Bilo kako bilo, hrvatski polihistor Ivan Kukuljević Sakcinski (1816 - 1889) je tvrdio, da je u rimskoj Kapitolinskoj galeriji (ital.

Među prvim suradnicima časopisa nalaze se brojna najuglednija prirodoslovna i književna imena onoga doba: Hugo Badalić, Gjuro Deželić, Mirko Divković, Janko Jurković, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Dragutin Hirc, Đuro Pilar, Armin Pavić, August Šenoa, Napoleon Špun Strižić, Josip Eugen Tomić, Adolfo Weber, Ivan Zahar, Franjo Žigrović, Ljudevit Farkaš-Vukotinović itd.

U okviru projekta Naša prava i odgovornosti koji provodi udruga Portal alfa iz Belišća uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u svim petim i šetim razredima Osnovne škole Ivan Kukuljević Belišće i Područnoj školi Veliškovci održane su radionice o komunikaciji, samopuzdanju i samopoimanju.

Nakon izbora za predsjednika Matice ilirske 1874. Ivan Kukuljević Sakcinski mijenja njezino ime te se ta najstarija hrvatska kulturna ustanova otada naziva Matica hrvatska.

Na skupštini 1874. za predsjednika je izabran Ivan Kukuljević, prihvaćena su nova pravila i napušteno je ilirsko ime, pa se od tada zove Matica hrvatska.

O tome ostavlja zapis Ivan Kukuljević Sakcinski, a sličan podatak o našem Novakoviću donosi i tjednik Der Spiegel od 25. siječnja 1840., istakavši da je spomenuti Novaković u Parizu primio poduku o dagerotipiji izravno od Daguerrea.

U svojoj raspravi Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj, Ivan Kukuljević Sakcinski pozabavio se 25. veljače 1885. s ova dva viteška reda u Hrvatskoj.

Hrvatski političar, povjesničar i književnik Ivan Kukuljević Sakcinski živio je i radio u Varaždinskim Toplicama.

Na tom imanju je umro Antun Kukuljević te je kasnije imanje nazvano Tonimir prema Antunovom krsnom imenu.

Kukuljević je iz Italije u Varaždin dopremio 7000 pušaka i donio 200.000 forinti novčane pomoći.

- Posebice vam zahvaljujem što ste svojom kreativnošću - crtežima i slikama, sastavcima, pjesmom ili pak govorom - nastavili tamo gdje je prije 170 godina započeo Ivan Kukuljević Sakcinski gradeći most od riječi hrvatskih, naglasio je potpredsjednik Sabora.

Osim američkog zbora, u kategoriji mješovitih ansambla natjecat će se Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski Čakovec, Mješoviti pjevački zbor Glazbenog društva Sokol Buzet, Gradski zbor Vila Velebita, Gospić, Mješoviti pjevački zbor Ivan Kukuljević Sakcinski, Zagreb, Pjevački zbor Pravnog fakulteta u Zagrebu Capella juris, Zagreb, Dubrovački komorni zbor, Dubrovnik, Cappella Odak, Zagreb, The Warsaw School of Economics Choir, Varšava Poljska, Rodna pesen, Burgas Bugarska, Mešani pevski zbor Glasbene matice Ljubljana, Ljubljana Slovenija, Cēsis Castel Choir, Cēsis Latvija i Mešani pevski zbor Pro Musica, Maribor Slovenija. Boje Zadra branit će domaći zbor HPGD Zoranić pod vodstvom prof. Jurice Šoše koji se već duže vrijeme priprema za natjecanje.

Uz potporu bana Jelačića Ivan Kukuljević-Sakcinski 1850. utemeljuje društvo povjesničara u Hrvatskoj pod imenom Društvo za povjesnicu jugoslavensku. 0 dmah zatim Kukuljević pokreće i povijesni časopis Arkiv za povjesnicu jugoslavensku.

Tu je zbirku prvo objavio Kukuljević, koji je bio i predsjednik Matice hrvatske, zatim Šurmin, a priređivao ju je za tisak i Stjepan Ivšić, koji je nije dovršio.

Nailazimo na dvije Kornelije Kukuljević, od kojih je starija bila supruga Ivana pl. K.

Posebno su istaknuti Ivan Mažuranić prvi ban pučanin koji je uveo liberalne zakone i osnovao Sveučilište u Zagrebu, Josip Juraj Strossmayer koji je osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te dugogodišnji vođa Narodne stranke, Ivan Kukuljević Sakcinski koji je pvi progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, i zahtijevao da se hrvatski jezik uvede kao službeni u škole i urede, Natko Nodilo, Savka Dabčević Kučar, Krešimir Džeba, Miko Tripalo, Srećko Bijelić, itd.

