Ili, konkretnije: u Kušarovoj se pravopisnoj studiji izričita prednost daje fonološkom (Kušarovim riječima fonetičkom) pravopisnom tipu; argumenti za kojima Kušar pritom poseže tek uz neznat ne, uglavnom terminološke preinake iznenađujuće su prihvatljivi i danas, stotinu i dvadeset godina nakon njezina objavljivanja; napokon, pročitat ćemo u njoj nevjerojatno minuciozna razglabanja o tome što je sve pravopis (a što pak nije, što bi najprije spadalo u nauku gramatičku; str.

Utoliko, po svoj prilici, i neće biti neodmjereno utvrditi da je Kušar za Broza i posredno za kasnije hrvatske pravo pisce obavio velik i vrijedan posao, onaj koji nužno prethodi kodifikaciji norme, pa daje na svojevrstan način upravo on udario temelje suvremenoj hrvatskoj pravopisnoj normi.

GLAVNI BOZANIĆEV SUPARNIK Stjepan Kušar snimljen na svoj 60. rođendan Evo kako je to iznijela: Dr. Stjepan Kušar je napustio i mene nakon 25 godina, nakon što sam 15 godina bila s njim u diskretnoj vezi, i nakon što sam dvije i pol godine bila samohrana majka.

U tim su razgovorima sudjelovali uglednici iz Hrvatske i inozemstva kao Victor Meier, Paul Lendvai, Jakša Kušan, Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Krsto Cviić, Josip Šentija, Neven Šimac, Marc Gjidara, Paul Garde, Stanko Uršić, Petar Kriste, Srećko Lipovčan, Branimir Donat, Grozdana Cvitan, Tomislav Bunjevac, Stjepan Kušar, Mirko Mataušić, Branko Salaj, Mirko Galić, Dražen Mirko Grmek, Franjo Zenko, Mladen Klemenčić itd.

U pristupnome poglavlju Kušar popisuje razlike izme đ u hrvatskoga i srpskoga književnog jezika (u morfologiji, alfabetu, ortografiji) jer su ga postilirska filološka zbivanja (i razli č ite filološke škole) nagnala na traženje najprihvatljivijega na č ina da se one premoste.

Pitanje grafijske razjedinjenosti Hrvata i Srba Kušar je obrazlagao i u svojim prijašnjim radovima, o č emu doznajemo iz iscrpnih podrubnih bilježaka pogovora, koje ve ć uposebljuju autori č in stil i strukturu znanstvenoga teksta kao koherentne cjeline.

Marcel Kušar na Rabu (Rapski dijalekat, Rad JAZU, 1894.) bilježi dugosilazni akcent na pretposljednjem slogu.

Ines Kezić, Nedjeljko Ante Ančić, Stjepan Kušar te vjernik laik Željko Mardešić, Uime GK-a na stolu su sudjelovali Josip Ladika i Ivan Miklenić.

Prof. Stjepan Kušar je filozof i dogmatičar, poliglot, vrhunski intelektualac i kao svećenik djelovao je uvelike u duhovnom smislu kao duhovnik bogoslova u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.

Nekima se zbog slabosti i krhkosti dogodi pad na području seksualnosti, neki napuste svećenički poziv kao što je to učinio prof. Kušar.

Mnogim ljudima u Crkvi razočaranje, tuga i velika žalost dogodila se u ljetu 2001. godine kada je svećeništvo napustio svećenik i teolog prof. Stjepan Kušar.

U poslijepodnevnom dijelu programa predavanja su održali dr. Nikola Hohnjec " Današnja iskušenja novozavjetne vizije braka i obitelji ", dr. Karlo Koračević " Novije promjene u življenju i shvaćanju braka i obitelji " te dr. Stjepan Kušar " Diktat faktičkoga i ustuk normativnog ".

Na početku svog izlaganja dr. Kušar se osvrnuo na istraživanje iz 1997. godine " Kako živimo i vjerujemo " koje je pokazalo kako su neke ustaljene kršćanske norme, koje se odnose na predbračni život i seksualni odnos, uslijed promjena shvaćanja u društvu izgubile svoje vrijednosti.

