Kulturalni studiji, kao akademsko polje, zaživjeli su sredinom dvadestog stoljeća sa ciljem izučavanja sveukupnosti manifestacija kulture, s naglaskom na one zanemarene i smještene na margini uobičajenog akademskog fokusa (popularna i posebice radnička kultura, rodni studiji i sl.).

Kulturalni studiji se danas podučavaju na uglednim svjetskim sveučilištima i predstavlja motor interdisciplinarnosti i kritičkog duha akademije, nezaobilazan u procesima preobrazbe akademskog establišmenta.

Riječki kulturalni studiji svojevrstan su teorijski amalgam izveden iz specifičnih znanja i uvida antropologije, filmskih i medijskih studija, kulturalne povijesti, sociologije i teorije književnosti, koje studenti usvajaju na preddiplomskoj razini studija, dok je diplomski studij organiziran modularno kao specijalizacija u smjeru mediologije ili interdisciplinarne teorije kulture.

Odsjek za kulturalne studije Sam naziv« kulturalni studiji »zaživio je 1964. u Velikoj Britaniji.

Danas se kulturalni studiji izučavaju i studiraju na desecima svjetskih sveučilišta i predstavljaju jedno od najdinamičnijih i najizazovnijih područja unutar društveno-humanističkih znanosti.

Autorice (kao uostalom i autori) trivijalnih romana pišu trivijalne romane; kulturalni studiji proučavaju njihovu funkciju u društvu; pisci ozbiljnijih romana se žale na tržišnu dominaciju takvih radova i sveopći pad inteligencije i morala.

Danas su kulturalni studiji puno rašireniji.

Iako nije sve ' isti drek ', ipak postoji bezbroj različitih teoretičara koji su ili izvor marksizma (klasični njemački idealizam), ili potječu iz marksizma (strukturalizam, kulturalni studiji, čak i francuski feminizam...) U takvoj situaciji, možda je i najbolje da Neno čita Lukacsa, finog i pristojnog marksista koji nikada ne spominje de Sadea, Josipa Broza Tita ili lošu književnost uopće.

Ako bismo tekstu Richarda Johnsona " Što su uopće kulturalni studiji? " mogli dodijeliti odrednicu " velike sinteze " poduzete nakon vidljivosti, uspjeha i lagodne instalacije kulturalnostudijskoga znanja u akademski život, i to ponajprije kao zagovor budućih transformacija, Hallova je rasprava " Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe " gotovo problemska biografska refleksija kritički usmjerena na neke globalne trendove proizišle iz površnog prihvaćanja kulturalnih studija, uz vrijedne napomene o intelektualnoj skromnosti i specifičnoj politici intelektualnog rada.

Postdiplomantica studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - smjer kulturalni studiji.

Nikola Petković tema " Kulturalni studiji u Hrvatskoj " Riječi će biti o implementaciji kulturalnih studija u hrvatski sveučilišni sistem i načinu kako taj segment suvremene teorije koji zadire u neka temeljna pitanja odnosa kulture, vlasti i moći, utječe na tradicionalni studij književnosti.

Da: broj pi uspješno opisuje i putanje kvazara i krugove od kišnih kapljica u zagrebačkim lokvama te nije vjerojatno da će ga redefinirati kulturalni studiji prije da će biti obratno.

Novonastale post-discipline društveno-humanističkih znanosti od 1990 - ih godina (kulturalni studiji, vizualni studiji, mediologija, informacijske znanosti, znanosti o slici, teorije novih medija, filozofija medija, sociologija cyberkulture, komunikacijske teorije) pokušavaju stvoriti novu mentalnu mapu za razumijevanje odbjegle stvarnosti koja sve više ima karakter entropije i emergencije svijeta, a sve manje one stvarnosti koju opisuju pojmovi iz doba klasične moderne epistemologije kao što su bili subjekt, reprezentacija, nacija-država, fiksni identitet, suverenost.

Kulturalni studiji - Etika i estetika

Kada sam doznao da se u Rijeci osnivaju kulturalni studiji bio sam vrlo zadovoljan, jer su bili bliski mojim interesima.

Dominantno zaokupljeni odnosom kulturalnih formi i oblika moći, kulturalni studiji tematiziraju promjene u suvremenoj (popularnoj) kulturi kao« sukobe oko značenja »koji proizlaze iz različitih socijalno diferenciranih« načina života », oprečnih strategija komunikacije i suprotstavljenih modela reprezentacije.

Kulturalni studiji nastali su kao pokret vraćanja akademskoga glasa onima kojima je upogonjena ideologija oduzela sve, kao akademski pripravak za pokretanje blagotvornoga propuha.

Dokazali su to teoretičari i praktičari iz polja umjetnosti novih medija, te dvaju polja imenom kulturalni studiji i studiji novih medija što su etimološki problematični, ali uvriježeni nazivi raspravljajući o McLuhanu u kontekstu 21. stoljeća.

Feministički kulturalni studiji osobito su primjenjivi kada je riječ o analizi (ženske) popularne kulture u suvremenom hrvatskom kontekstu.

Kulturalni studiji su me definitivno oblikovali da mislim i djelujem na jedan specifičan način koji se teško može uklopiti u neka strogo birokratska ili klasična zanimanja, tako da se može reći da je studij odredio moje kretanje u budućnosti, iako to ne mora biti pravilo.

Što su kulturalni studiji i kako su se razvili u akademsku disciplinu?

Bi li se mogla nazivati nacionalnom, odnosno kako kulturalni studiji vide, danas krovno kulturni pojam, nacionalnog? Teško je izreći sud o tome u jednoj rečenici, napose s obzirom na činjenicu da kulturalni studiji, čak niti u najužoj britanskomarksističkoj jezgri, nisu nikakav monolit ili jednolična nakupina vune iz koje bi se mogle iščešljavati metodološke esencije.

Načelno, kulturalni studiji obično analitički i kritički pristupaju svim oblicima identiteta i svim učincima moći, pa tako i nacionalnima.

5. Jesu li i koliko kulturalni studiji utjecali na tvoj odabir zanimanja?

Prvo moram reći da su kulturalni studiji kakve nalazimo danas, a pritom mislim na program, kvalitetu, uvjete i stručno osoblje, dosta različiti od kulturalnih studija kakve sam ja upisao.

Kulturalni studiji u Rijeci su i dalje najlegitimniji pokušaj uspostave kvalitetnog studija na tradiciji kulturalnih studija u svijetu.

Naziv danas proširenog i raznovrsnog akademskog polja ' Kulturalni studiji ' zaživio je 1964. u Središtu za suvremene kulturalne studije Sveučilišta Birmingham.

U zvanju asistent na Odsjeku kulturalnih studija pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, od 2005. preuzima nastavno-obrazovne obveze iz kolegija koji odražavaju područja znanstvenog interesa i istraživanja: (1) kulturni i kognitivni aspekti religijskih fenomena (Duhovnost i kultura, Transkulturalna religiologija), (2) lingvistički temelji oblikovanja pojmovne i kulturne stvarnosti (Jezik, mišljenje i kultura), (3) interdisciplinarni pristupi tumačenja kognitivnih i afektivnih procesa u razvoju kulture i društva (Kognitivnizam i kulturalni studiji).

Publike je, naime, i tek kako moguće razmatrati i na ekonomskoj razini problema (čime se bave ekonomija, marketing, kulturni menadžment), društvenoj (čime se bave kulturalni studiji, sociologija, socijalna antropologija), zatim kognitivnoj (u okviru psihologije, neurologije, psihijatrije) na diskurzivnoj razini (što uglavnom čine kulturne politike), potom, svakako i na performativnoj razini (što čine teroije izvedbe I nužno ulaze u prostor kulturalnih studija svugdje gdje se otvara pitanje različitih identiteta), pa na estetičkoj razini (pri čemu se publike promatraju i kao (su) kreatrori djela), nadalje se publikama u procesu razmjene informacija bave i komunikologija, i strukturalizam i poststrukturalizam, ali i teorija informacija, semiotika i semiologija, bez razmatranja publika ne bi mogla postojati suvremena medijska istraživanja, dok publike kao tvorce slike promatranoga djela raščlanjuju konstrukcionizam i konstruktivizam I svakao bi se ovdje moglo još nabrajati.

Kulturalni studiji, feminizam i ženski časopisi