Objasnio je i ' metodologiju ' projekta u svakom od pet gradova priređuje se petodnevna interdisciplinarna radionica na kojoj sudjeluju studenti i mladi stručnjaci (do 35 godina) različitih struka (arhitektura, kulturna antropologija, likovna umjetnost, dizajn) iz svakog grada, a na radionici se interdisciplinarno osmišljavaju male intervencije u pojedinoj gradskoj četvrti kojima je svrha podići razinu urbanoga života u toj gradskoj četvrti.

Etnologija i kulturna antropologija: stanje i tendencije naslov je okrugloga stola prije tri tjedna održanoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u suorganizaciji triju najznačajnijih etnoloških i kulturnoantropoloških domaćih institucija: jedne znanstveno-nastavne (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i jedne znanstvene institucije (Institut za etnologiju i folkloristiku) te krovnoga domaćeg strukovnog udruženja (Hrvatsko etnološko društvo).

Takvo je događanje unutar struke trebalo biti organizirano davno prije, komentirao je jedan od sudionika rasprave, izrekavši ga neformalno u pauzi oko ponuđenih mekih kiflica, između dviju tematskih sesija, pritom se ne osvrćući, pojasnio je u nastavku, na atraktivnost zalogajčića u pauzi, izabranoga termina događanja (petak, 16 sati, datum Noći muzeja), na formu ili pak sadržaj događanja u prvome bloku, već time ocijenivši sadašnji politički trenutak domaće etnologije i kulturne antropologije kao nešto na što je domaća etnologija i kulturna antropologija trebala reagirati ranije.

Iz ovih je potreba organiziran okrugli stol da se suvremena etnologija i kulturna antropologija (i unutar sebe i na van) konsolidira, artikulira i prezentira, mahom u odnosu spram elemenata dominantne znanstvene politike koji se tiču nje same, njezina položaja, razvoja, afirmacije i prepoznatljivosti na domaćoj znanstvenoj sceni.

ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPOLOGIJA Etnologija i kulturna antropologija, kao samostalna disciplina unutar humanistike, svoj razvoj i sustav baštini iz srednjoeuropskih obrazaca, premrežujući ga postupno s vlastitim razvojem i unutarnjom dinamikom koji nemaju bliskih veza s konceptom angloameričke četverodijelne antropologije.

Nakon višedesetljetne unutardisciplinarne nedodirljivosti, paralelnosti i dualnosti znanstvenih tradicija (stare i nove etnologije), etnologija i kulturna antropologija se postupno sažimlju u jednu te istu znanstvenu disciplinu unutar korpusa znanosti humanističke provenijencije, slijedeći smjer koji sami etnolozi i kulturni antropolozi danas također u najvećoj mjeri projiciraju kao svoj konstruktivan daljnji razvoj i orijentaciju, no pritom ne zatvarajući vrata niti pred interdisciplinarnošću niti pred bilo kojim aktivnim transferom spoznaja i znanja među raznim znanstvenim disciplinama. STARA I NOVA ETNOLOGIJA (KULTURNA ANTROPOLOGIJA) Nedugo nakon što se osamdesetih godina 20. stoljeća hrvatska etnologija počela susretati sa spektrom vlastitih unutarnjih paradigmatsko-teorijsko-epistemoloških previranja, prijepora i izazova između, u tom trenutku tako percipirane stare i nove etnologije (kulturne antropologije), stvoreno je i znanstvenopolitičko okruženje u kojem je politički i (unutar) institucijski valjalo instantno pozicionirati struku, i to pronalaženjem kompromisa između političkog i teorijskog.

Nositelji discipline tada su domaćoj etnologiji nadodali nastavak kulturna antropologija koji je od 2004. godine u nazivu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (a potom i od prije nekoliko godina osnovanog Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru), a koji je bio konstruktivno rješenje.

