Ministar se osvrnuo i na djelatnost Uprave za zaštitu prirode koja djeluje u sklopu Ministarstva rekavši da je ove godine parkom prirode proglašeno lastovsko otočje, zatim otoci Cres i Lošinj.

O PROGLAŠENJU PARKA PRIRODE »LASTOVSKO OTOČJE«

Lastovsko otočje je čaroban svijet otvorenoga mora i razbacanih otočića oko otoka Lastova.

Turizam zaštićenih područja ima veću ulogu na Mljetu i u Trstenom, a zbog proglašenja PP Lastovsko otočje i mogućeg proglašenja PP Neretva, i tamo se očekuje razvoj tog oblika turizma.

Ove godine obitelji hrvatskih zaštićenih područja, sa svojih 44 otoka i otočića te 195,83 km2 pridružio se novi park prirode - Lastovsko otočje.

Naime, 29. rujna 2006. Sabor Republike Hrvatske usvojio je konačan prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode Lastovsko otočje i time obvezao Republiku Hrvatsku i njene građane da se na poseban način skrbe o ovom području.

Od 10. lipnja do 1. srpnja 2008. na području Parka prirode Lastovsko otočje biolozi Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce kartirali su vrste i staništa lastovskog podmorja.

Krajem 20. stoljeća rodila se ideja da se Lastovsko otočje proglasi parkom prirode.

Dao je punu potporu razvojnim planovima Općine Lastovo, između ostaloga projektu izgradnje luke nautičkog turizma, izgradnji doma umirovljenika, te završetku započete rekonstrukcije vodovodne mreže i državne ceste na otoku, kao i rješavanju problema objekta u kojem će biti smještena uprava Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje.

Lastovsko otočje spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvaća otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac, a sastoji se od ukupno 44 otoka, otočića i hridi.

Park prirode Lastovsko otočje svakako je najmlađi hrvatski park prirode, a proglašen je takvim 2006. godine.

Među njima se nalazi i osam nacionalnih parkova (Plitvička jezera, Krka, Kornati, Brijuni, Mljet, Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak), te jedanaest parkova prirode (Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Učka, Velebit, Telašćica, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko otočje) i dva rezervata (Bijele i Samaraske stijene na Bjelolasici i Rožanski i Hajdučki kukovi na Velebitu).

Danas je širenje istraživanja, kako vremenski tako i prostorno, u području Viškog arhipelaga uz povremene istraživačke posjete Parku Prirode Lastovsko otočje ", prioritet rada Plavog svijeta.

Uz turističku valorizaciju i dostupnost posjetiteljima, cilj dvogodišnjeg projekta je i zaštita Šipuna, ali i drugih vrijednih lokaliteta Dubrovačko-neretvanske županije, poput herpetološkog rezervata vodenih kornjača u naselju Majkovi u Dubrovačkom primorju, Baćinskih jezera te Parka prirode Lastovsko otočje.

Projektom Priroda za budućnost u DNŽ obuhvaćeni su lokaliteti špilja Šipun u Cavtatu, Majkovi u Dubrovačkom primorju (herpetološki rezervat u proglašenju), Baćinska jezera te Park prirode Lastovsko otočje.

U sklopu projekta zaposlenici parkova prirode Telašćica i Lastovsko otočje, ribari i ronioci posjetili su i nacionalni park Cabreru kako bi se uvjerili u mogućnosti koje pruža dobro uređeno zaštićeno morsko područje.

U Hrvatskoj imamo 11 parko va prirode, među koje je odnedavno ušao i Park prirode Lastovsko otočje, te osam nacionalnih parkova priro de.

Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasio Park prirode Lastovsko otočje, što ga čini jedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj. Lastovsko otočje zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa je proglašeno Parkom prirode.

Izmijeniti odredbe Pravilnika o unutarnjem redu u PP " Lastovsko otočje

Žitelji, znanstvenici, entuzijasti, volonteri, ministarstvo rezultat: 2003. godine svjetska organizacija za zaštitu prirode; proglasila je lastovsko otočje prioritetom za očuvanje bioraznolikosti Sredozemlja, a 28. rujna 2006. godine Hrvatski sabor proglasio je Lastovo i arhipelag oko njega parkom prirode (područje od 195,83 km 2).

Uz potporu Nacionalne zaklade izdan zbornik radova " Lastovsko otočje "

Na seminaru je sudjelovalo 15 sudionika, predstavnika NP Brijuni, PP Telašćica, NP Kornati, PP Lastovsko otočje, NP Mljet, JU za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko neretvanske županije, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva kulture te Udruge Sunce.

U najuži krug uz Sjeverni Velebit ušla su tri parka prirode - Učka, Papuk i Lastovsko otočje te Park šuma Trakošćan.

U Đurđevcu je tako 29. travnja održano predstavljanje kandidata koji su ušli u uži izbor i to: PP Lastovsko otočje, PP Učka, NP Sjeverni Velebit, Park šuma i dvor Trakošćan te PP Papuk.

Park prirode Lastovsko otočje svakako je najmlađi park prirode u Hrvatskoj, proglašen kao takvim 2006. godine.

U kombinaciji s prirodnim ljepotama Parka prirode Lastovsko otočje, Festival novih skladbi i Festival alternativno-urbane glazbe dva su zbivanja za preporuku svima koji su željni besplatnih koncerata, avanturizma i adrenalinskog turizma.

U njima su obrađena Plitvička jezera, kojima su posvećene prve dvije epizode, Lastovsko otočje i Kopački rit (HTV1, 20:46).

Lastovsko otočje jedanaesti je hrvatski park prirode, ukupna mu je površina 195,23 četvornih kilometara, od čega na kopneni dio otpada 52,71 četvorni kilometar, dok površina morskoga dijela iznosi 143,12 kvadratna kilometra.

Trajanje i vrijednost: 2009. - 2012., 3,8 milijuna kuna, financiran od strane MAVA fondacije, FGEF i EC/UNEP Koordinator: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Partneri: WWF Mediterranean, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, javne ustanove za upravljanje parkovima prirode i nacionalnim parkovima Brijuni, Telašćica, Kornati, Lastovsko otočje, Mljet.

Izrađeni su prvi planovi upravljanja Parka prirode Lastovsko otočje, Parka prirode Telašćica i Nacionalnog parka Brijuni sa standardiziranom strukturom i zonacijom, ističe se u priopćenju.