Suočeni smo s prednostima i nedostacima koje donosi kulturni turizam u kulturno-povijesnim gradovima diljem Hrvatske i Europe, te utjecaj suvremenog kulturnog turizma na održivo upravljanje, zaštitu i obnovu naših gradova.

Za početak, menadžmentu tog mastodonta bez jasno definirane misije i vizije, predlažem da pročita dvije knjige koje bi im mogle (kada bi samo htjeli) pomoći u razmišljanjima kako predstaviti naš Grad putem kulture u boljem svjetlu, a to su: Hrvatska kulturna politika: Od prepreka do mostova koju je uredio Charles Landry (iz 1998. godine) u izdanju Ministarstva kulture RH te Abeceda kulturnog turizma Daniele Angeline Jelinčić iz 2009. godine u izdanju Meandra.

Kulturna baština grada Korčule dobro je valorizirana, kao nadopuna kupališnog turizma, no sa sve većom ulogom kruzing i kulturnog turizma, koji se razvija u znaku Marka Pola.

S jedne strane, golema financijska ulaganja grada domaćina u gradnju kulturnih ustanova vrhunske suvremene arhitekture (koji, naravno, zauvijek ostaju domaćinu na raspolaganju) i adaptaciju postojećih kulturnih ustanova, a s druge veliku promociju grada domaćina kao središta kulture, odnosno kulturnog turizma materijaliziranu kroz značajna financijska sredstva dobrim dobrim dijelom pristigla i od samih turista.

S obzirom da je kao jedno od strateških opredjeljenja istaknut i razvoj kulturnog turizma, Dianu Grgurić s riječkog Filozofskog fakulteta zanimalo je je li taj program usklađen s turističkom strategijom Grada Rijeke i inicijativama unutar tog resursa, pri čemu je primijetila da je riječ o sektoru u kojem se ništa ne zbiva, osim maškara i turističkog autobusa.

Cilj Dana kulturnog turizma je razmijena znanja i informacije unutar sektora, stvaranje pozitivne klimae na nacionalnoj i regionalnoj razini koja podržava razvoj kulturno-turističkih proizvoda, podizanje razine svijesti stanovništva o važnosti očuvanja kulturne baštine, te doprinos razvoju ukupnog kulturno-turističkog proizvoda.

Ovogodišnji program Viškog kulturnog ljeta, od 7. srpnja do 8. rujna 2012., promovira Vis na način koji mu jedino i pristaje kao vrhunsku destinaciju kulturnog turizma: tijekom šezdeset dana na deset različitih lokacija održat će se više od pedeset različitih tradicijskih, edukativnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i gastro događanja uz promenadu pop, rock, world, klasičnih, jazz domaćih i međunarodnih izvođača.

Razlozi za istraživanje zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj proizlaze iz činjenice da je kulturni turizam sastavnica svih oblika turizma, a da u strukturi turističke potražnje i ponude kulturni elementi dobivaju primarni značaj i u zdravstvenom turizmu.

Koncepcija razvoja zdravstvenog i kulturnog turizma temelji se na istraživanju domaće i inozemne turističke potražnje, vrsta i oblika turističke ponude te raspoloživih resursa za implementaciju u hrvatskom turizmu.

Koncepcija razvoja kulturnog turizma obuhvatit će lokalitete s naglašenom kulturno-povijesnom baštinom, kao i ukupne potencijale i njihovu valorizaciju u hrvatskom turizmu.

Ciljevi ovog istraživanja su: 1) Izvršiti kritičku analizu postojećeg stanja zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj 2) Istražiti tržišne potencijale za kreiranje i inoviranje zdravstvenih i kulturnih sadržaja u hrvatskom turizmu 3) Definirati koncepciju razvoja zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj prema kriterijima održivog razvoja i dati preporuke za implementaciju u turističkim destinacijama 4) Valorizirati ekonomske učinke zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj.

U skladu s ciljevima postavljene su i hipoteze istraživanja: 1) Postojeća ponuda zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj ne odgovara sadržajno i kvalitativno suvremenoj turističkoj potražnji 2) Usklađenje kapaciteta ponude sa suvremenim trendovima kretanja međunarodne turističke potražnje značajno će utjecati na smanjenje sezonalnosti hrvatskog turizma 3) Nova koncepcija omogućit će održivi razvoj zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj te podizanje razine kvalitete postojeće ponude 4) Postoji visok stupanj korelacije između novih sadržaja zdravstvenog i kulturnog turizma i njihovih ekonomskih učinaka.

Znanstveni doprinos proizlazi iz kreiranja nove razvojne koncepcije, definiranja razvojnih zona na razini turističkih destinacija te ekonomske učinkovitosti razvoja zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj.

Zamjenica splitskoga gradonačelnika Anđelka Visković istaknula je da će festival dodatno afirmirati Split kao centar kulturnog turizma.

