@ morski - čovjek je životinjska vrsta koja pripada višim sisavcima ili placentalnim životinjama, a viviparnost ili živorodnost, kao biološka pojava razmnožavanja u kojoj mladunci čitav embrionalni razvoj provedu u majci, hraneći se preko njenog krvotoka, je svojstvena SVIM sisavcima, osim prasisavcima (onima koji legu jaja) i nije privilegija ljudske vrste, pa je totalno aspurdno pridavati istoj nekakvo uzvišeno/božansko/nazovite kako hoćete značenje.

Sisavci su toplokrvne (endotermne) životinje, amniota (tijekom zametnog razvoja imaju 3 zametne ovojnice), viviparne su životinje osim tri roda koji legu jaja (Echidna, Zaglossus, Ornithorhynchus), koža ima brojne žlijezde (znojnice, lojnice, mirisne i mliječne žlijezde), četverodijelno srce, lijevi aortin luk, razvijenu koru velikog mozga.

Usporedbom DNK na X i Y spolnim kromosomima pravih sisavaca sa DNK u tjelesnim kromosomima tobolčara i sisavaca koji legu jaja, istraživačice su se uspjele " vratiti u vrijeme " kad su regije kromosoma X i Y još uvijek izmjenjivale DNK i sagledati kako se DNK X i Y spolnih kromosoma mijenjala tijekom vremena u odnosu na DNK tjelesnih kromosoma.

@ morski - Čovjek pripada višim sisavcima ili placentalnim životinjama (podrazred sisavaca), a vivaparnost ili živorodnost (biološka pojava razmnožavanja gdje mladunci čitavo vrijeme embrionalnog razvoja provode u tijelu majke, hraneći se preko njenog krvotoka), je osobina SVIH sisavaca (osim onih koji legu jaja, a zovemo ih prasisavci), a ne privilegija ljudske vrste.

Neke životinje rađaju žive mlade, neke legu jaja.

One koje legu jaja ili ih izbacuju u vodu, ili ih odlažu ispod stijena i kamenja, ili ih sakrivaju u travi.

Sisavci koji legu jaja Čudnovati kljunaš (platypus) Živi u istočnoj Australiji i na Tasmaniji, na obalama rijeka i slatkovodnih jezera.

Kako se ipak radi o velikom broju životinja u ovom su članku navedene samo neke od najpoznatijih vrsta tobolčara te dvije vrste sisavaca koji legu jaja.

Ostale ženke legu jaja u gnijezdo koje je glavna ženka odabrala, a nakon toga ih glavna ženka protjeruje.

Ženke ptica legu jaja sa svojih 2 - 3 godine, u osciliaciji od svaka 3 dana tokom zimskih i ranoproljetnih dana.

Prasisavci legu jaja (čudnovati kljunaš i kratkonosi kljunasti ježak), a mladunci tobolčara rađaju se vrlo nerazvijeni.

VRSTE SISAVCA: Tri su glavne porodice sisavaca: - jednootvorni - tobolčari - plodvaši Jednootvorni (čudnovati kljunaš, kljunasti ježak) imaju samo jedan otvor-KLOAKU-ona služi za razmnožavanje i izlučivanje, te legu jaja. kljunasti ježak

Zajedno s još četiri vrste ježaka čine jedine živuće vrste podrazreda prasisavaca i od svih drugih sisavaca razlikuje se time što ne rađaju žive mlade, nego legu jaja.

Legu jaja ili rađaju žive mlade (ovoviviparnost kao npr. planinska gušterica), a razvijaju se direktno, što znači bez larve kao razvojnog međuoblika.

Placentalni sisavci su - osim izuzetaka koji legu jaja poput čudnovatog kljunaša i onih koji svoje mlade nose u tobolcima poput klokana - vrlo razgranata vrsta životinja koja broji više od 5000 vrsta.

Od svih drugih sisavaca se razlikuju time da ne kote žive mlade nego legu jaja.

Pingvini s morske turneje na otok dolaze u rujnu, pronađu si partnera, pare se i legu jaja i na njima leže 40 dana.

Prasisavci se od svih drugih sisavaca razlikuju time, da ne kote žive mlade, nego legu jaja.

Bill Gates: Microsoft tek što nije izbacio novi softver PILE 2002 u kojem pilići i prelaze ulicu, ali i legu jaja Darwin: Poslije dužeg vremenskog perioda, prirodna selekcija se morala odraziti i kod pilića, te su oni sada prilagođeni za prelazak ulica.

Muhe legu jaja na gusjenice, a ose najeznice polažu jaja u gusjenicu ili kukuljicu.

Legu jaja iz kojih izlaze mladi.

Ženama je pristup poluotoku potpuno zabranjen; čak su i ženke domaćih životinja zabranjene (s izuzetkom, kažu, mačaka i kokoši koje legu jaja od čijih žutanjaka se prave boje koje se koriste u ikonopisanju).

Ženke ne legu jaja svake godine, i to je jedan od razloga zbog kojih je za održanje vrste važna dužina života jedinki.

Kao što ptice legu jaja da bi na svijet donijele mladunčad, tako biljka stvara sjeme da bi iz njega nikla druga biljka slična njoj.

Trenutno je poznato svega oko 100,000 vrsta, od čega 244 vrste sisavaca (više od 120 vrsta tobolčara), 720 vrsta ptica (od toga ih se 570 gnijezdi u Australiji, a više od 320 su endemi), preko 500 vrsta reptila (od čega 450 vrsta guštera), 122 vrste žaba, 180 vrsta slatkovodne ribe i 2 vrste sisavaca koji legu jaja (ehidna ili kratkonosi kljunasti ježak i platypus ili čudnovati kljunaš).

Neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja su muški pilići, jer ne legu jaja niti su poželjni za mesnu industriju, koja koristi druge pasmine, manipulirane za davanje neprirodno velike količine mesa.

Budući da ne legu jaja, niti su poželjni za mesnu industriju, kao drukčija vrsta od pilića ' brojlera ', maleni mužjaci nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost.

Ženke golemih želvi (Chelonia mydas) hrane se u plitkim vodama oko Brazila, a sele otprilike 1800 kilometara do plaža otoka Ascensiona gdje legu jaja.

Odrasli krilati oblici vraćaju se na jabuku od kraja rujna do studenog kada legu jaja.

Odrasle ženke legu jaja bez da se prije pare s mužjakom.