Na njemu je zasada, dok je prazan, mali kip Dive Grabovčeve, koji je izradio i poklonio mi ga moj prijatelj, veliki hrvatski kipar, Kuzma Kovačić.

Hvala Vam preuzvišeni gospodine Vojni biskupe i Vama gospodine umjetniče (Kuzma Kovačić) za predivni izražajan lik Ivana Pavla II.

Program izlaganja na okruglom stolu: 1. Akademik Dubravko Jelčić: Istina u povijesti i istina o povijesti " 2. Prof. dr. Zdravko Tomac: Bitni elementi hrvatskog nacionalnog identiteta " 3. Prof. dr. Marijan Šunjić: Diskontinuiteti hrvatskog nacionalnog programa " 4. Prof. dr. Ivo Rogić: Dualno društvo i suverenost " 5. Kuzma Kovačić: O pitanju pamćenja u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti " 6. Akademik Josip Pečarić: Jučer gledam sliku naroda, baca cvijeće po herojima a.... " 7. Dr. Mato Artuković: Dr. Franjo Tuđman u školskim udžbenicima " 8. Prof. dr. Slobodan Lang: Vjera, znanje i akcija iz stvaranja kao vodič u sadašnjost i zalaganje za budućnost Hrvatske " 9. Mate Kovačević: Čuvari pamćenja " 10. Admiral Davor Domazet-Lošo: ' Brijunski transkripti ' ili kako Hrvatsku prikazati da joj je prošlost mračna " 11. Prof. dr. Miroslav Tuđman: O nespremnosti lijevih radikala na suočavanje sa istinom " 12. Prof. dr. Hrvoje Kačić: Stvaranje Hrvatske samostalnosti i međunarodnoga subjektiviteta " 13. Prof. dr. sc. Mate Ljubičić: " Povijesni okvir za Hrvatsku državnu politiku 21. stoljeća " 14. Dr. Križo Katinić: Depresija - socijalni ili individualni problem " 15. Dipl. ing. Damir Borovčak: Predsjednik Tuđman u Torontu 22. rujna 1990. " 16. Ing.

Taj je sud, u sastavu Miljenko Domijan, Nikola Jakšić, Vladimir Marković, Radovan Dunatov, Ivo Vestić, Kuzma Kovačić i Ante Uglešić kao predsjednik, između 33 rada, prvu nagradu dodijelio zagrebačkom arhitektu Branku Silađinu.

Likove su izradili različiti akademski kipari: bl. Majka Terezija (Kate Marović), bl. Alojzije Stepinac (Goran Balić), nadbiskup Frane Franić (Kažimir Hraste), kardinal Franjo Šeper (Kuzma Kovačić), kardinal Franjo Kuharić (Kažimir Hraste), kardinal Vinko Puljić (Tomislav Kršnjavi), kardinal Angelo Sodano (Dragan Dužević).

Dosadašnji laureati i sudionici manifestacije govore o njezinoj visokoj kulturnoj i intelektualnoj razini: Josip Botteri Dini, Kuzma Kovačić, Ljubo Stipišić Delmata, Čedo Antolić, Michael D.

Bila je to neoboriva logika i nakon dužih rasprava na više sjednica, u Saboru je prihvaćena baš takva izmjena u onim člancima Zakona o Narodnoj banci Hrvatske u kojim se spominje naziv valute, da bi 30. kolovoza 1993. godine bila službeno objelodanjena i u Narodnim novinama br. 70. Novi par naziva hrvatske valute kuna - lipa je bio posve u skladu sa suvremenim svjetskim trendom kovanja emisija kovanog novca s motivima iz faune i flore, pa je na temelju raspisanog natječaja akademski kipar Kuzma Kovačić sa suradnicima, ubrzao dizajnerski i tehnički proces prilagodbe novog kovanog novca toj zakonskoj izmjeni.

Osvrćući se na motiv s vratnica splitske katedrale Sv. Dujma koja je izradio Andrija Buvina, a u plaketu pretočio akademski kipar Kuzma Kovačić, koji je laureatu akademiku Bratuliću nagradu i uručio, mons. Barišić rekao je kako je i to izraz otvorenosti i onoga što kultura komunicira.

Ivan Jeger, nakon njega modelirali su ga Ante Jakić, Tomislav Magjer, Želimir Janeš (u suradnji s Vladimirom Mataušićem), Kuzma Kovačić, Stipe Sikirica i Krunoslav Bošnjak.

Prije nekoliko dana nestao je brončani spomenik Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne, koji je izradio kipar Kuzma Kovačić.

U tekstualnom dijelu kipar Kuzma Kovačić pojašnjava kako je za osnovu simboličnog rješenja spomenika uzeo česti oblik lijepih, ne pretjerano velikih građanskih spomeničkih cjelina u našim gradovima iz prošlih razdoblja visoko razvijene hrvatske građanske kulture 19. i 20. stoljeća.

