Osuđeni su zbog krivičnog djela neprijateljske propagande; navodno su veličali ustaše i NDH, te pjevali ustaške pjesme.

" Ako je već došlo do krivičnog gonjenja to je najblaža vrsta krivične sankcije ", rekla je Momčilović.

Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj: K-DO-81/03 od 05. veljače 2004., a izmijenjene na glavnoj raspravi 07. studenog 2007. godine, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave, u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika, Ivana Rahlickog, braniteljice po službenoj dužnosti Božice Jakšić, dana 07. studenog 2007. godine donio je osuđujuću presudu.

Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela te uništavanjem stambenih zgrada, sakralnih i gospodarskih objekata, ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr.) a za vrijeme oružanog sukoba, to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH.

Prema članu 15 - 1 Uredbe sud za maloletnike (tribunal pour enfants) može učiniocu krivičnog dela koje je navršilo deset godina da izrekne jednu ili više alternativnih vaspitnih sankcija:

ž) veći je značaj sednice veća za maloletnike u svim fazama krivičnog postupka za maloletnike,

Bez obzira što su proteklih godina ublažene posljedice etničkoga čišćenja, o njemu je s povijesnog, demografskog, krivičnog, moralnog i humanog motrišta nužno i dalje iscrpno govoriti.

Pravo okoliša nije dio krivičnog zakonodavstva, kazne su male i stoga je ovo područje nezanimljivo pravnicima za specijalizaciju jer su eventualne naknade male.

Naprotiv, insistiraju javno, pred očima cijeloga svijeta, da nadležne institucije u Srbiji sankcioniraju sve koji su na bilo koji način involvirani u krivično djelo ubijanja i mučenja većeg broja životinja, što je od 1.1.2006. u Srbiji kažnjivo člankom 269. Krivičnog zakona, kaznom zatvora do tri godine.

VSRH I Kž 1531/1958 VSRH I Kž 1531/1958 Kao u prvom postupku, tako i u slučaju kad se postupak vodi na osnovi rješenja kojim se dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka dovršenog ranijom pravomoćnom presudom, sud je dužan utvrditi sve činjenice važne za donošenje zakonite odluke i izvesti sve dokaze potrebne za utvrđenje ovih činjenica; sud nije vezan ranijom presudom niti se može pozivati na tu presudu kad odlučuje o istinitosti važnih činjenica.

Optuženom trojcu prijeti kazna do čak 12 godina zatvora te se skupa s ostalih 35 izgrednika nalaze u zatvoru zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.

Zbog nepreciznosti i općenitosti legislativne formulacije sveza krivičnog djela s agresijom, oružanim sukobima itd., prvenstveno prvi, u nizu zakona o oprostu, omogućio je davanje oprosta i počiniteljima krivičnih djela protiv života i tijela, poput ubojstva [ 5 ], teške tjelesne povrede, ali i počiniteljima kaznenih djela općeg kriminaliteta, primjerice: krivičnih djela protiv društvene i privatne imovine (prikrivanje, oštećenje tuđe stvari, protupravno zauzimanje nekretnine u društvenom vlasništvu, oduzimanje vozila na motorni pogon), krivičnih djela protiv sigurnosti javnog prometa [ 6 ], krivičnih djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, krivičnih djela protiv gospodarsta (nezakoniti lov [ 7 ]), krivičnih djela protiv službene dužnosti i javnih ovlaštenja (zloupotreba položaja i ovlaštenja).

Što se odraslih osoba tiče, uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom je kao sankcija, u nešto drugačijem opsegu, bila propisana odredbama Krivičnog zakona SFRJ iz 1976. godine, a taj je zakon nakon osamostaljenja preuzet u RH te je i sankcija zadržana i unaprijeđena, a Kaznenim zakonom iz 1997. je uvedena i zamjena za kaznu zatvora rad za opće dobro na slobodi.

Tako je i Lubna al-Hussein, nakon suđenja praćenog neredima, ranjenim ženama, u hlačama, uhićenim ženama, u hlačama, osuđena prema čl. 152 sudanskog Krivičnog zakona na 40 udaraca bičem.

Sledeći tendenecije prisutne poslednjih decenija u nekim evropskim zemljama (Nemačka, Francuska, Hrvatska), i u Republici Srbiji je pri nedavno izvedenoj radikalnoj reformi u oblasti krivičnog prava donet poseban (Lex specialis) Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica (ZOMUKD).

Na taj način je maloletničko krivično pravo formalno izdvojeno iz Krivičnog zakonika odnosno Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.

Danas je u Republici Srbiji navedeni zakon osnovni, neposredni izvor maloletničkog krivičnog prava koje ima primat u primeni prema maloletnim učiniocima krivičnih dela, a pod određenim zakonskim uslovima i prema punoletnim licima.

Žrtve, ovisnici i te kako izbjegavaju odavati počinitelje krivičnog djela, ili zato što ih se boje ili zato što ih, kao bolesnici, trebaju.

Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima s osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke.

Naime, prema maloletnom učiniocu krivičnog dela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina može se izreći jedan ili više vaspitnih naloga.

Naročito su pod okom krivičnog zakona povjesničari revizionisti ili tzv.« negacionisti », koji bilo da umanjuju žrtve holokausta, bilo niječu postojanje plinskih komora, ili riječju i slovom ističu rasne i etničke razlike.

U svom izvješću djelatnik Šupe je naveo kako je Tomislav Karamarko svojevoljno pristao na suradnju sa Službom, prije svega zbog kompromitacije pred roditeljima, radi inkriminiranih aktivnosti u kojima je zatečen.Nadalje u izvješću je navedeno, kako je Tomislav samoinicijativno ponudio saznanja o osobama sa šireg područja Zadra, a protiv kojih je završen sudski postupak, a koji se nalaze na odsluženju dugogodišnjih kazna zatvora zbog krivičnog djela neprijateljske propagande iz čl. 118. st. 1. KZ, pritom navodeći uz ostale ime Petra Šale, te njihovih pristaša međtu studetskom populacijom.

radi predaje nadležnim organima, Republike Srbije, zbog krivičnog

Znači, jedan širok spektar krivičnih dela gde se oni pojavljuju kao izvršioci. Izmenama Krivičnog zakonika s kraja 2009. godine ponovo je pooštrena kaznena politika prema huliganstvu u sportu.

Međutim, ako se glavni uzrok porastu nasilja u sportu pripisuje neadekvatnom sudskom procesuiranju prijavljenih izgrednika, logično je pitanje da li je lek pre trebalo tražiti u pronalaženju mehanizama za ubrzanje krivičnog i prekršajnog postupka protiv optuženih huligana.

1) Krivičnopravne odredbe se ne odnose na lice koje u vreme izvršenja krivičnog dela nije navršilo 14 godina (član 2. ZOMUKD).

Takva lica se nazivaju ' ' deca ' ' i oni nisu aktivni subjekt krivičnog prava.

Prema njima je u potpunosti isključena primena krivičnog prava, ali oni zato podležu primeni odredbi nekih drugih grana prava (porodičnog prava, prava socijalnog staranja, prekršajnog prava i sl).

8) Najznačajnije novine u oblasti maloletničkog procesnog krivičnog prava se mogu svesti na sledeće:

Za dalji razvoj maloletničkog krivičnog prava od posebnog je značaja Rezolucija XVII Kongresa međunarodnog udruženja za krivično pravo koji je održan u Pekingu 2004. godine u kojoj su između ostalog usvojene sledeće Preporuke: