KULTura sNOVA iz Zagreba organizira Međunarodnu Karavanu pjesnika od Zagreba preko Ogulina do Opatije, gdje se u velikom finalu pridružuje humanitarnoj priredbi koju organizira Udruga pjesnika bez granica iz Liča, u suradnji s HKD - Rijeka.

Krmpoćani su selili etapno iz Hercegovine preko Ravnih Kotara do Liča i otuda prema Podgorju južno od Senja i napokon u Liku nakon oslobođenja 1699. god.

Športski ribolov je najvažnija aktivnost koja se dešava na jezeru, aktivno je ŠRD " Bajer ", čiji su članovi uredili jezero Potkoš blizu Liča za prirodno mrjestilište pastrve, čiji je opstanak ugrožavala štuka.

Udruga Eko Kvarner protivi se izgradnji vjetroparka na dvije uzvisine iznad Liča u Gorskom kotaru.

Cilj je bio, ne znam koju riječ da upotrijebim, konačište/prenočište Vera koje se nalazi nedaleko poznatog planinarskog doma Vagabund (iza Liča).

Stručni nadzor nad radovima povjeren je tvrtki Karloline d. o. o iz Liča a koordinator je zagrebačka tvrtka Inspekt d. o. o.

Nakon te skraćene verzije priče o kraju uputili smo se u Osnovnu školu Lič gdje se ujedno nalazi i kulturno povijesna zbirka Liča.

Tu smo imali priliku vidjeti stare predmete koje su koristili stariji mještani Liča (etnografska zbirka), zatim povijesni, arhivski i odjel kulture stranih jezika donacije Arlete Ambrošić Paić gdje se nalaze suveniri obitelji Pajić koji potječu iz Sjeverne Amerike i Afrike.

Vodič nam je ispričao ponešto o okolici Liča, a jedna od zanimljivosti je ta što je upravo na tom polju do danas prepoznato više od 180 ljekovitih bilja, isključujući grmlja i stabla.

Tamo nas je dočekao još jedan volonter, Dražen Starčević, koji je inače po struci šumar, ali kaže da ga ljubav prema Liču i povijesti svoga mjesta previše zaintrigirala da je u početku zajedno sa svojim bratom, kupio stare stvari od svojih poznanika, prikupio pravu malu zbirku starina, te je tako postavio temelje za današnju kulturno povijesnu zbirku Liča.

Radoševići i Starčevići, danas najbrojniji stanovnici Liča još se uvijek tamo nalaze.

Pola stoljeća nakon Skokove opaske, koju smo naveli na početku ovog teksta, Vinja je ihtiološku terminologiju grosso modo svrstao u ove skupine: 1. nazivi koji potječu iz mediteranskog supstrata, a koje su najstariji priobalni južni Slaveni primili grčko-rimskim posredstvom (ribe najintenzivnije eksploatacije kao tuna, sardela); 2. nazivi preuzeti od Grka posredstvom romaniziranog predslavenskog življa (dalmatski jezik, npr. pagar, fag, triglja, tragalj...); 3. nazivi preuzeti iz jezika dalmatskog romaniziranog življa koje su Slaveni zatekli na tlu koje su zaposjeli i stisli u gradove i na neke otoke gdje se njihov dalmatski jezik u rasponu od nekoliko stoljeća ugasio, ostavivši znatan broj tragova u leksiku hrvatskih obalskih dijalekata (lokarda, liča, ovrata itd.); 4. ihtionimi koji su rezultat nekad mnogo intenzivnijih dodira sa stanovništvom južne Italije (Magna Graecia) kao, recimo, ukljata; 5. brojni nazivi (lancarda, pešebarila, cevul...) koji su u naš jezik ušli za višestoljetne mletačke dominacije; 6. neznatni broj naziva za ribe koje su iz Amerike donijeli naši povratnici (sonfiš, jalotel); 7. imena hrvatskog podrijetla koja se odnose najvećim dijelom na ekonomski nevažnu ribu i druge morske organizme.

U procesiji su uz vjernike sudjelovala vatrogasna društva iz Liča, Fužina i Vrata, te Tamburaška sekcija Zrinski iz Liča.

