Iza rasprave znakovita naslova: Zašto možemo govoriti o posebnom hrvatskom književnom jeziku, slijedi mali razlikovni rječnik što ga je sastavio Kruno Krstić, a koji sadrži 4.500 riječi [ 1 ].

Ne želimo odstupati od onoga što nam je dr. Kruno Krstić dao u ostavštinu i trudimo se biti na toj liniji, slažući se da je to svima jednaka početna pozicija, kaže Grdović koji je zadovoljan s odazivom ljudi na ovaj tečaj.

Kruno Krstić objavio članak Hrvatski književni jezik (Obzor, 51/1940.) a Petar Guberina Hrvatski jezični osjećaj i srpski jezični osjećaj (Obzor, 69/1940.).

U povodu obilježavanja Dana kruha i zahvalnosti, u OŠ " Kruno Krstić " priređena je prigodna manifestacija kojoj su nazočili učenici prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda zajedno s njihovim nastavnicama.

Šime Dešpalja) te svestrani erudit dr. Kruno Krstić, autor prvoga razlikovnog rječnika između hrvatskog i srpskog jezika (iz 1943.) i prve suvremene rasprave o naciji i nacionalizmu.

Pored intenzivnog razvoja toga dijela grada, jedan od uzroka većeg broja učenika kojih u svim razredima škole ima oko 200 više u odnosu na protekle godine, prema njegovim riječima, također otpada i na učenike koji bi prema mjestu prebivališta trebali pohađati Osnovnu školu Krune Krstića. Svi učenici iz predjela Ploče koji lokacijski pripadaju Osnovnoj školi Kruno Krstić idu u našu školu jer im je zgodnije i bliže dolaziti na Smiljevac.

U knjizi ' Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku ' (309 str.) obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav, izoglose refleksa jata u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski dijalekti u 17. i 18. stoljeću, kajkavsko narječje i njegova proučavanja, dosadanja proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska dijalektologija od 1945. do 2005., Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti, jezik Marina Držića, kultura hrvatskog jezika u doba " Knjige od uspomene " (1673. - 1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, ' najstariji dubrovački govor ' i ' najstarija dubrovačka proza ' Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić, Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića ' Moj grad ', ' Ognji i rože ' Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović kao i Glorija Rabac-Čondrić i Istra.

Drugoplasirani je bio Kruno Krstić II, treće mjesto zauzeli su igrači iz momčadi Smiljevac II, dok se nastupom u polufinalu zadovoljila momčad Kruno Krstić I.

Lani je tako pobjedu na međužupanijskom natjecanju odnijela zadarska Medicinska škola, a na državnome zadarska OŠ " Kruno Krstić ".

Nepoznate su osobe te večeri postavile eksplozivnu napravu u Ulici Karma, i to na stablo bora tik uz igralište OŠ " Kruno Krstić ".

Znameniti arbanaški znanstvenik dr. Kruno Krstić u knjižici Doseljenje Arbanasa u Zadar (Zadar, MZ Arbanasi 1988., str. 51) piše:

Učenici petih i sedmih razreda Osnovne škole " Kruno Krstić ", polaznici literarne i likovne radionice, danas su u povodu Međunarodnog dana muzeja i u organizaciji Muzejsko-pedagoške službe, sudjelovali u radionici ispred kulturno-povijesnog spomenika Fontana na Kolovarima.

Kruno Krstić (Arbanasi, 1905 Zagreb, 1987) istaknuo se svojim stručnim radovima, napose lingvističkim (Povijesni put hrvatskoga književnoga jezika; Razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika u suautorstvu s Petrom Guberinom; Rječnik govora zadarskih Arbanasa) i filozofijskim (Filozofija u Hrvatskoj), te je na poziv Miroslava Krleže 1951. došao u Leksikografski zavod, gdje je radio do umirovljenja 1975. Predsjednik Znanstvenoga vijeća dr. Slaven Ravlić u pozdravnom je govoru naglasio značenje Krune Krstića kao vrsnoga leksikografa, pripadnika istaknute generacije okupljene oko Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića.

Slaven Ravlić zaključio je sjednicu rekavši da Kruno Krstić svojim prinosima čini značajan dio žive leksikografske tradicije koja se slikovito može predstaviti kao glavnica koju troše, ali i nadopunjuju, i današnji leksikografi.

