Ako me pitas za Agrokorove i Atlanticove perspektive na trzistu koje ima 40 % manji BPD i jos nizu kupovnu moc a dugove prema stranim bankama u, nisam bas optimist.

Dali ce Evropa i dalje imati kupovnu moc kineske proizvode kupovat je isto neizvjesno.

" Starosjedioci " se zale na dobrostojece " pridoslice " jer kao narusavaju ravnotezu kvarta, donose sa sobom svoju veliku kupovnu moc, te sa samim time podizu cijene i polako cine kvart skupim i nedostiznim.

Kamo srece da su tako uporni da zaustave pad proizvodnje i kupovnu moc gradjana

ja sam ovdje na advanceu imao raspravu pa sam dosao na neki moguci trag. dogadja se nezaposlenost sa jedne strane i zahtjevi za stednjom sa druge. pitao sam zasto se ne upregnu nezaposleni pa se ne bi moralo stedjeti. cini se da je odgovor u kupovnoj moci. kapitalizam isisava kupovnu moc stanovnistva. dosta dugo se to rjesavalo davanjem kredita prvo na racun buduce zarade, zatim na racun imovine stecene ranije, tiskanjem novca te na kraju na ocigledan rizik. svaki put je sistem isisao nesto kupovne moci dok se nije doslo do zida. socijalizam, za razliku, je djelovao obrnuto pa je doslo do situacije da je stanovnistvo imalo previse kupovne moci ali su trgovine bile prazne. sve to me podsjetilo na marksa kao i na obznanjenje ivana apostola. marks sa idejama da kapitalizam opstaje dok se ima kamo siriti. imperijalizam kao najvisi stadij, odnosno zid pred kojim mora stati. obznanjnje u vezi one poruke da ce doci vrijeme kad ljudi vise nece moci ni kupiti ni prodati. pitam se kakvo iskustvo su imali stari narodi kad islam zabranjuje kamate. cini se da je doslo do klimaksa, trenutak kad je kupovna moc toliko skoncentrirana u rukama onih koji ni teoretski ne mogu potrositi. zivimo u dinamicnom vremenu, dogadjaji su zbijeni u vremenu. nesto se mora dogoditi. prikaži cijeli komentar

Cijena plina za kucanstva u Hrvatskoj s obzirom na kupovnu moc stanovnika meðu najvišima je u svijetu.

Projekcije govore da danas oko 20 % kineskog stanovnistva pripada srednjem razredu i imaju kupovnu moc usporedivu europskoj kupovnoj moci (a to je vise od 200 milijuna ljudi - znaci vise nego sto Njemacka, VB i Francuska imaju zajedno stanovnistva i pretstavljaju ogromno trziste).

Inflacijom od npr. 50 % bi prosjecna placa porasla za 50 % uz istu kupovnu moc no krediti buduci da su FIKSNI bi ostali na originalnoj vrijednosti tj. bilo bi ih 50 % LAKSE PLACATI..

granica siromastva je relativan pojam. daleko su od onoga kako se zivjelo 1925. u danasnjem globaliziranom svijetu izbor je konkurentnost ili nezaposlenost. moraju postati cijenom rada konkurentni tajlandu. nezaposlenost je najveci gubitak za ekonomiju. tko je nezaposlen nije da nema nista. ima slobodno vrijeme. samo slobodno vrijeme nije dovoljno vec je potreban i kapital. kapital se nalazi u odgodi placanja, tj. trebala bi postojati opcija rada za dionice. rjesenje jest za sad ali za buducnost se moramo pripremati na dijeljneje radnog vremena. svatko radi pola radnog vremena, vjerojatno za pola place. placa se ne moze povecati jer bi povecanje znacilo vecu kupovnu moc a mi ne mozemo vise proizvesti radi ekoloskih razloga. prikaži cijeli komentar