Domaća antropologija, ona koja antropologiju poima i prakticira isključivo prema američkom studiju/modelu antropologije, podijeljenom u četiri polja (biologija, kulturna antropologija, lingvistika i arheologija), holistički okrenuta biomedicini i humanistici, taj antropološki holizam njeguje na barem tri razine: 1. kao znanstveni i metodološki pristup; 2. kao interes za znanstvenu suradnju i 3. kao vodilju u restrukturiranju postojećih institucionalnih okvira (fuzija postojećih, ili pak osnivanje novih Sveučilišnih i Akademijinih jedinica).

ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPOLOGIJA TE FOLKLORISTIKA Premda je u humanistici teško iznjedriti čiste esencijalne pojmove i tumačenja, jer su kultura i društvo kao temeljni predmet istraživanja, kompleksni, fluidni i dinamični koncepti, a pojmovni, teorijski i paradigmatski nered i višestrukost, epistemološka poželjnost, vođeni znanstvenopolitičkim aktualnim trenutkom i izazovima, sudionici raspravi su se ipak morali suočiti sa situacijom lomljenja oko prijedloga naziva polja i grana, i to su činili u rasponu od ozbiljnih do zabavnih prijedloga.

To je ipak bila neizostavna zadaća ovog okruglog stola ne bi li se nadležnim tijelima jasno posredovala činjenica da kulturna antropologija čini neodvojiv dio etnologije i kulturne antropologije kao jedne znanstvene discipline te se istaknula potreba da se to učini vidljivim u budućoj razradi strukovnoga nazivlja te u nazivu polja i grana.

S obzirom na njezinu čvrstu poziciju unutar discipline same trebala bi također biti uključena i u, na okruglom stolu predložen i zagovaran, naziv znanstvenoga polja etnologija i kulturna antropologija te folkloristika.

Hrvatska je suvremena etnologija i kulturna antropologija nerazdvojiva jedna od druge te svoj razvojni put vidi u prožimanju ovih dviju odrednica, unutar humanistike.

Otvorenim ostaje pitanje kojim će znanstvenim i znanstvenopolitičkim strategijama domaća etnologija i kulturna antropologija isprocesuirati i nadvladati spektar dinamičnih procesa, odnosa i problema na strukturnoj, kadrovskoj, financijskoj, institucijskoj i organizacijskoj razini, od kojih su mnogi spomenuti u ovom radu.

U dijelu časopisa socijalna i kulturna antropologija Snježana Husić piše pod naslovom Životinjska mjera ljudskosti povijesni pregled filozofije ljudskog odnosa prema inovrsnicima.

Slojevitost istraživanja identiteta istarske žene obuhvaća i propituje domene kao što su: društveno okruženje, gospodarstvo, pravo, kultura, subkultura, psihologija i kulturna antropologija, ali se u osnovi fokusira na svakodnevicu, domenu ženskog validnog djelovanja i domenu kojoj se nerado priznaje povijesni značaj, čime se posljedično značaj oduzima i nizu ženskih prokušavanja i promišljanja, djelovanja i otpora vezanih uz osviješten i kritičan stav prema povijesno-društvenim okvirima koji su ih umanjivali i zanemarivali.

Etnologija i kulturna antropologija su pritom u tim raspravama, pogotovo kad je riječ o javnim istupima, relativno manje prisutne od ostalih disciplina, premda imaju temeljne spoznaje o temi.

Naime, kritička etnologija i kulturna antropologija su prije otprilike pola stoljeća utvrdile kako se granice kultura i naroda ne preklapaju, odnosno kako na temelju kulturnoga inventara ne možemo ništa pouzdano reći o etničkoj/narodnoj pripadnosti neke kulturne skupine.

Shvaćeni kao relacijski, kontrastivni, situacijski i dinamični koncepti, identiteti kako ih poimaju suvremena etnologija i kulturna antropologija uvijek su u mijeni, ovisni su o društvenome i političkome trenutku, o trenutno relevantnim Drugima spram kojih se skupina identificira i o odnosima moći unutar kojih se zbiva identifikacijski proces.