Najveći teret u ove tri godine pao je, kao što i treba biti, na leđa Upravnog odbora u sastavu: akademik Slaven Barišić, dr. Mile Bogović, Ante Beljo, Kuzma Kovačić, Marija Peakić-Mikuljan, Miro Međimorec, Josip Pavičić, Stjepan Šešelj i Hrvoje Hitrec.

Kuzma Kovačić u suradnji s prirodom

U Dvorani Ivana Pavla II. u Splitu, nagradu Bratuliću uručio je akademski kipar Kuzma Kovačić, autor Plakete Buvina.

ZAGREB - O zapuštenom i devastiranom spomeniku " Oltaru Domovine " na Medvedgradu i njegovoj obnovi jučer su odvojene konferencije za novinare održali autor spomenika akademski kipar Kuzma Kovačić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a obojica su istaknula nužnost njegove obnove i vraćanju u funkciju.

U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Josip Bratulić (predsjednik), Ernest Fišer, Kuzma Kovačić, Strahimir Primorac (dopredsjednik) i Stjepan Sučić.

Kažimir Hraste i Kuzma Kovačić novi su splitski članovi HAZU, makar za sada s dopisnim statusom.

Među predstavljenim umjetnicima su: Antun Motika, Raoul Goldoni, Vjenceslav Richter, Vera Dajht-Kralj, Želimir Janeš, Ivan Medved, Mila Kumbatović, Milena Lah, Kuzma Kovačić, Damir Mataušić, Jeronim Tišljar, Sanja Pribić, Ivica Propadalo i drugi.

Među umjetnicima na ovogodišnjem Split skom salonu koji traje do 13. prosinca sudjeluju i Siniša Labrović, Viktor Popović, Kažimir Hraste, Matko Trebotić, Kuzma Kovačić, Nina Ivančić, Gorki Žuvela, Dan Oki.

Na listi Hrasta bio je i najveći živući hrvatski kipar, Kuzma Kovačić.

O monografiji su govorili Biserka Rautar Plančić i Radoslav Tomić, nakladnik (AGM) Bože Čović, autor monografije Milan Bešlić, te sam Kuzma Kovačić koji je ponosno govorio o svome kršćanskom nadahnuću, svojem zavičaju i svojoj domovini.

Kuzma Kovačić došao je iz grada Hvara u Zagreb na Akademiju likovnih umjetnosti 1971., u doba Hrvatskoga proljeća.

Kip u naravnoj veličini izradio je u bronci poznati akademski kipar iz Splita Kuzma Kovačić koji je i bio nazočan na ovome slavlju.

Primivši nagradu Andrija Buvina koju joj je uručio član Savjetodavnog vijeća manifestacije akademski kipar Kuzma Kovačić koji je i autor plakete, Nevenka Nekić je istaknula da je ova nagrada neusporediva bilo s čime što je ostvarila u životu. Ovo mi je najveće priznanje u životu, ona je mjerljiva za nešto što je nemjerljivo.

Četrdeset četvrti teološko-pastoralni tjedan završen je okruglim stolom u kojemu su sudjelovali istaknuti hrvatski umjetnici: akademici Đuro Seder i Šime Vulas, akademski kipari Kuzma Kovačić i Mile Blažević i dipl. ing. arh.

Natječaj je bio raspisan 25. ožujka 1993., a rok za podnošenje rješenja bio je već 5. travnja 1993. Na natječaj je bilo pozvano sedam potencijalnih autora (Kosta Angeli-Radovani, Kažimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica) i izabrano je rješenje Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve i danas imamo u opticaju.

Na tradicijskim vrijednostima izgradio je Kuzma Kovačić vlastiti svjetonazor i u svojim kolegama našao istomišljenike, učvrstilo ga u ustrajnosti i ohrabrilo u spoznaji da su i drugi iz različitih dijelova Hrvatske istih rodoljubnih osjećaja, bliskih humanističkih načela i političkih uvjerenja, sa spoznajom da su jednaki u tome što zajedno promiču načela slobode u svojem narodu i tako šire obzor zavičaja na prostor cijele domovine.

Kipar Kuzma Kovačić treći je na listi HRAST-a u I. jedinici, a iza njega je književnik Hrvoje Hitrec.

Osim već spomenutog Marka Marulića iz Splita nam dolaze slikari Emanuel Vidović, Kuzma Kovačić te Matko Trebotić.

O prvom hrvatskom predsjedniku kao intelektualcu i znanstveniku govorili su Kuzma Kovačić i Milan Bešlić, a zašto bi bez njegova političkog i državničkog umijeća Hrvatska teško postala samostalna suverena država te o procesu detuđmanizacije govorio je dr. Miroslav Tuđman. Upravo iz teze da Hrvatska nema alternative te iz činjenice da hrvatski dužnosnici odlaze u Bruxelles od kuda nam poručuju mi smo dobili domaću zadaću i mi ćemo je izvršiti možemo zaključiti da Hrvatska nema političku elitu nego upravljačku elitu kojoj drugi određuju zadaće.