Krležini likovi nikada nisu jednostrani ni plošni i to je upravo njegova vrijednost i koja dakako nikako ne može biti u skladu s dogmatskim receptima bilo koje vrste ideoloških " istina ".

Posljednji u seriji tekstova o hrvatskim kazališnim zakonima objavljen je u zborniku Krležini dani u Osijeku iz 1997. i komparativne je naravi na više razina.

U WWI su i Krležini domobrani operirali po tom području.

Dežuran sam na nižem nivou hrvatskog, vidim glatko ide, poslije saznajem Krležini Glembajevi.

Najnovija premijera beogradskog Ateljea 212 mjesecima je u srbijanskim medijima najavljivana kao kulturni događaj sezone činjenica da se Krležini Glembajevi vraćaju na beogradsku scenu nakon punih 38 godina najavljivana je sveobuhvatnom marketinškom kampanjom kojoj je to kazalište, otkako je prije nepune dvije godine njegov direktor postao redatelj Kokan Mladenović, itekako sklono.

Tu su već tradicionalni Krležini dani, Novogodišnji koncert u prosincu i Lipanjska operna noć za kraj sezone. Filip Pavišić, mladi dirigent i novi ravnatelj Opere, predložio je da orkestar HNK nakon dugo vremena izvede simfonijski koncert.

Središnja su tema Kazališta Krležini Glembajevi.

Kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani u Osijeku, koja u sebi redovito uključuje znanstveni skup s problematikom hrvatske drame i kazališta od njihovih začetaka do danas te kazališnu smotru...

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku tradicionalno početkom prosinca organizira skup Krležini dani, uvijek začinjen i premijerom tamošnje Drame.

Krležini dani, koji će se održati od 11. do 14. prosinca u organizaciji Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda HAZU za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, osječkog Filozofskog fakulteta i sama osječkog HNK, također će za temu imati veliku obljetnicu.

Manifestacija " Krležini dani " nastavlja se na osječkom Filozofskom fakultetu, gdje se održava trodnevni znanstveni skup " Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj drami i kazalištu ", na kojemu će tridesetak znanstvenika i teatrologa, uz ostalo, izlagati o intertekstualnosti u hrvatskoj drami druge polovice 20. stoljeća te hrvatskoj dramatici s kraja 20. stoljeća.

Da su Krležini čitatelji čekali da on završi fakultet, a potom počne pisati - ništa od njega pročitali ne bi.

Znanstveni skup o 100 godina HNK Kazališno-teatrološka priredba »Krležini dani u Osijeku« održat će se od 11. do 14. prosinca, najavili su jučer organizatori Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU, HNK u Osijeku te osječki Filozofski fakultet.

Središnji događaj bit će znanstveni skup posvećen stotoj obljetnici osječkog HNK pod nazivom »Povijest, teorija i praksa hrvatska dramska književnost i kazalište«. Kazališno-teatrološka priredba počet će polaganjem vijenca na Krležin spomenik te recitalom iz Krležinih djela, a nastavit će se predstavljanjem zbornika »Krležini dani u Osijeku 2006.«, nove knjige akademika Nikole Batušića »Riječ, mati čina« te knjige »Novi sadržaji starih tema« povjesničarke kazališta Antonije Bogner-Šaban.

Pojedinačno su obrađeni Krležini važniji tekstvi, poetski ciklusi i knjige, a žanrovima su posvećeni sintetski članci.

Premijerna izvedba Teštamenta 7. prosinca ujedno je označila i službeni početak znanstveno-teatrološke manifestacije 14. Krležini dani kojoj je osječki HNK jedan od domaćina.

Onda Sarajlić, Nevski prospekti i mostovi Mirabo (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1239.msg26135#msg26135), pa Trifunovićev " Čist zrak " (http://sites.google.com/site/projectgoethe/Home/duko-trifunovi/ist-zrak), zatim Zubčeve " Mostarske kiše " (http://orwell.ru/library/others/Pero_Zubac/s/l_kishe.htm), Trifunovićeva " Fani " (http://www.jovicadjurdjic.com/najljepsestranice.htm), Krležini domobrani koje opet netko čereči na frontu i na gruntu, netko ponovo traži njihove popise da bi ih sitne birokratske i trgovačke duše mogle čerečiti za ratni zločin, gospodarski kriminal, sve po potribi, kako se namisti i sve " u skladu " s direktivama trenutnog komiteta.

