Što se tiče ove zadnje točke, Sud naglašava da je, što se tiče lišenja slobode, osobito važno osigurati provedbu općeg načela pravne sigurnosti (principle of legal certainty) (vidjeti Baranowski,... 51. - 52.; Ječius,... 56. i Khudoyorov,... 125.).

Kontrast lišenja slobode prema ozbiljnosti koju sam pokazao dajući odmjerene, ne ishitrene činjenice došao me je živaca.

Nakon što su logori/zavodi za prisilni rad ukinuti u ljeto/jesen 1946., osuđenici su kaznu izdržavali u kazneno-popravnim domovima (Stara Gradiška, Lepoglava, Slavonska Požega, Glina, i dr.). [ 70 ] Na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom osuđeni su od vojnih sudova, sudova za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj i narodnih sudova u Hrvatskoj u razdoblju narodne demokracije, od 1945. do 1951., desetci tisuća osoba, muškaraca, ali i žena.

Radove koje su osuđenici obavljali bili su u pravilu najteži fizički radovi te su mnogi na izdržavanju kazne lišenja slobode s prisilnim radom zbog izrazito teških uvjeta izgubili zdravlje, pa i život.

To u krajnjoj liniji i odgovara tzv. Havanskim pravilima koje je OUN usvojila 1990. godine koja u odnosu na maloletne učinioce krivičnih dela zahteva isključenje ili svođenje na minimum bilo kakvog oblika lišenja slobode (član 11. tačka b.).

Frane Bettinija, koji je dne 10. 4. 1947., na sami dan osnutka NDH, na navedenom mjestu izvjesio hrvatsku zastavu, i koji je (prema tadašnjoj komunističkoj optužnici) u mjesecu prosincu 1946. ispisao neprijateljske parole i lijepio ih po gradu, među kojim parolama je bila i ona " Doli TITO ", zbog čega je (zbog neprijateljske propagande s ciljem nasilnog obaranja ondašnjeg komunističkog poretka) osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 10 godina lišenja slobode s prisilnim radom, dok su njegovi suborci: Ruža Smilja Anić, Ivica Bavčević, Jelka Betica, Borica Jonić, Tomislav Karaman, Jakov Kirigin, Vjekoslav Matijević, Nikola Pensa, Katica Šanić, Frane Tente i Vlaho Zelinka, također osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Europski sud je utvrdio da donošenje Zakona o općem oprostu ne znači priznanje države da je došlo do nezakonitog lišenja slobode osoba prema kojima je taj Zakon primijenjen, ali da je zbog njegovog donošenja nastala pravna praznina u ZKP-u koja se mogla popuniti samo donošenjem izmjena ZKP-a koje su djelovale retroaktivno.

DUBROVNIK - Nakon višednevnog boravka na Odjelu psihijatrije dubrovačke Opće bolnice, uz kaznenu je prijavu zbog kaznenih djela razbojstva, napada na službenu osobu, protupravnog lišenja slobode te oštećenja i uništenja tuđe stvari, u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku priveden je Damir Krešić Kiso (27) iz Dubrovnika.

Prema tome, Europski sud opetovano naglašava da se sva lišenja slobode moraju provoditi " u postupku propisanom zakonom " i biti " zakonita ".

»(1) Pritvor određen rješenjem istražnog suca ili pritvor koji je prvi puta određen tijekom istrage odlukom vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode.

Takvim osobama zakon dakle priznaje, a država im isplaćuje, naknadu za pretrpljenu nematerijalnu štetu za duševne boli zbog neosnovanog lišenja slobode.

Bitna ljudska prava kao što su: sloboda, život, privatnost najviše se krše upravo državnom akcijom, ali se ona samo državnom akcijom mogu i štititi (pravo vlasništva, ograničavanje lišenja slobode, pravo na rad i sl.).

Uz izrečenu kaznu Zorani Banić uračunato je vrijeme lišenja slobode od 1. studenog 2001. godine kao i vrijeme provedeno u pritvoru do danas.

