U široj bihaćkoj okolici, u gradu Ostrošcu, bile su do pada grada pod Turke 1577. tri crkve; po dvije crkve bile su u mjestima Zaločju, Krnjeuši i Cazinu.

Isto je bilo i Hrvatima u Krnjeuši i njihovih župnikom. (1)

U Krnjeuši je ubijeno 190 odraslih, 35 djece do sedam godina i četrnaestero 8 - 12 godina.

Toliko o antifašizmu u Srbu, Krnjeuši, Zrinu, Boričevcu, Drvaru, Bosanskom Grahovu i ostalim poharanim hrvatskim mjestima.

Tek u novije vrijeme pojavilo se je nekoliko knjiga o tim stradanjima: Pogrom u Krnjeuši od od prof. Josipa Jurjevića, Zbornik o Bosanskom Grahovu Hrvati Dinare od Slavka Galiota i Ante Orlovca Procvat, propast i obnova te knjiga Ane Došen: Krnjeuša u srcu i sjećanju.

U Krnjeuši su četnici poubijali sve Hrvate i Muslimane, više od 200 ljudi, slično je bilo i u Vrtoči.

Nakon tri godine u trapistima prešao je u kler Banjalučke biskupije 1936. Kratko je djelovao kao svećenik u Banjaluci i Mrkonjić-Gradu, a posljednje četiri godine bio je župnik u Krnjeuši.

U strahovitom pokolju 9. i 10. kolovoza 1941. u Krnjeuši teško je zlostavljan i ubijen te konačno zapaljen (skalpiran je bačen u goruću crkvu, op.p.), zajedno s još trojicom svećeničkih pripravnika, a tada je posve uništena i cijela župa Krnjeuša koja se nikada više nije obnovila. (iz tiskanih u izdanju banjalučkog Biskupskog ordinarijata)

Prvi su na udaru bili župnici u tim župama: Juraj Gospodnetić u Grahovu, te Krešimir Barišić u Krnjeuši, uz kojega su među mnoštvom vjernika stradala i tri svećenička pripravnika...

Katolička crkva u Krnjeuši je 9. kolovoza 1941. zapaljena i izgorjela.

Tom prilikom ubijeni su i bačeni u goruću crkvu i sjemeništarci koji su pomagali župniku u pripremi proslave pedesete obljetnice od osnutka župe " Uznesenja Blažene Djevice Marije " u Krnjeuši.

Na tom području je bila i škola u koju su, uz staru školu u Krnjeuši, bili sakupljani Hrvati da bi ih se odande odvodilo u zarobljeništvo ili smrt.

Sve hrvatske kuće su opljačkane i rimokatolička crkva u Krnjeuši i potom zapaljene.

U selu Krnjeuši ubijena su 83 zarobljena seljaka.

STUPARIĆ Jurja Gospodnetića (1910. 1941.), Waldemara Maksimilijana Nestora (1888. 1941.), Krešimira Barišića (1907. 1941.) i Vladimira Stuparića (1911. 1943.) četnici i partizani surađujući ubili su nakon zvjerskog mučenja zajedno s brojnim župljanima u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Krnjeuši (Bosna) i Boričevcu (Hrvatska).

Barišića, koji je bio župnik u selu Krnjeuši, slični su ustanici, nedugo nakon tih dana, izmasakrirali i polumrtva bacili u zapaljenu crkvu.

U Krnjeuši je pobijeno 200 Hrvata, u Vrtoču su Srbi nosili glave ubijenih na kolcu.

Vidim da su u daljnjim komentarima kolege ' pollitičari ' iznijeli neke povijesne činjenice oko stradavanja hrvatskoga življa pa ću stoga dodati podatak kojega nitko nije iznio: Osim stradavanja u Metku (20 ljudi), Kuli (30), Divoselu (7), Oštrovici (5), Krnjeuši (83) itd. najveći zločin je bio potpuno uništenje sela Borićevac (2200 stanovnika) na pravoslavnoga sv. Iliju 2. kolovoza 1941. gdje je svega nekolicina seljaka izbjegla smrt.

Ana Došen rođena je 1920. u Krnjeuši (BiH).

- Krešimir Barišić, župnik u Krnjeuši, kotar Bosanski Petrovac;

U Krupi, istoga nadnevka, udruženi četničko-partizanski banditi ubijaju trideset Hrvata te u Krnjeuši, Vrtočama, Lastvi i Zelinovcu dvjesto civila te pale više od sto pedeset hrvatskih domova.

Tada je župnik u Krnjeuši Krešimir Barišić skalpiran i bačen u goruću crkvu.

Gotovo sve crkve porušene u Drugom svjetskom ratu obnovljene su poslije rata, osim onih u Krnjeuši i Udbini.

Akcija izaziva reakciju, s tim da ste i 1941. vi prvi započeli s ubojstvima Hrvata u Boričevcu, Srbu, Krnjeuši, Bosanskom Petrovcu i ostalim mjestima, jer ustaška vlast na terenu praktički još nije ni postojala.

Dominiralo je komunističko vodstvo, ali u ustanku su tih prvih dana sudjelovale i neke grupe pod četničkim utjecajem, koje su odgovorne za osvetnička ubijanja hrvatskog stanovništva, pod lozinkom " svete osvete ", u Brotnji, Boričevcu, Vrtoči i Krnjeuši.

Krnjeuši, Lastvi, Potocima, Srnetici, Mliništima, Borovači, Koritima, Obijaju, Lukama, Crnom Lugu, Uništima i drugim mjestima u jugozapadnoj Bosni, kada su povampirene združene Četničko-komunističke snage krenule da istrijebe i zbrišu svaki trag i spomen na katoličko i muslimansko stanovništvo sa tih područja.

Početkom kolovoza, točnije 2. VIII. 1941. četnici i komunisti ulaze u Kolunić u kojem ubijaju dvije obitelji Blažević, isti dan vrše stravične zločine u Krnjeuši, Vrtočama i Lastvi.

Bio je to Krešimir Barišić, župnik u Krnjeuši kod Bosanskoga Petrovca.

Potom je bio vjeroučitelj u istom sirotištu do 1936. godine kad je prešao u dijecezanske svećenike a 1937. imenovan je župnikom u Krnjeuši.

Kao i prethodnu dvojicu banjolučkih svećenika, uhvatili su ga partizanski srpski pobunjenici, strahovito mučili, izmasakrirali tako što su mu odrezali neke dijelove tijela te još živa ubacili u zapaljenu župnu crkvu u Krnjeuši u kojoj je izgorio čitav osim bedara koja su pronađena kasnije na mjestu izgorjele crkve