@nostradurus: divim se tvojoj upornosti i dosegu koliko si uspio progurati svoju ideju ali moram priznati da te ne razumijem. kazes: tiskati eure - pa sto sa inflacijom? inflacije se spominje i sam milton friedman u osvrtu na ideju nekreditnog novca. dug je dobar za ekonomiju. ljudi daju svoj rad u zamjenu za brojku. manje trose pa se proizvodi njihovog rada mogu usmjeriti drugdje. manje ce se uvoziti, vise ce biti za izvoz. kad se uracuna duznicko opterecenje mnogi europski gradjani imaju kupovnu moc manju od gradjana treceg svijeta. lose za njih ali dobro za ekonomiju i dobro dugorocno gledano. steta nastaje kad duznici ostanu bez posla. zato mislim da bi se trebala stvoriti aktivnija spona izmedju vjerovnika i poslodavaca. dio prihoda od naplate duga koja je omogucena jer je duznik dobio mogucnost zarade treba vretiti poslodavcu jer ovaj daje previsoku europsku placu. ovakvo rjesenje bankama osigurava bar dio naplate sto ne bi mogli u slucaju da je duznik nezaposlen a poslodavac ima interesa da zadrzi tvornicu u europi namjesto da je seli u aziju. dugovi se ne smiju solidarizirati kao sto ni duznik nije potrosio svoj kredit solidarno sa svima ostalima. ako se sve privatizira i dugovi se moraju privatizirati. nas slucaj: mi ne zelimo biti dolje. ne zelimo dati zemlju u razmjenu za brojku niti raditi za brojku. mislim da moramo traziti rjesenje nesto kao sto su ucinili u ekvadoru, voditi protubankarsku politiku kao u madjarskoj, istraziti koliko ima nelegalnosti i kriminala u stvaranju duga, koliko je dug nevoljan i traziti saveznike po svijetu koji su u slicnoj situaciji. vjerojatno da ce pola svijeta puknuti pod pritiskom duga. moramo paziti da ne ostanemo zadnja svjetska kolonija. prikaži cijeli komentar

netreba nikakva rekonstrukcija, doci ce samo druge neznalice, treba reci od sutra bacamo se na Slavoniju, nase produkte, Masterplan, svi siju krompire, voce, povrce, i odmah ne importiramo za 2 godine nista, tako se radi kupujemo ono sto Hrvati proizvode, tako je i na svim granama, ne kupujem vise nist za 2 godine iz Kone, mi imamo isto tekstilnu industriju, ali to oni nece i onda se vade na EU onda se vade na slobodno trziste, kako moze Svicarska da stiti svoje produkte i seljake, Svicarski maslac kosta 3,5 Franaka i vise, sjednem u Auto i kupim ga u Njemackoj kosta 98 Centi ili 1 Euro, kako to moze da bude, ali nasi kreteni samo sebi u dep i ne stite nase proizvodace.... to je fakat, svi su koruptni i tako bi se moglo ustediti a ne place rezati kreteni, to gusi kupovnu moc, jeb.ja vasu ekonomiju zato netrebam studirati....

podkapacitiranost ekonomije; moguca hiperprodukcija: ako dodje do hiperprodukcije cijene ce pasti. ne smije se kontrolirati. nedostatak kupovne moci: krivci su stedise. nagomilali su kupovnu moc a ne dopustaju ostalima da stvore kupovnu moc za sebe. stedise moraju potrositi sto su nagomilali. imas ustedjevinu, ides na neplaceni odmor oni koji zive od place do place su neutralani. nasuprot stedisama su duznici. duznici moraju pojacati svoje napore. vise proizvoditi, manje trositi. u kategoriju duznika spada i drzava. spanjolska i grcka kao drzave-nacije moraju vise proizvoditi i vise stedjeti na kolektivnoj razini, premda bi bilo pravednije da podjelu na stedise - duznike spustite na nize razine. prikaži cijeli komentar

Cijene usluga u Hrvatskoj se postavljaju o odnosu na potrebe vlasnika objekta a ne u odnosu na kupovnu moc trzista, pa imamo sve krace sezone i sve vise cijene.

Amoralno pljackaške preko svake mjere visoke cijene energenata u odnosu na kupovnu moc stanovnika neke korumpirane osobe usuðuju se nazivati socijalnima.

Ulaskom u EU otvaraju se velike sanse, da se po pristojnoj cijeni po otocima nasele ljudi, koji imaju kupovnu moc i koji ce svojom kupovnom moci osigurati radna mjesta, od mesara, pekara, frizera, lijecnika, ljekarnika... Zato se " djedovina " mora staviti u funkciju, ili ako neces onda placaj porez odnosno penale

Sa prebacivanjem velikog dijela deviznih rezervi u zlatne poluge kroz par godina mogli bi prepoloviti vanjski dug a povrh toga Hrvatska si je obezbijedila kupovnu moc u slucaju daljnjeg printanja i $ i recesije u svijetu.