Po nalogu režima Sud je 11. listopada 1946. nadbiskupa Stepinca osudio na »kaznu lišenja slobode s prisilnom radom u trajanju od 16. godina te na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od pet godina«. (95) Dana 18. listopada 1945. nadbiskup je prebačen u zatvor u Lepoglavi.

U trenutku lišenja slobode, kod Danijela Munića pronađena je jugoslavenska " lična karta " na ime Nikola Marić, s njegovom fotografijom.

(2) Zadržavanje prema stavku 1. ovoga članka može trajati do prestanka razloga zbog kojih je određeno, ali najdulje osam dana, a prema maloljetniku najdulje 24 sata, a računa se od trenutka lišenja slobode.

(1) Istražni zatvor određen rješenjem suca istrage ili vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode.

Roditelja ili skrbnika uhićenog maloljetnika o uhićenju će se obavijestiti neovisno o želji uhićenika, 3. o uhićenju obavijestiti nadležno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih članova obitelji uhićenika o kojima se on brine, a u postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi radi mogućeg zbrinjavanja članova obitelji oštećenih tim nasiljem. (3) Policija će uhićenika uz optužni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu čim prestane potreba lišenja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhićenja.

KRIV JE, što je propustio kao rukovodilac domaćinstva od 17 k. j. zemlje udovoljiti obaveznoj predaji žitarica za 1949/50 ekonomsku godinu u količini od 3400 kg.pšenice i 137 kg ječma čime je bio zadužen od strane Mjesnog narodnog odbora Gajić, i na taj način oštetio državni žitni fond, dakle je izvršio radnju, koja je imala za cilj oštećivanje interesa narodne privrede i ugrožavanje državne privredne politike, čime je počinio krivično delo privredne sabotaže iz čl. 5 tač. 8 Zakona o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže, pa ga sud za ovo delo osuđuje temeljem 2. rečenice čl. 6 cit. zakona u vezi čl. 28, 32, 57 i 60 OKZ na kaznu lišenja slobode prisilnim radom u trajanju od osam godina i na potpunu konfiskaciju celokupne imovine.

Vreme provedeno u pritvoru od 23. VIII.. 1949. god. do pravomoćnosti presude uračunava se u izrečenu kaznu lišenja slobode prisilnim radom.

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.

Najteža moguća kazna nakon smrtne je kazna doživotnog lišenja slobode.

što je: tijekom 1991. godine do mjeseca kolovoza 1995. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije paradržave tzv. Krajina, očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog demokratskog društva u RH, te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para državi Krajina, a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija, kroz čitavo navedeno vrijeme, protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba, za vrijeme rata, u okviru takvog zločinačkog plana, pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti, primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode, fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti, palio kuće i stambene i gospodarske objekte, pučana hrvatske nacionalnosti, pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno, dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

Tri godine kasnije Josipović je napisao članak ' Neka pitanja preventivnog lišenja slobode u hrvatskom kaznenom postupku '.

Uzimajući u obzir društvenu opasnost Tihonovljevog postupka, drskost i cinizam sa kojima je ubio dvoje ljudi u centru grada, sud je zaključio da je neophodno izricanje presude doživotnog lišenja slobode, navedeno je u sudskoj presudi.

Kada je u pitanju problem lišavanja slobode, međunarodno pravo uređuje nekoliko važnih pitanja: 1) osnovu lišenja slobode; 2) postupak u kojem se izriče takva mjera; 3) način izvršenja mjere.

U ovom radu zanimamo se prvenstveno za način izvršenja mjere lišenja slobode.

Pravnici će nači članke i stavke kaznenog zakona, a na predsjedniku Josipoviću je da vodi javni i tajni rat sa njima do konačne pobjede i do njihovog lišenja slobode.

- Budući da rješenje o zadržavanju, prema zakonu, mora biti uručeno u roku od dva sata od lišenja slobode, Jocić će pričekati da se odluči o žalbi koja je odmah uložena.

Kamilo Kolb je 1945. godine bio osuđen na 6 godina lišenja slobode s prinudnim radom i 4 godine gubitka političkih i pojedinih građanskih prava, te se do 1950. godine nalazi u zatvoru Stara Gradiška.