U sakramentu krštenja ustvrdio je Papa podsjećajući na drevni obred krštenja uranjanjem u krsni zdenac.

Prije ulaska u krsni zdenac krštenik je odlagao svoju odjeću, ušao bi u zdenac a tad bi ga biskup ili svećenik triput polio vodom krsteći ga u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

U crkvi se još nalazi krsni zdenac i škropionica.

U sklopu crkve, ali se posebno ulazi sa stražnje strane, nalazi se krstionica (krsni zdenac) iz početaka kršćanstva, kada se obred krštenja obavljao uranjanjem.

»Mjesni ordinarij može, pošto se posavjetuje s mjesnim župnikom, radi udobnosti vjernika dopustiti ili zapovjediti da krsni zdenac bude i u drugoj crkvi ili kapeli u granicama župe« (kan. 858 2).

Ovdje ste rođeni iz majčinskog krila koji se zove krsni zdenac.

Dok se blagoslivlja krsni zdenac, moramo zahvaliti Bogu što nas je pripustio krštenju i obnoviti obećanja koja smo mu dali.

Pošli smo svojim kućama, obiteljima i radnim zadacima obogaćeni spoznajom da kada ponestane snage znamo otvoriti Riječ i u njoj potražiti utjehu, snagu, obranu i zaštitu od svega onoga što nas od darova koje nam Krsni zdenac nudi Zli želi odvojiti.

Na mnoštvu mozaika u razli? itim oblicima prikazivan je križ kao središnji simbol vjere, a i sam krsni zdenac bio je u obliku križa.

Krsni zdenac imao je stubište sa sjeverne i južne strane, a bio je dubok 1, 15 m, te je služio za pokrštavanje uranjanjem.

I volim te utoliko više što smo dolazili na krsni zdenac već od 1712. godine na kojem smo od nemoćnika postajali prosvijetljenima - o čemu svjedoči ulazna spomen-krstionica.

Večeras je, draga braćo i sestre, u središtu našega svetišta, uz oltar, krsni zdenac.

U obredima Velike subote treba posebno misliti na blagoslov uskrsne svijeće i na krsni zdenac.

To su: oltar, svetohranište, mjesto čuvanja svete krizme i svetih ulja, biskupsko ili svećeničko sjedište (katedra), ambon (besjedište), krsni zdenac i ispovjedaonica.

Grad Krk čuva više arheoloških svjedočanstava o ranoj prisutnosti kršćanstva, kao npr.: rudimentalni tragovi krčke katedrale iz druge polovine V. stoljeća, krsni zdenac i jedinstveni starokršćanski kapitel sa simbolima Euharistije.

Krsni zdenac blagoslivlja se na Veliku subotu zato što se u stara doba na taj dan, kao i u predvečerje Duhova, svečano dijelilo krštenje.

U prvim kršćanskim vremenima, a ponegdje i danas, krštenje se dijelilo uranjanjem u vodu, tj. u krsni zdenac, i izranjanjem.

Vidljivi su ostaci ranokršćanske crkve na čijoj je sjevernoj strani krsni zdenac križna oblika čiji je podanak izdignut nad podom, a nad njim je bio ciborij na četiri stupa s kapitelima i kamenim gredama.

Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.

U prva vremena to se simboli? ki izražavalo samim obredom krštenja, koje se je tada podjeljivalo uranjanjem i izranjanjem krštenika u krsni zdenac.

Samo nalazište zidovi krstionice te krsni zdenac prezentirat će se u tri dimenzije i bit će im omogućen pristup, o čemu će konzervatori voditi računa.

Unutar zgrade krstionice nalazi se heksagonalna piscina ili jednostavnije rečeno šesterostrani krsni zdenac.

Na istočnoj strani imala je istaknutu polukružnu nišu, dok je u sredini bio šesterokutni krsni zdenac.

Zašto se na Veliku subotu blagoslivlja krsni zdenac?

Tako spašava od đavolskih zamki i od okova smrti i sve one koji ulaze u krsni zdenac, iz kojega izranjaju kao novi ljudi Kristom preporođeni.

Kao iznimno vrijedno arheološko otkriće ovdje svakako treba istaknuti odlično očuvan oslikani krsni zdenac, smješten u baptisteriju uz sjeverni zid crkve.

Unutar oktogonalne zgrade krstionice nalazila se heksagonalna piscina, krsni zdenac.

Uronite odlučno u krsni zdenac, u vodu kroz koju ćete, kao Izraelci kroz Crveno more, stići na drugu obalu, izvan domašaja neprijatelja grijeha i smrti.

Krsni zdenac koji je zbog niska i vodoplavna tla morao ostati pod zemljom, i njegova replika (desno)

U video zapisu jedva razaznajem o čemu župnik objašnjava Josipoviću, al sam u jednom trenutku primjetio kako mu pokazuje na krsni zdenac