Ovaj širok disk krhotina sličan je Kuiperovom pojasu koji okružuje naš Sunčev sustav i sadrži ledena tijela raznih veličina, od zrnaca prašine do objekata veličine patuljastih planeta poput Plutona.
Ovaj širok disk krhotina sličan je Kuiperovom pojasu koji okružuje naš Sunčev sustav i sadrži ledena tijela raznih veličina, od zrnaca prašine do objekata veličine patuljastih planeta poput Plutona.
Za promjene u kretanjima u orbitama postoji nekoliko objašnjenja, no najjednostavnije je kako u Kuiperovom pojasu postoji neko tijelo koje svojom gravitacijom utječe na ostala svemirska tijela.
Podsjetimo kako je patuljasti planet Pluton, promjera 2.300 km, jedan od najvećih planeta u Kuiperovom pojasu.
Kasnije su se ponovno zbog utjecaja gravitacije velikih planeta vratili u područja bliža Suncu, međutim, ključna činjenica je da oni nisu nastali u Kuiperovom pojasu, kao Slika prikazuje omjer " teške " i " obične " vode koju sadrži komet Hartley 2 koji se gotovo potpuno slaže sa omjerom u oceanima na Zemlji.
Nakon toga će nastaviti svoj daleki put prema ledeno-stjenovitim krhotinama u Kuiperovom pojasu.
Prema opažanjima znanstvenika, gravitacija novog nepoznatog planeta utječe na orbite svemirskih tijela u tzv. Kuiperovom pojasu koji se proteže daleko iza orbite Neptuna u kojem kruže malena ledena tijela, među kojima i neki patuljasti planeti.
Za promjene u kretanjima u orbitama postoji nekoliko objašnjenja, no najjednostavnije je kako u Kuiperovom pojasu postoji neko tijelo koje svojom gravitacijom utječe na ostala svemirska tijela
Voditelj Zvjezdarnice Višnjan Korado Korlević upravo je započeo svoje predavanje o Kuiperovom pojasu i vanjskom dijelu Sunčevog sustava, kad je stigla vijest da se nebo razvedrilo
Godine 1992. otkriven je prvi planetoid u tzv. Kuiperovom pojasu, smještenom iza Plutonove staze.
U razdoblju koje će uslijediti nakon toga (od 2015. do 2020.) New Horizons bi se trebao " susretati " sa ledeno-stjenovitim krhotinama u tzv. Kuiperovom pojasu.
Prvi otkriveni objekt u Edgeworth-Kuiperovom pojasu, koji se proteže iza staze Neptuna, (tzv. transneptunijanski objekt) bio je zapravo Pluton, otkriven 1930. godine.
Recimo, kao najdivlja ideja - mozda usporavanje uzrokuje neki ogromni asteroid u Kuiperovom pojasu, poput Sedne
Naslov ovog Bakerovog prethodnog rada u grubim crtama sažima i teme Rata spreme, ali je bogatiji grafikonima, tablicama i znanstvenim rječnikom od kojeg prosječni čitatelj poželi da je asteroid u Kuiperovom pojasu, a ne živo biće.
Slično je bilo i s navodnim NASA-inim otkrićem iz 1992. da neko daleko tijelo u Kuiperovom pojasu utječe na kretanje vanjskih planeta Sunčeva sustava.
No, niti dvanaest možda nije konačan broj planeta - znanstvenici proučavaju još dvanaest tijela veličine Plutona ili veća koja kandidiraju za titulu planeta, a koja se nalaze u dalekom Kuiperovom pojasu iza Plutonove orbite
Turini koji je svojevremeno na jednoj grupi pitao kako bi bio moguć život u Kuiperovom pojasu (konkretno na famoznoj planeti Nibiru)
Po ovome oceani tekuće vode bi trebali biti na svim okruglim mijesecima plinovitih divova, kao i u unutrašnjosti patuljastih planeta u Kuiperovom pojasu.
Naime, već su danas poznati asteroidi u transneptunskom pojasu (tzv TNO) kao i u Kuiperovom pojasu (tzv KBO Kuiper Belt Objects) koji su veći od Plutona.
Dosadašnja ' igla u plastu sijena ' u Kuiperovom pojasu, koja je snimljena teleskopom, bila je puno većeg promjera od 48 kilometara, što je gotovo 50 puta veće od novog ' kamenčića ', kojeg je snimio Hubble.
Objekt promjera svega kilometar i na udaljenosti od 6,72 milijarde kilometara od Zemlje, Hubble je snimio u Kuiperovom pojasu, koji predstavlja ogromni ledeni prsten, koji obuhvaća sam rub Sunčevog sustava i koji se nalazi neposredno iza planeta Neptuna
Osim Zemlje i drugih planeta, oko Sunca kruze i asteroidi, kometi, meteoroidi, trans-neptonski objekti u Kuiperovom pojasu i cestice svemirske prasine
Da žive na Nibiru planetu (trenutno se nalazi negdje u Kuiperovom pojasu... navodno) koji će proći pored zemlje baš pred kraj godine 2012. Baš kada ovi misle valjda još više opljačkati i obezvalstit narod... nedrži mi to vodu nekako
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com