Među ovogodišnjim filmovima su i kratkometražna bosanskohercegovačko/nizozemska koprodukcija Njena filmska ljubav Nejre Latić Hulusić i Davida-Jana Bronsgeesta, pa dugometražni Belvedere bosanskog autora Ahmeda Imamovića odnosno izrazito urbani i suvremeni Skinning srpskog autora Stevana Filipovića, zatim dugometražni dokumentarac Ecumenopolis Imre Azema, o zastrašujućim posljedicama neobuzdanog rasta i broja stanovnika Istanbula, animirana priča Most, kosovskog autora Jetona Neziraja o djeci s dvije obale, sa snažnom simbolikom podjela i povezivanja, Rat je završen makedonskog autora Mitka Panova i Majke njegova zemljaka Milča Mančevskog, a bit će prikazani i Zatim sam vidio Tanju hrvatskog redatelja Jurja Lerotića, turski Prozori Belmina Soylemeza i Zefir Belme Baş, a kao poslastica i klasik Slobodana Šijana Ko to tamo peva iz 1980. godine.

A upravo je Latić, kao darivatelj koji je 100 puta dao dragocjenu tekućinu, otkrio što ga je na to natjeralo.

Zanimljivo je, otkriva Latić, 99 puta je krv dao zaredom i nikad ga nisu odbili, no kad je trebalo napuniti stoto darivanje, odbili su ga. - Nestalo je željeza u krvi, iako cijeli život radim sa željezom, našalio se na svoj račun Latić.

Koliko se sićam, meni, Fani i Lejli Latić pofalilo sline, ti si zgrabija naše kušalice i napunija ih trenutno, no obilato.

Kada upeče sunce, ovdje se ne može živjeti i nema nikakvog hlada, govori Latić dodajući kako ništa ne može nadoknaditi staru veletržnicu, jer tamo su imali veći promet i više ljudi je prolazilo i kupovalo.

Film autorskog tandema Latić Hulušić i Bronsgeest, Njena filmska ljubav (2011.) olako se može odrediti epitetima iz spomenute škrinje, ali i kao ambiciozniji film u kojem prostor nekada kultnog kina PrviMaj koje u derutnom vremenu brisanja mogućnosti filmskog i svakog umjetničkog stvaranja i izlaganja (sve veće kulturne institucije u Bosni i Hercegovini koje ovise o javnom budžetu su pozatvarane; kino-projekcije su u nadležnosti komercijalnih distributera) postaje osobni prostor suočavanja s vlastitom tragičnom sudbinom protagonistice Sene.

Iz sličnih, pače gotovo istih razloga, samo, jasno, za lokalne, dnevnopolitičke navade Latić Filipo-vić Imaović comp. demoniziraju bosanskohercegovačku katoličku crkvu, štoviše Katoličku crkvu opće, da bi se onda obračunali s ono malo preostalih Hrvata, u BiH kao s remetilačkim čimbenikom na putu ka višim bošnjačkim ciljevima.

Kad pogledate ponašanje njegovih saradnike kao što su npr. dr. Kasima Trnku, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Kemo Muftić samo su neka od imena smjenjenih sa visokih funkcija u BiH u tim vremenima " Agrokomerca " i " antibirokratske revolucije ".

I koliko god rečeni Latić nevješto propituje vjerodostojnost jednoga ili čak dvojice kardinala, vješto (makar) pokušava politizirati podatke koji, u biti, samo bjelodano govore o procesima u zemlji, napose jednome njezinu djelu u kojem Latić i latići dijele ateste temeljnosti, uz ostalo.

Jednoga dana, boji se (već sad) Latić, kada Hrvatska stekne uvjete i napokon uđe u Uniju, uz pomoć ovakvih ocjena Vatikana o Sarajevu kao muslimanskom gradu, nitko ničim neće moći spriječiti komadanje i same Federacije BiH.

Koncert je humanitarnog karaktera, za našu kolegicu Sanju Latić-Ramić, studenticu 6. godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu koja je iznenada oboljela od AML-e.

Temeljno izetbegovićevski Ne bavi se, dakle, Latić činjenicom da Hrvati, baš kao što je to naviještao upozoravajući i sam kardinal Puljić, nestaju iz Bosne i Hercegovine, koje, dakako, onda bez njih nema, nego se boji da bi i Hrvati, od Bošnjaka, potpuno marginalizirani mogli oživiti hercegbosanski duh.

U tom je kontekstu povjesničar Enver Imamović u tekstu Bosna i inkvizicija, slijedom čega je, moglo bi se kazati, Latić nastavio grubo vrijeđati Katoličku crkvu, iznio tezu kako je »sama Europa bacila Bosnu u zagrljaj Turaka i islama«.

O ovome je prije neki dan otvoreno progovorio jedan od najvažnijih Bošnjaka, pjesnik Džemaludin Latić, čija predstava Gazi Husrev-beže nije prošla selekciju Festivala bh. drame u Zenici, što je samo po sebi strašna sramota.

Federacija ide u mjestu dalje, a Muratovićeva ograničenost samo na Iran, urednik Ljiljana Džemaludin Latić proširuje te kaže: »Bliži mi je musliman na Filipinima, nego Hrvat u Sarajevu«.

Kirin, Krtić, Jevtić, Latić dobili priznanja

Izetbegovićev blizak suradnik Nedžad Latić u emisiji FTV 60 minuta emitiranoj 10. lipnja 2002., u nazočnosti Avdića rekao je da se radilo o 450.000 ondašnjih DEM koje je Izetbegović dao Avdiću.

Sarajevska, dakle pretežito bošnjačka djeca, ne čekaju naposljetku u repovima za vizu pred veleposlanstvima zemalja gdje je Latić braću zametnuo, nego im je san zapravo spas kakvo europsko odredište.

Među optuženima su bili Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan ] engić, Edhem Bičakčić, Džemaludin Latić.

Izetbegovićev blizak suradnik Nedžad Latić u emisiji FTV 60 minuta emitiranoj 10. lipnja 2002., u nazočnosti Avdića rekao...

A to su Nikola Kirin iz Dvorjanci, Damir Krtić, Radivoje Jevtić i Arif Latić iz Duge Rese.

Prikupljeni prilog bit će doniran Sanji Latić Ramić iz Sarajeva studentici 6. godini Medicinskog fakulteta kojoj treba transplatacija koštane srži.

Jasno, Latić, inače stanovito vrijeme proskribiran i u bošnjačkim krugovima zbog hrvato - i srbofobije i otvorenih rasističkih ispada, glasniji je nego ikad.

Ipak, nekoliko dana poslije u bošnjačkom Avazu reagirao je Džemaludin Latić.

U najmanju ruku, kaže Latić, red bi bio zapitati se o njihovoj istinitosti.

U ime brodskog Medžlisa Islamske zajednice radost zbog ove vrijedne obljetnice i prihvaćenosti pripadnika islamske zajednice u društvenom životu Gradu izrazili su predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa i čelnik gradskog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine dr Ferid Latić i glavni imam Husret ef.

Latić je čak kazao kako bi za Izetbegovića najbolje bilo da se povukao još prije dvije godine, odnosno da bi to bilo bolje i za njega i za SDA.

Kad to nije već tada učinio, Izetbegović se treba povući sada, kazao je Latić, dodajući da će se »Izetbegović, prema vlastitoj odluci, do jeseni (ipak) povući iz Predsjedništva BiH«.

Tko više zna Hajrić ili Latić?

Stanje mu je stabilno, ali pratimo ga kako ne bi došlo do novog krvarenja i komplikacija rekao je dr. Ferid Latić, dežurni liječnik na Odjelu traumatologije.