Crkvu je u Voćinu kao gotičku građevinu i vrijedan povijesni spomenik prvi zapazio i o njoj pisao Ivan Kukuljević-Sakcinski 1858. Inače i Gjuro Szabo je obišao crkvu u Voćinu 1907., a kao tajnik Zemaljskog povjerenstva proučio je i fotografirao crkvu 1913. i 1914. kada je u " Savremeniku " tiskao rad: " Voćin i voćinska crkva ".

Maticu hrvatsku, kao predsjednici, u to znamenito doba vode Ivan Kukuljević Sakcinski (1874 - 1889) i Tadija Smičiklas (1899 - 1901), dva najuglednija hrvatska historičara, dok je tajničke i blagajničke poslove samozatajno i na opće zadovoljstvo vodio Ivan Kostrenčić (1875 - 1900) te tada Matica hrvatska dobiva potpuno izgrađenu fizionomiju, odnosno postaje najveći nakladnik u Hrvatskoj s jasnom zadaćom »širiti korisne knjige, ukoliko ne spadaju u strogu znanstvenu i pučku knjigu«.

Ivan Kukuljević Sakcinski priopći u povijesti »Susjedgrada« i »Medvedgrada« (Arhiv), od još veće cijene je pako obilna ona građa koju izda na svijet preč. g. dr Franjo Rački u spisima Jugoslavenske akademije, jer se tu piscu nanuđa obilje potankosti, karakterističkih za život onoga doba, jer se po Račkovim spisima može ocijeniti smjer i razmah cijele bune.

Trakošćan?, krasi ga položaj, No ako ne znate, župa maruševečka osim dvorca Maruševca ima mnoštvo kurija (Čalinec, Kalinovec, Weidinger u Ladanju Donjem, Cerje i nažalost porušenu kuriju u Jurketincu gdje je odrastao Ivan Kukuljević Sakcinski).

U osnovnu školu " Ivan Kukuljević Sakcinski " gdje se djeca presvlače, je potrebno doći u 13:30 sati.

Povijesnu pozornicu posjetio je i Ivan Kukuljević Sakcinski te podsjetio na prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru, a čuli smo i riječi Antuna Mihanovića iz djela Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku.

To je orijaška listina duga 35 noguh (stopa) kako je opisuje Kukuljević koja se čuva u Kaptolskom arhivu, u fondu Acta loci credibilis, series I.

Donaciju je predstavnicima osnovnih škola Braća Ribar, Galdovo, " Ivan Kukuljević ", Viktorovac, " 22. lipnja " i Braća Bobetko dodijelio Damir Butković, direktor Rafinerije nafte Sisak, koji je tom prilikom izjavio: INA je dugo prisutna na području Siska i posebnu pažnju posvećuje upravo djeci i njihovom obrazovanju.

Zaključeno je da se pri Matici hrvatskoj Varaždinske Toplice osnuje Fond Ivan Kukuljević Sakcinski u svrhu uređenja spomen područja Tonimir i potpore studentima znanstvenih područja koje je utemeljio Kukuljević te istraživačima Kukuljevićeva opusa.

Ogulin povijesna i kulturna baština proglašena je najboljom knjigom u izdanju udruga Matice hrvatske za 2000. godinu i nagrađena nagradom Ivan Kukuljević Sakcinski.

Uvodi ga Ivan Kukuljević, bez znanstvene osnove i na krivoj inerpretaciji jednog šibenskog arhivskog dokumenta, a njegov se oblik imena uvriježio u našoj literaturi.

Kukuljević se bavio i književnim radom, objavivši drame s povijesnim sadržajem.

Prvi javni govor na hrvatskome jeziku, u hrvatskome Saboru, održao je 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski, predsjednik Matice hrvatske od 1874. do svoje smrti 1889; on je ovoj ustanovi dao hrvatsko ime i sadržaj.

Susretom tih neobičnih stvorova, među kojima su bili i Vladimir Mažuranić, August Harambašić (nekad slavni i rado citirani pravaški pjesnik, a danas s potpunim pravom zaboravljen), Ante Tresić Pavićić, Ðuro Arnold, Milivoj Dežman, Gjalski, Kukuljević i mnoga druga dobro nam poznata imena, predsjedao je Ðuro Deželić, predsjednik pripremnog odbora.