Biskup je govorio o povijesti naseljavanja Bunjevaca koji su došli na prostor između Otočca i Senja došavši iz dva pravca, od Liča u Gorskom Kotaru te iz pravca Podgorja.

Drivenik vrata se zaglavljuju i nismo mogli van, dok krećemo prema drugim vratima vlak kreće tako da smo morali sići u Liču, te iz Liča odaraditi turu (naravno pogađate odustali smo od Kobiljaka) ".

Zlatka Čibarića, župnika Zlobina i Liča i upravitelja župe Fužine.

Isto tako, nakon kraćeg odmora smo krenuli silazno do Liča kroz mokro lišće i veliku strminu.

Kupili smo povratnu kartu do Liča (od tamo smo se vratili) koju je svatko platio 33.60 kn.

Slobodan teritorij protezao se na području između vinodolske kotline, Liča i Fužina na zapadu, Krivog Puta na istoku te dijela brinjskoga kraja.

Seobe Primorskih Bunjevaca-Krmpoćana obrađene su vrlo detaljno od njihove postojbine u zapadnoj Hercegovini, preko zadarskog zaleđa do Liča u Gorskom Kotaru i Krmpota gdje je prestala njihova dugogodišnja seoba.

Vjetropark na lokacijama Zvirjak i Kobiljak iznad Liča postalo je novo mjesto prijepora između potencijalnih investitora, Prodoma iz Rijeke, zatim Općine Fužine čiji načelnik Marinko Kauzlarić kao i primorsko goranski župan Vidoje Vujić navodno guraju projekt (do zaključenja teksta nismo uspjeli dobiti očitovanje Općine Fužine), i goranske javnosti koja se digla na noge potpomognuta negativnim stavovima stručnjaka raznih oblasti, ekologista, Hrvatskih šuma, pa i nekih političkih stranaka.

Nadzor obavlja tvrtka Karoline d. o. o. iz Liča.

Istovremeno, vodi se stegovni postupak i protiv suca Općinskog suda Velimira Radoševića koji je u ožujku tijekom šetnje s obitelji u šumskom predjelu Liča, u strahu za dijete iz pištolja ubio šestomjesečnog labradora.

Etnografska udruga " Sv. Juraj " Lič koja uspješno brine o upravljanju Etnografskom zbirkom u Liču i očuvanju povijesne i kulturne baštine područja općine Fužine, uspješno je predstavila Riječanima povijest našega kraja kroz izložbu " Etnografski prostor Liča ".

Etnografska zbirka smještena je u središtu Liča, u zgradi osnovne škole.

Bunjevci su to odbijali i prijetili da će se vratiti natrag Turcima. [ 1 ] Tako 25.04.1606. god. krajiški general Vid Kessel piše nadvojvodi Ferdinandu da vlahe iz Liča potčini krajiškoj komandi.

Iz Liča su se Bunjevci u potrazi za hranom i pašom spuštali prema moru pa su zajedno s Senjanima prijetili Turcima i Mlečanima.

Dio Bunjevaca do 1609., osobito Butorci, predvođeni Pericom Butorčićem, napuštaju Lič, oni osnivaju nova naselja između Ledenica, Liča i Kapele.

Ostali su naseljenici kaže Pavičić bili većinom iz južnog Podgorja, među kojima Čaćići, Duići, Hodaci, Lulići, Suknaići, Rukavine i Šikići, pa zaključuje: »da su do 1690. Jablanac i okolinu bili naseljavali i Bunjevci porijeklom iz Liča i oni iz Pozrmanja, Ražanca i Posedarja.« Od plemena iz ove prve seobe na područje Sv. Jakova doselili su: Baleni, Butorci, Krmpotići, Pećanići i Stojevići.

Također, želim reći da me kao žitelja Liča, na čijem se području ova manifestacija odvija, dodatno rastužuje činjenica da se manifestacija najčešće tempira upravo u vrijeme tradicionalnih ličkih religijskih i svjetovnih svetkovina i praznika koje nikada nisu sadržavale zlostavljanje životinja.