Dvodijelna Olimpijada Leni Riefenstahl, filmska kronika Olimpijskih igara održanih u Berlinu 1936., još je najmanje kontroverzna budući da je danas već stogodišnja redateljica uspjela uvjeriti čak i svoje najljuće protivnike da ju je tijekom njezine karijere ponajviše zanimala forma, a ne sadržaj, pa čak ni kada je 1934. snimila Trijumf volje, posvećen kongresu Nacionalsocijalističke partije u Nurnbergu. Olimpijada se proteklih desetljeća uspjela nametnuti kao vrhunac kreativnog, estetiziranog dokumentarizma, a prigodom brojnih televizijskih emitiranja posvuda po svijetu nitko više ni ne pokušava ukloniti kadrove Adolfa Hitlera i njegovih doglavnika kako zadovoljno promatraju za to razdoblje uistinu fascinantnu sportsku priredbu.

Usprkos dostupnosti filma na videu i televiziji, dvorana Muzeja Jugoslovenske kinoteke bila je ispunjena do posljednjeg mjesta: ime Leni Riefenstahl posve je dostatan mamac da beogradska publika ne ostane ravnodušna.

U poratnoj hrvatskoj kinematografiji on je dotad režirao devet dokumentaraca, među kojima je najzanimljiviji srednjometražni film Snaga i mladost (traje gotovo 50 minuta) iz 1946., prikaz natjecanja mladeži za značku Zren (dodjeljivala se pojedincima koji su se isticali redovitim izvođenjem tjelovježbe, sportskim aktivnostima i sudjelovanjem na radnim akcijama): kadrovi mladića i djevojaka besprijekorne građe i nastojanje da se na filmskoj vrpci zabilježi tijelo u pokretu povremeno asociraju na Olimpijadu Leni Riefenstahl, što je hvalevrijedan uzor za ostvarenje nastalo u razdoblju rigidne socrealističke poetike.

Leni Riefenstahl, Hitlerova omiljena redateljica, autorica izvrsnih propagandnih filmova ' Trijumf volje ' i ' Olimpija ', kojoj je nakon 2. svjetskog rata bilo zabranjeno režiranje, nakon polustoljetnog života u medijskoj izolaciji, uoči svog 100. rođendana glavna je tema brojnih svjetskih medija, a njeni najpoznatiji filmovi objavljeni su na DVD i zauzeli prva mjesta na top listama prodanosti

(21 godina) Njemačka glumica, redateljica i producentica Leni Riefenstahl, najpoznatija po nacističkim dokumentarcima, ovaj film o pastiru koji osvaja seljančicu Marthu (Riefenstahl), snimala je tijekom cijelog Drugog svjetskog rata, pa čak i nakon što su se nacisti predali.

Pred Tita su tjerali drogirane medvjede, pred Putina - tigrove Hitler je imao Leni Riefenstahl, Putin svoju spremnu plavokosu Ruskinju s kamerom.

Htjela bi Branka biti Leni Riefenstahl od stoljeća sedmog, ovijena mirnim linijama pletera, dok nabraja što je sve Hrvatska izgubila osnutkom Jugoslavije, podvučeno naricanjem majke koja je izgubila sina u posljednjem, nesretnom ratu.

Hoće li ona promovirati filozofiju rasne nadmoći kakva se slavi u Olympiji Leni Riefenstahl?

Posebno je poznat dokumentarni film Olympia redateljice Leni Riefenstahl, koji je po općoj ocjeni izvrstan dokumentarni film ali ujedno i propagandni materijal vladajuće ideologije u tadašnjoj Njemačkoj.

Moram priznati da vođen svojim danima i poslovima u ta vehementna vremena brzo gubim Ninu Mimicu iz vida, uostalom i sama je vrtirepka i ne drži je mesto, i susrećemo se tek desetljeće i pol kasnije, u baraci HDZ-a, gde me s njome upoznaje Slavko Degoricija, jasno, po drugi puta: Nina je u međuvremenu odrasla i zaboravila Čika Nemanju, barem do večeri koja je usledila u proplamsaju sveća i purpurnoj pospanosti baršuna i nežnih reminiscencija, i u to je vreme parafrazirala Leni Riefenstahl radeći na prvim promo-filmovima avangarde nacionalnog pokreta konca osamdesetih.

Pojava filmske propagande; (zlo) upotreba filma u vojno-političke svrhe animirani (ratni crtići Walta Disneya), dokumentarni (Trijumf volje Leni Riefenstahl) i igrani film (rusko-jugoslavenski U planinama Jugoslavije) kao propagandni medij filmska propaganda u vrijeme Domovinskog rata politička predizborna audio-vizualna propaganda u kinu i na TV-u (stranački i predsjednički predizborni spotovi)

Fantastični dvodijelni dokumentarni film njemačke kontroverzne redateljice, producentice i glumice Leni Riefenstahl (Triumph Des Willens, Das Blaue Licht, S. O. S.