U prilogu ÂťÄ akavske osobine u današnjem dubrovačkom dijalektuÂŤ (1890) Marcel Kušar nastojao je dokazati da je Dubrovnik nekada pripadao čakavskoj zoni i da se tragovi čakavštine još čuvaju u dubrovačkom govoru.

Voditelj aktivnosti " Mobilnost i arhitektonske barijere ", Čedomir Kušar izrazio je žaljenje što je i nakon niza sastanaka koje su ove i prošle godine održani s komunalnim redarom na temu uklanjanja postojećih barijera situacija ostala nepromijenjena, a niknule su i nove barijere.

Ipak, petersimul još je zabilježen na Rabu (Marcel Kušar: Rapski dijalekat, Rad JAZU, Zagreb, 1894.).

Mar ć el (Marcel) Kušar (1858 1940) bio je svestrani jezikoslovac, bavio se poviješ ć u hrvatskoga jezika, dijalektologijom, standardološkim temama, jezikom hrvatskih pisaca, folkloristikom, sastavljao je školske č itanke i vježbenice, na što u pretisku upu ć uje i Badurinin prilog Biografija u naznakama.

Kušar se ne zalije ć e s kona č nim pravopisnim rješenjima, naime donosi pravila za pisanje po dvama na č elima fonološkom i morfonološkom/morfemskom (što je i naslovom nazna č io spominju ć i oba pravopisna tipa), iako je bio uvjeren u prednosti fonološkoga, što iz njegove nauke i doznajemo (a i u naslovu č itamo hrvacki).

Marćel Kušar, Nauka o pravopisu jezika hrvackoga ili srpskoga, Pergamena, Zagreb, 2009.

Posebice se pokazalo zanimljivim da je Kušar primjerice dobro intuirao da je dužina sloga s jatom uvjetovana morfološki, što upu ć uje na morfonemski status jata i na današnji teorijski koncept, č ijih je pregaoca sve više, me đ u kojima je i autorica pogovora.

Stotinu i dvadeset godina nakon objavljivanja Kušar je i danas, pokazalo se, iznimno zanimljiv jer rasprave o ingerenciji pravopisa i o tome koje teme ukori č uje pravopis kao knjiga nisu još utihnule pa je dijelom i u tome vrijedan trud da se nauk vrloga Rabljanina približi č itateljima.

KUHARIĆEV NASLJEDNIK Nacional je 1997. pisao o Stjepanu Kušaru kao navodnom favoritu za mjesto zagrebačkog nadbiskupa No, Nada Kušar priznaje i da zapravo ništa ne može sa sigurnošću reći jer je njen suprug vrlo zatvoren i nije nikad puno želio razgovarati o svojim motivima i odlukama.

Ona čak danas smatra da Stjepan Kušar nije zbog nje napustio Crkvu.

A kako je došlo do toga da se u Zagrebu saznalo za njegov ljubavni život i dijete u Ženevi, iako su vezu držali u velikoj diskreciji, Nada Kušar ispričala je danas prvi put.

Budući da je Nada Kušar tada živjela u Švicarskoj kao samohrana majka, po tamošnjem zakonu nakon dvije godine starosti djeteta trebala je dobiti tutora.

Kad se dijete rodilo, Kušar joj je govorio da on ne može doći u Ženevu jer tamo neće imati što raditi, a u Zagrebu je normalno predavao na fakultetu.

Tada je Stjepan Kušar, kako je ispričala Nada, bio pozvan kod Bozanića i sve mu ispričao.

Nada Kušar naglašava kako je Katolička crkva bila više nego korektna u njihovu slučaju.

Završne zahvalnice primili su Mirko Knjižek, Katarina Kušar, Marija Rovinščanec i Đurđa Starčević.

Martina Kušar FINA, voditeljica centra za edukaciju