Kao bazu za svoju školu organizatori su uzeli " Rječnik govora zadarskih Arbanasa ", koji je napisao dr. Kruno Krstić Grdović i objasnio da su prilikom pokretanja škole učenja Govora zadarskih Arbanasa odmah odlučili da će tome prići sistematski.

Isto je radio i enciklopedijski opsjenar Krleža: Mate Ujević, Kruno Krstić... i da ne nabrajam sve one koji su Krleži pomogli da se u enciklopedistici potpuno ne kompromitira.

Pri koncu Banovine Franjo Cipra, Petar Guberina i Kruno Krstić priređuju novi fonološki Hrvatski pravopis, u kojem nastoje vratiti prvotne Brozove pravopisne odredbe, uključujući i proširenje primjera u kojima se Broz kolebao (- dci, - tci, je iza »pokrivenoga r«).

Istaknimo da je u Arbanasima (Kruno Krstić: Rječnik govora zadarskih Arbanasa, Zadar, 1987.) kuvert - " pokrivač, omotnica ".

ZADAR - Zadarska policija je utvrdila identitet osobe koja je u četvrtak ujutro lažno dojavila da je u Osnovnoj školi " Kruno Krstić " u Arbanasima podmetnuta bomba.

Ispitano je više učenika škole " Kruno Krstić ", te je osnovana sumnja relativno brzo sužena na samo jednu osobu.

Tako da je u sobi do moje bio Kruno Krstić, koautor čuvenog Rječnika razlika, koji je 1935. napisao jednu knjižicu, pamflet Kako piše gospodin Krleža, gdje je polovio sve moguće Krležine pogreške i u pisanju stranih riječi, stilske nezgrapnosti i sl.

Nije bio potpisan svojim imenom nego pseudonimom (Mark Tween), ali se u međuvremenu saznalo da je to pisao Kruno Krstić.

Neki od slučajeva nasilja među školarcima zadnjih godina: - kraj 2004. godine: učenik zadarske OŠ " Kruno Krstić " pred školom izboden nožem - kraj 2005. godine: učenik splitske OŠ " Sućidar " danima je mokrio krv nakon što je pretučen u školskom dvorištu - rujan 2006. godine: maturanta splitske Tehničke škole tri godine mlađi kolega probo nožem - istog mjeseca u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi petorica učenika četvrtog razreda pretukla su desetogodišnju djevojčicu - listopad 2006. godine: u zagrebačkoj Srednjoj tehničkoj školi dvojica su prvaša kolegu tijekom odmora objesila za vješalicu - 15 - godišnji učenik splitske OŠ " Lučac " u posljednju je godinu i pol dva puta pretučen na školskom igralištu.

U potrazi za nastavnicima su tako zadarske osnovne škole Petar Preradović, Bartol Kašić, Kruno Krstić, te one u Stankovcima, Žeravi, Sukošanu, Neviđanima, Gračacu, Pristegu, Benkovcu, Kruševu i Biogradu.

Osnivanje i rad Zbora pomogli su entuzijasti laici Daro Kalmeta, Kruno Krstić, Šime Dešpalj te svećenici salezijanci Albino Česlar i Josip Stepan.

Također, spomenuti su i školski listovi, od kojih je nov onaj Osnovne škole ' Kruno Krstić ' pod imenom " Fontana ", dok su srednje škole po mišljenju Delačeve posve podbacile protekle godine.

Nakon izvlačenja parova ždrijeb je odredio polufinalne parove: Kruno Krstić - Braća Ribar, Šime Budinić - Stjepan Radića.

Maslinari će imati mogućnost prodavanja svog ulja, u posjetu će doći i djeva iz Osnovne škole Kruno Krstić, te će se prezentirati nekoliko predavanja.

Od Bjeliša saznajemo da će najmlađi svoje utakmice odigravati u OŠ Kruno Krstić, a nešto stariji rukometaši na Višnjiku ili u dvorani OŠ Bili brig.

Također, na karnevaliću su sudjelovale i osnovne škole Stanovi, Bartul Kašić, Bokanjac, Kruno Krstić, Šimun Kozičić Benje, zatim vrtić Preko te Igraonica Casper.