinatoru Luki Lipiću.

Služba Vodičkih žudija, čuvara Kristova groba, bogatim će programom, koji će trajati od subote 31. ožujka do 9. travnja ove godine, obilježiti 100. godišnjicu djelovanja, izvijestili su predstavnici službe na današnjoj (ponedjeljak) konferenciji za medije.

U znak spomena na taj događaj od prije dvije tisuće godina, održava se čuvanje Kristova groba po svetištima i crkvama na Veliki petak i Veliku subotu.

Posjetit će i Betlehem, crkvu Isusova rođenja, Sion, dvoranu Posljednje večere, grob kralja Davida, crkvu i mjesto Marijina usnuća, zatvor apostola, Maslinsku goru, Getsemanski vrt, Golgotu, mjesto Kristova razapinjanja i crkvu Kristova groba, Zid plača, Emaus, Betaniju, Jerihon, Kumran, Mrtvo more i druga mjesta.

Možeš i otići na Istok boriti se protiv Saracena, ali ne za oslobođenje Kristova groba, kao primitivni križari nekada, već za kontrolu tuđih naftnih polja.

Festival žudija je skup čuvara Kristova groba koji njeguju te običaje u svojim župama za Uskrs.

Festival svake godine privlači sve više sudionika i može se očekivati da će za koju godinu na festivalu biti sve župe koje njeguju običaje Čuvara Kristova groba iz Hrvatske.

Cijelo to neukusno međususjedsko nadmetanje u raskoši grobnica zapravo se ponekad čini jednako promašenim i besmislenim kao i križarski ratovi za navodno oslobađanje Kristova groba (jer je papan Urbi Drugi zapravo s namjerom razularene dečke narajcao na besprizornu pljačku, veze to s vjerom nije imalo).

Ove godine za nastup na festivalu se prijavilo 26 skupina Žudija Čuvara Kristova groba, iz Hrvatske i susjedne nam Bosne i Hercegovine.

Marije iz Vrgorca u kojoj tradicija čuvanja Kristova groba od strane RONDARA traje s malim prekidima još od Turskih vrimena.

U gornjoj Neretvi (od Metkovića, Zažablja do Krvavca) čuvari Kristova groba su odjeveni u odore rimskih vojnika, dok su u donjoj Neretvi (od Opuzena do mora) to uglavnom čuvari odjeveni u mornarske odore s drvenim puškama.

Među čuvarima Kristova groba, zatičemo i Franu Lučića, kornatskog heroja, koji u ovim običajima sudjeluje već devet godina.

Ove godine uvodimo nešto novo, a to su pučki crkveni pjevači (mada su i do ovih godina oni pratili pojedine župe u njihovim predstavljanjima) koji bi trebali pjesmom pratiti čuvare Kristova groba svoje župe sve u svrhu raznovrsnosti s naglaskom na posebnosti pojedine župe.

U perivoju župne crkve nalazi se zanimljiva Betlehemska spilja s trajnom postavom jaslica i Kristova groba, rad kipara Izidora Popijača Bednjanskog.

Čuvari Kristova groba dugotrajna su tradicija u priobalju i na hrvatskim otocima.

I jedni i drugi su išli kao vojnici u tuđu zemlje, i jedni i drugi su bili sastavljeni od različitih naroda, i jedni i drugi su javnosti rekli da to rade zbog plemenitih ciljeva (obrana Kristova groba, uvođenje demokracije i slična sranja), i jedni i drugi su to radili zbog resursa, zemlje itd., i jedni i drugi su bili kontrolirani iz jednog centra moći (onda Vatikan, tj.

Stanovnici Rogotina raširenih su ruku dočekali čuvare Kristova groba te ih ugostili u svom mjestu.

Ispred župne crkve, 2001. godine, na inicijativu vodičkog akademskog snimatelja Šime Strikomana, održavao se susret i snimanje milenijske fotografije čuvara Kristova groba iz Dalmacije.

Uz Vodičke žudije okupili su se čuvari Kristova groba iz Tisnoga, Šepurina s otoka Prvića, Vrlike i Metkovića.

Samo Rotonda (spomen-mjesto Kristova groba) crkve Anastasis u Jeruzalemu nije nikada imala ambon, jer je tamo navještaj Uskrsa (bez obzira da li za vrijeme slavljenja ili izvan njega) ostvaren na otvorenim vratima, na »fizički prisutnome« praznom grobu, u prisutnosti onih za koje je bilo koja simbolizacija događaja na tome mjestu bila suvišna.

U sklopu ove manifestacije, četvrtu godinu zaredom upriličena je i smotra žudija, koja je okupila 160 čuvara Kristova groba.

Uz domaćina vodičke žudije, okupile su se skupine čuvara Kristova groba iz tri metkovićke župe svetog Vida, Nikole i Ilije, iz župa Murtera, Šepurina, Tisnoga i Vrlike.

Program obilježavanja stogodišnjice čuvanja kristova groba u Vodicama trajat će deset dana a sam Festival održat će se 10. travnja 2012 godine.

Osnovao ih je Ante Gluščević, koji je iz talijanskog Loretta običaje čuvara Kristova groba donio u Metković, otkuda su se zatim proširili po Neretvi, a najvjerojatnije i Dalmaciji.