Nadam se da ćemo uspjeti iznaći prostor i način kako realizirati projekt koji bi doprinio daljnjem razvoju kulturnog turizma i priče o glagoljici koja se godinama gradi oko Aleje glagoljaša, Roča i Huma, najavila je Prodan Mraković.

" Puno se napravilo, jer kad se prvi put izašlo s idejom kulturnog turizma koji u svijetu postoji od osamdesetih, bilo je nerazumijevanja za takvu vrstu turizma i doslovno ste imali reèenice tipa ' pa ne možemo se mi mjeriti s jednom Italijom i Španjolskom '.

19. svibnja 2011 Novosti Obilježen Nacionalni dan kulturnog turizma Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić obratio se danas u Revelinu nazočnima na otvaranju Nacionalnog dana kulturnog turizma, manifestacije koju organizira Hrvatska turistička zajednica u suradnji sa Gradom Dubrovnikom, Dubrovačko-neretvanskom županijom, Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika te Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije.

U svom govoru gradonačelnik Vlahušić posebno je istaknuo tri dimenzije politike Grada koje Dubrovnik usmjeravaju prema razvoju kulturnog turizma.

" Dani kulturnog turizma " uključivali su i besplatne stručne razglede kulturnih znamenitosti, predstave i koncerte, edukativna predavanja, besplatne ulaze u muzeje, prigodne ponude suvenirskih proizvoda te razne programe usmjerene ka očuvanju i održavanju kulturnih resursa.

Bilo je riječi i o zajedničkoj nominaciji određenih projekata, točnije izrade natječajne dokumentacije, pred predpristupnim fondovima EU, kao što je izgradnja nove bolnice, zatim razvoj kulturnog turizma u gradovima pod UNESCO-vom zaštitom, projekt pročišćavanja otpadnih voda kao nastavak postojećeg kolektora, i iNavis - Projekt izgradnje Pomorskog inovacijskog centra, kao i izgradnja centra za aluminij na zoni Podi koji bi imao multifunkcionalnu ulogu i kao budući prostor za sajmove i kongrese.

O postojećim projektima obnove izlagao je Zlatko Uzelac, pomoćnik ministrice kulture RH a bilo je riječi i o strateškom planiranju u kulturi gdje je pomoćnica ministrice Vesna Jurić Bulatović, iznjela konkretne primjere na Muzeju za umjetnost i obrt ali i samu ideju kulturnog marketinga i kulturnog turizma.

Posebno je istaknuta uloga Grada Malog Lošinja koji potvrđuje svojim radom značaj i kvalitetu festivala te usmjerava veliku pažnju na njegovu promidžbu kao visoko-kvalitetu segmenta kulturnog turizma na ovom području.

Osim što muzeji potiču kreativnost i inovativnost te doprinose razvoju kulturnog turizma, dobivaju i novu ulogu u rješavanju čitavog niza pitanja vezanih za zajednicu.

Morano unaprijediti razvoj kulturnog turizma, a to uključuje turističku valorizaciju naše kulturne baštine, pri čemu ruralni i kulturni turizama dolaze do izražaja kad govorimo o domaćim gostima, a stranim gostima predstavljaju dodatni sadržaj.

Specifični cilj projekta: Specifični cilj projekta je ubrzavanje ekonomskog razvoja regije kroz stvaranje, promociju, upravljanje i poboljšanje ponude kulturnog turizma Osječko-baranjske županije, temeljen na novoj i obnovljenoj javnoj turističkoj infrastrukturi.

Analiziraju se: UNESCO kao pionirska organizacija kulturnog turizma u svijetu koja ističe važnost materijalne i nematerijalne baštine; Vijeće Europe i projekt Europskih kulturnih itinerara; Europska unija i projekt Europske kulturne prijestolnice; Svjetska turistička organizacija kao krovna organizacija svjetskog turizma, te specijalizirane organizacije ICOM, ICCROM i ICOMOS.

Bitna prednost kulturnog turizma jest neovisnost s obzirom na prirodne uvjete, što znači izbjegavanje negativnih efekata sezonalnosti koji najčešće pogađaju područja s prevelikom orijentiranošću na pojedine vrste turizma baziranim na prirodnim pogodnostima (maritimni ljetni turizam, zimski turizam itd.).

Naime, kontinentalni dijelovi pojedinih država, uključujući i primjere iz Hrvatske, dokaz su da u današnje vrijeme sve veće razmjere poprimaju selektivni oblici turizma poput poslovnog, tranzitnog, izletničkog ili kulturnog turizma.

Na Krku forum o ulozi destinacijskog menadžmenta u razvoju kulturnog turizma

Naša sugovornica Daniela Angelina Jelinèiæ s Instituta za meðunarodne odnose autorica je knjige " Abeceda kulturnog turizma ", prvog djela takve vrste u Hrvatskoj i vrhunska poznavateljica tematike.