@Savjest j...... nisam ljubitelj Novotny-ja al, ipak moram priznati da ovo za povecanje mirovina ali i placa nije loše.... hr. je potrošacka zemlja s jako malo proizvodnje... da bi povecao prihode u državnoj kasi a, samim tim i ulaganja u gospodarstvo ti moraš za pocetak povecati kupovnu moc ljudi, price o izvozu i dobiti od izvoza su price za malu djecu jer ako pogledaš, svaki hr. proizvod van granica rh je jeftiniji nego kod nas.... isto tako, mi uvozimo sve i svašta, strano smece koje ovdje skupo placamo, jesmo li mi hrvati nesposobni napraviti npr. hr. suvenir i prodati ga po istoj cijeni kao što se prodaju uvozna smeca i pritom ostvariti zaradu 100 puta vecu od troškova? mislim da nismo, a, tim ne samo da bi zaradili vec bi i zaposlili svoje ljude, napunili svoj mirovinski, svoju državnu kasu, svoje džepove... pogledaj malo bolje što da eu traži od nas, privatizaciju, privatizaciju, privatizaciju.... a, što smo dobili s tim? nove nezaposlene, manje love... jel to rješenje za izlazak iz krize? jel nama u interesu poticati proizvodnju u drugim zemljama i njima smanjivati broj nezaposlenih ili bi to trebali odraditi sami za sebe i svoju korist?

@mravac8 U zemlji velicine Hrvatske, uzimajuci u obzir i kupovnu moc stanovnistva, razinu obrazovanja i dostupnost informacije putem drugih medija, nerealno je ocekivati da postoji vise nego 2, eventualno 3 ozbiljna politicka tjednika.

Ali moram priznati da ne kuzim po cemu ti zakljucujes kako Rusija ima 300 miljardi $ izvoza zato sto imaju nisku kupovnu moc.

Sa te strane gledano u CALL OPCIJAMA NA NAFTU (npr) bi POTENCIALNO MOGLI IMATI JOS I VECU KUPOVNU MOC NEGO U LONG FUTURESIMA DOK BI VAM RIZIK BIO OGRANICEN NA UPLACENU PREMIJU

Je imaju malu kupovnu moc... mogu pokriti izvozom samo 300 miljardi

Njemacka ne pokusava smanjiti kupovnu moc svojih drzavljana da bi smanjila potrosnju i ovisnost o proizvodima koje uvozi, vec na nacin nepodizanja troskova rada pokusava povecati konkurentnost svojeg gospodarstva koje je velikim dijelom izvozno usmjereno (Nijemaca ima osamdeset milijuna, a njemacki izvoz je malo manji od kineskog - stim da je Kineza dobro preko milijarde) Problem koji pri tome nastaje je da netko mora i kupiti proizvedenu robu.

Ponovno te upucujem na eurostat i pogledaj brojke - STATISTIKU - za nezaposlenost, migracije, zabranu rada stranaca i rigorozne restrikcije za strance, kupovnu moc stanovnistva clanica po zemljama i tako dalje od perioda kada su se pridruzile EU.

Time kocimo i razvoj industrije, sto donosi losiju ekonomiju, slabu kupovnu moc, pad trzisne vrijednosti dionica nasih tvrkti na inozemnim burzama (odn. ne postojanje istih na recimo Wall Str.) i ostatak lavine koja nadolazi

Imamo kupovnu moc trecinu one od prosjeka (pazite, prosjeka) u Europi, cijene hrane su nam kao u Britaniji, pisu danas novine.

INFLACIJA = povecana kolicina novca i kredita u odnosu na kolicinu robe i usluge na trzistu, koja uzrokuje POVECANJE CIJENA roba i usluga sto smanjuje kupovnu moc valute i cini je SLABIJOM unutar granica zemlje

A smanjenjem poreza bi jos usput i povecali kupovnu moc i potrosnju..

Posto sam pazljivo procitao vas clanak siguran sam da vam se tako sto ne bi svidjelo, a osim toga, kao sto ste sami mogli provjeriti, na takav izlet ne primaju nikoga ko nije iz Njemacke ili Engleske jer nemaju prodajni personal za druge zemlje, a pogotovo ne za zemlje istocne Europe za koje smatraju da nemaju dovoljnu kupovnu moc za ono sto oni nude.

A specijalno u nasoj situaciji s obzirom na nas standard i kupovnu moc stanovnistva

Ako Rusija izvozi 300 miljari a uvozi 150 miljardi.... zasto ne uvezu jos 150 miljardi??... ti kazes: imaju malu kupovnu moc