Perić i Pletenac, svaki sa svoje strane i iz perspektive vlastitih struka (književnost i filozofija, etnologija i kulturna antropologija) prihvatili su ovu književnu činjenicu kao važnu manifestaciju suvremenosti, te su slijedeći njene tragove zaronili sve do izvora.

« Socijalna i kulturna antropologija dvadesetog stoljeća je svojem uglavnom zapadnom čitateljstvu obećala prosvjećenost na dva fronta.

Također bi se predstavile glavne grane " velike " antropologije i to: fizička antropologija, lingvistička antropologija, arheološka antropologija, etnologija i na kraju kulturna antropologija.

Etnologija i kulturna antropologija kontinuirano se podučavaju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, no etnologija se s prekidima počela predavati 1925. godine.

Spominjali ga ili ne, etnologija i kulturna antropologija i danas je ozna č ena njegovim djelom.

Radionica dokumentiranja nematerijalne kulture " Istraži, zabilježi, sačuvaj... " održava se pri nastavnim programima dr. Andree Matoševića - Kulturna antropologija, Etnografija industrije te Povijesna antropologija i usmena povijest, a samo teoretski dio bit će otvoren za javnost. (B.

Tu stupa u igru moje čitanje (koje nije nužno vjerno slovu teksta, iako imam razloga misliti da ga u općim crtama autor ne odbija) Girardova djela, Girarda koji je prije knjige O stvarima skrivenim... već objavio, između ostalog, Nasilje i sveto, filozofsko-antropološki tekst, želimo li time naglasiti da nije posrijedi kulturna antropologija u uobičajenom smislu riječi: teorija o podrijetlu i načinima razvića ljudske civilizacije koja se temelji na tezi da je sve što se s posve prirodnog, ljudskog stajališta imenuje svetim, duboko povezano s nasiljem.

U svakom gradu će se održati petodnevna interdisciplinarna radionica na kojoj će sudjelovati studenti i mladi stručnjaci (do 35 godina) različitih struka (arhitektura, kulturna antropologija, likovna umjetnost, dizajn, itd.) iz svakog grada.

Prije četiri mjeseca Centar za nematerijalnu kulturu Istre pri Etnografskom muzeju Istre, u 23 dana i uz sudjelovanje 70 - ak studenata s raznih sveučilišnih odjela, proveo je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli prvu radionicu pod nazivom " Istraži, zabilježi, sačuvaj ", i to unutar kolegija dr. sc. Andree Matoševića (Kulturna antropologija, etnografija industrija; povijesna antropologija i usmena povijest).

Naime, prema Havilandovoj tautologijskoj definiciji iz njegove knjige Kulturna antropologija (koristim 6. izdanje u prijevodu Vesne Hajnić u izdanju Naklade Slap iz 2004.) antropologija proučava ljude, u okviru čega se fizička (ili biološka) antropologija bavi ljudima kao biološkim organizmima, a kulturna antropologija ljudima kao kulturnim životinjama.

Tako, polazeći od antropologije kao znanstvenoga područja koje pristupa proučavanju čovjeka kao kulturološkog bića (obuhvaćajući sve aspekte njegovoga života: biološki, kulturološki, društveni, ekonomski, psihološki, politički, estetski...) za razliku od fizičke ili biološke antropologije, etnologija ili kulturna antropologija (u Sjedinjenim Američkim Državama) odnosno socijalna antropologija (Europa) u istraživačkom smislu aspektirana je kao znanost o kulturi.

Moderna etnologija odnosno kulturna antropologija pronalazi izvor tim tendencijama u promatranju čovjeka kao teritorijalnog bića koje se stvaralački odnosi prema prostoru u kojem živi, oblikuje ga i preoblikuje prema svojim željama i potrebama te tim putem gradi svoj identitet.