Prikaz Komodova ulaska u Rim sličan je prizoru iz nacističkog propagandnog filma Leni Riefenstahl, Trijumf volje (1934.), iako je Ridley Scott istaknuo da je ikonografija nacističkih skupova bila inspirirana Rimskim Carstvom. [ 14 ] Gladijator je na film preslikao slične događaje koji su se dogodili u povorci Adolfa Hitlera.

Obračun s klincima koji su, eto, znali tko je Leni Riefenstahl, pa su se sami pred sobom pravili važni, trebao je nahraniti gladno čudovište, te 1986. već zamrloga, građanskog opreza i učvrstiti sustav koji se polako urušavao.

Još jedna je to parafraza naci-estetike: i Putinova parada priziva onu najpoznatiju iz Trijumfa volje Leni Riefenstahl. (O citatnosti i pastišu tih sekvenci u nekim povijesno važnim filmovima spominjem izlaganje Daniela Rafaelića povodom Nikad viđenog iz tajnih arhiva vidi na ovome portalu tekst povodom filma Slom Jugoslavije.)

Zatim Leni Riefenstahl, fotografkinja i snimateljica propagandnih filmova Trijumf volje i Olimpija.

Tumačeći u tom kontekstu utjecaj klasičnog umjetničkog ostvarenja Leni Riefenstahl Trijumf volje (Triumph des Willens, 1934), pokazuje se da takvi, ideološkim nabojem impregnirani filmovi boje cijelu povijest kina.

Monumentalnost je postava Alberta Speera i Leni Riefenstahl vječna.

Moram uzimati snažna morfijska sredstva protiv bolova, zbog kojih mi je glava kaputt Izjavila je to u srpnju, mjesec dana uoči svog 100. rođendana 22. kolovoza 2002., Leni Riefenstahl, Hitlerova omiljena redateljica.

Leni Riefenstahl autorica je dvaju čuvenih nacističkih propagandnih filmova, Trijumf volje (1935.) i Olympia (1937.), nekadašnja balerina, glumica i ljepotica koja se doimala još fragilnijom dok bi okružena brutalno uniformiranim esesovcima promatrala nacističke pompe i parade; đavolja redateljica koja je drugu polovicu 20. stoljeća i svog života provela u svojevrsnoj kazni i medijskoj izolaciji snimajući u Africi i roneći južnim morima a sve to vrijeme ne prestajući izazivati radoznalost i fascinaciju.

Mediji su vijest o bolesti, iznenađujuću zbog toga što je cijeloga života kultom svakovrsne snage, a najviše lijepim, moćnim i savitljivim ljudskim tijelom obuzeta Leni Riefenstahl priznala da su je godine usporile, upili, kao i svaku njenu riječ.

Kad sam, naime, u prosincu 1998. otišla u Filmski muzej u Potsdamu da za Nacional napišem priču o retrospektivnoj izložbi Leni Riefenstahl, u čuvenom muzeju u snijegom zametenom depresivnom gradiću kraj Berlina guralo se mnoštvo posjetilaca.

Izložba je bila prilika da Nijemci, prvi put nakon 2. svjetskog rata, vide briljantne filmove o najtraumatičnijem mjestu svoje povijesti, fenomenalne dokumentarne filmove Leni Riefenstahl.

Najavljen je bio i intervju, ali, kako smo obaviješteni iz ureda Leni Riefenstahl, intervjua vjerojatno neće biti, gđa Riefenstahl rođendan će proslaviti privatno, uz nekoliko bliskih prijatelja, a o drugim proslavama ne znamo ništa.

Koliko smo mi uspjeli doznati, nekolicini superluksuzno opremljenih knjiga koje je napisala sama Leni Riefenstahl ili su ih drugi napisali o njoj, bit će 15. rujna dodana još jedna, Afrika, kod njenog kolnskog izdavača Taschen.

Autorica je Leni Riefenstahl, a u njoj su sabrane fotografije koje je desetljećima radila u Africi.

Isti izdavač je prije 2 godine izdao knjigu 5 života Leni Riefenstahl o njoj kao plesačici, glumici, redateljici, fotografkinji i roniteljici.

Stotoj godini života prilog su dali i fan-siteovi na Internetu koji su uz najavu rođendana emitirali i sliku jako našminkane Leni Riefenstahl u kičastom okruženju njezina doma gdje se povremeno daje fotografirati.

Dakle, prije nekoliko godina Leni Riefenstahl je bila misterij, danas je ima posvuda.

Ipak, sve to teško da će moći promijeniti sliku koja o njoj već desetljećima postoji, a u koju su se do prije nekoliko godina mogli uvjeriti samo rijetki: Leni Riefenstahl je bila genijalna redateljica, beznadno kompromitirana vezama s nacistima.