Moj djed i stric bili su likovni umjetnici, studenti zagrebačke likovne akademije; stric Ludvik usavršavao se u majstorskoj radionici Krste Hegedušića, djed Lajoš je bio Babićeva generacija, a moj otac, koji je rođen u Zagrebu, bio je profesionalni nogometaš.

Umjetnica hvaljenog likovnog opusa, diplomirala je na Akademiji u Zagrebu 1962., bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića, profesorica je na Akademiji u Zagrebu, a samostalno je izlagala u Zagrebu, Puli, Osijeku, Beču, Karlovcu, Luzernu, Splitu, Torinu, Ljubljani i Milanu.

Osim umjetnina, nastojao se predstaviti i duh vremena u kojem je kao dio programa Umjetničkog udruženja Zemlja nastao umjetnički eksperiment Krste Hegedušića, koji se tijekom osam desetljeća oteo kontroli istraživača i znanstvenika i približio konceptu narodne pučke umjetnosti.

Akademiju likovnih umjetnosti (Grafički odsjek) u Zagrebu polazio je od 1969. do 1974. i diplomirao 1974. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića od 1974. do 1978. Završio je poslijediplomski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Frane Baće.

Uz njega, izložena su djela Ivana Generalića, Franje Mraza, Kate Dolenec, Krste Hegedušića, Ivana Rabuzina, Slobodana Ivičevića, Franje Klopotana, Ivana Večenaja, Mije Kovačića i Franje Ružmana Brke, te kipara Izidora Popijača Žige, Ljubice Matulec, Mije Kuzmana i drugih umjetnika.

Po završetku studija pridružuje se Majstorskoj radionici prof. Krste Hegedušića u Zagrebu u kojoj ostaje do 1957. godine.

Turpitud je popraćena ilustracijama Krste Hegedušića.

U drugome dijelu časopisa urubričene su likovne umjetnosti (Vanda Ekl o Bitki kod Stubice na svečanom zastoru HNK u Zagrebu Krste Hegedušića), glazba (tada vodeći francuski strukturalist Roland Barthes o Beethovenu u povodu 200. godišnjice rođenja i Igor Stravinsky o šest posljednjih majstorovih gudačkih kvarteta), povijest (Petar Strčić, Nacrt za životopis Matka Laginje, i opet u povodu ovoga puta 40. godišnjice smrti), te glumište, gdje Igor Mrduljaš raščlanjuje dvije ondašnje praizvedbe hrvatskih autora u riječkome Kazalištu mirakula Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara Nedjeljka Fabrija i drame Brat moje majke Kreše Novosela.

Nakon završenog studija, bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1950. - 1956.) i član umjetničke grupe Mart (1956. 1962.).

Tijekom prvog razdoblja umjetnik crta olovkom i tušem pod mentorstvom Krste Hegedušića.

To je slučaj upravo s posljednjom dvoranom Klovićevih dvora, gdje su izložene manje poznate i/ili prepoznatljive, ali iznimno visoko rangirane slike Jerolima Mišea, Krste Hegedušića, Ante Kaštelančića, Lea Juneka, Marijana Detonija, Ignjata Joba, Antuna Motike ili Gabrijela Stupice slike nezaobilazne za razumijevanje razvojne linije pojedinih slikarskih opusa.

Bogdan piše: " Za ovu je knjigu najbolje da bude sačinjena samo od Duškovih tekstova u dijakronoj drami u rasponu od 50 - tak godina, od majstorske radionice Krste Hegedušića do pozne diktafonske dobi, drami koja prelazi na ravan sinkronije-kako bismo dobili potpuno svijest i osjećaj za autora, pisca, profesora, umjetnika, čak političara, tvorca Kroacije, za njegovu vlastitost dok će za svjedočenje o Dušku, i za reakcije, ako i recenzije na njegovu knjigu, potom i za konkretnu njezinu upotrebu na akademijama i katedrama u Hrvatskoj i diljem Europe, u kontekstu oblikovanja pojedinca umjetnika-još biti vremena ".

Tijekom obilaska utvrđeno je da su bunari u poplavljenom dijelu sela napunjeni oborinskom i poplavnom vodom, te veći dio podruma u ulici Krste Hegedušića.

Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla. (Koprivnica.net)

RIJEČ UREDNIKA: Ovogodišnji 32. broj Podravskog zbornika posvećen je 75. obljet nici Hrvatske naivne umjetnosti te kroz brojne naslove evocira III. iz ložbu grupe Zemlja otvorenu 13. rujna 1931. godine u« starom Um jetničkom Paviljonu »u Zagrebu, a na kojoj su pod mentorskim vod stvom Krste Hegedušića po prvi puta izlagali pioniri fenomena hrvatske naivne umjetnosti/hlebinske slikarske škole - Ivan Generalić i Franjo Mraz.

Od 1968. - 1972. suradnik je Majstorske ardionice slikara prof. Krste Hegedušića. 1973. godine izabran je za asistenta na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1978. godine postaje docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, iste godine dobiva nagradu za grafiku na X zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike u Zagrebu, te učestvuje na XXXIX biennalu u Veneciji.

Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića, a od 1957. godine član grupe Mart.

Ta su pitanja posebno zanimljiva zato što je u muzej prošlog tjedna nakon 37 godina izbivanja iz Hrvatske dopremljena slika Krste Hegedušića Rekvizicija.

U ediciji »Pet stoljeća hrvatske književnosti«, uz Majstorsku radionicu Krste Hegedušića, sudjelovali su gotovo svi značajniji umjetnici Hrvatske u opremanju te znamenite serije, pokazujući na taj način čvrstu vezu između pisane riječi i suvremene hrvatske likovne umjetnosti.

Pod utjecajem tadašnjeg slikarstva, ili bolje rečeno pod utjecajem zagrebačkih slikara iz majstorske radionice profesora Krste Hegedušića, svoje stvaralaštvo nadograđivao je kroz lirsko, poetsko i estetizirano oblikovanje fotografiranog motiva.

Dovoljno je samo sjetiti se kabineta jugoslavenskog vođe Josipa Broza Tita u Beogradu, u kojemu je uvijek dominiralo monumentalno platno Krste Hegedušića Bitka kod Stubice.

Slavo Striegl je rođen u Sisku 9. rujna 1919. godine. 1939. godine upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti, gdje pohađa klase Krste Hegedušića, Tomislava Krizmana, Marina Tartaglie, Vladimira Becića, Joze Kljakovića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića.

I. biračko mjesto broj 1. u Hlebinama - Područna škola Hlebine, Trg Ivana Generalića 6, Hlebine koje obuhvaća birače s prebivalištem u Hlebinama, - ulice: Ljudevita Gaja, Stjepana Radića, Krste Hegedušića i Trg Ivana Generalića

U razdoblju od 1961. do 1963. godine suradnik je majstorske radionice Krste Hegedušića, a 1963. sudjeluje na 3. bijenalu mladih u Parizu gdje osvaja Grand-prix (za slikarstvo).

12. IX. 1915. - U Gospiću rođen slikar Mirko Počuča, umro u Beogradu 15. I. 1988. Umjetničku akademiju završio u Zagrebu 1941. u klasi Marina Tartaglie i Krste Hegedušića.

U zbirci je vrijedna tempera na staklu Bogečko nebo Krste Hegedušića iz perioda grupe Zemlja, ističemo dva ekspresionistička ulja na platnu Ignjata Joba Selo i More i borovi, tu je i ekspresionistički Pejzaž Antuna Zuppe, neofovistička Šipanska luka Marka Murata, potom u stilu realizama 20 - ih god. velika neoklasična Kompozicija Vjekoslava Paraća, u duhu škole A.

Iste 1969. godine nastao je i zastor Titov naprijed slikara Frana Šimunovića, prema istoimenoj poemi hrvatskoga pjesnika Vladimira Nazora, kao i zastor pod naslovom A. D. 1573 slikara Krste Hegedušića, a na temu seljačke bune 1573. godine.

Diplomirao je u klasi Ive Režeka, a majstorsku je radionicu završio kod Krste Hegedušića.

Zaključno, među umjetnicima udruženja umjetnika Zemlja, osim Krste Hegedušića, predstavljaju se djela Ivana Tabakovića, Marijana Detonija i Ede Kovačevića.

Jedan od važnijih artefakata odnosi se na knjigu Turpituda Marka Ristića sa crtežima Krste Hegedušića iz 1938. godine, koja je službeno bila zabranjena i zaplijenjena.