Generacije su u školama pisale zadaće o drugu Titu a kao mitski uzor su služili Krležini zapisi.

Krležini se dani, dakle, oformljuju u Osijeku 1987. godine, kada se postavlja i spomenik Miroslavu Krleži [ 4 ] u današnjem parku Petra Krešimira IV.

Skup: 18. Krležini dani, Osijek, 11 14. prosinca 2007.

Krležini eseji pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti.

Pritom neki Krležini zapisi o Matošu izlaze iz kruga autorova poetičkoga i društvenoga samorazumijevanja i imaju valjanost objektivno prihvatljivih spoznaja.

Naime, dijalog na pozornici nije samo stiliziraniji i literarniji od onoga koji se obično rabi na filmu nego on u sebi mora sadržavati i niz informacija o onom što kazalište zbog svojih tehničkih ograničenja i konvencija ne može prikazati, pa nam je zato primjerice potpuno normalno da Krležini likovi govore o nekim zbivanjima koja znatno utječu na tijek radnje, dok će nas taj isti dijalog na filmskom platnu (ili čak televizijskom ekranu) navesti na pitanje zašto to kamera nije prikazala.

Krležini ženski likovi su uglavnom prikazani crno-bijelo, on prikazuje žene ili kao kurve ili kao svetice, što je najvidljivije iz barunice Castelli i Angelice.

Član odbora Krležinih dana, intendant osječkoga HNK Božidar Šnajder izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su ovogodišnji Krležini dani, unatoč krizi i smanjenim financijama, programski gotovo neokrznuti.

Primjerice, za Vinka Nikolića, jednog od najvećih ideologa nove književnosti u novoj Hrvatskoj, novi duh uskrsnut 10. travnja 1941. ne može zastupati stari tip književnosti jer samo novi duh rađa nove vidike i nova mjerila vrijednosti koji su u suprotnosti s duhom koji zastupaju Krležini degenerici, bludnice i pijanice [... ], Leskovarovi ljudi bez snage za život i Kranjčevićev pesimizam [ 11 ].

Gdje je nestala hrvatska socijaldemokracija mogli bi o tomu nešto više reći i Krležini današnji apologeti koji uporno prešućuju njegovu knjigu Dijalektički antibarbarus u kojoj se Fritz tridesetih godina prošloga stoljeća nadmoćno obračunao s hrvatskim komunističkim staljinistima.

U razdoblju od jedanaest godina, od 1986. do 1997., Nikola Batušić objavio je šest radova o hrvatskom kazališnom zakonodavstvu, pet u reviji za dramsku umjetnost Novi Prolog, a jedan u zborniku Krležini dani u Osijeku.

Krležini i Andrićevi osobni kontakti u tom razdoblju očito nadilaze površno poznanstvo, što se može rekonstruirati iz Krležina pripovijedanja otome kako su zajedno promatrali republikanske demonstracije stojeći kraj Kačićeva spomenika (pri čemu K. zamjera Andriću monarhističke afinitete), ili kad u polemičkoj knjizi Moj obračun s njima spominje kako je u veljači 1919. na premijeri Petra Petrovića Pecije U naviljcima (za prikazivanje prve aktovke Rod) demonstrativno ustao izjavivši da »takve stvari spadaju u peštanski orfeum, a ne na scenu narodnog kazališta« a potom napustio gledalište, te da mu se pritom pridružio književnik Ivo Andrić.

Krležini su romani pisani bujnim, " baroknim " stilom i jezikom koji vrvi novotvorenicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima u tradiciji srednjoeuropskoga intelektualističkoga romana (Robert Musil, Rainer Maria Rilke), no i ruskoga romana ideja karakterističnog za Dostojevskoga, nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se isprepliću s kontemplativnim pasažima o naravi ljudskoga postojanja, umjetnosti, politici i povijesti.