U njemu je naveo koje sve gimnazijalce poznaje, među kojima je i Bušić Bruno. 45 Budući da je Udba svakodnevno pratila opće kretanje i među gimna zijalcima u Imotskom i Lištici i pod kontrolom držala rad organizacije Tiho, svakako joj je bilo poznato i sve u vezi s tom organizacijom.

1410. Danas selo u Stocu. 1411. Danas selo u G1avatičevu. 1412. Nepoznato. 1413. Moguće je čitati kao Grabova i pretpostaviti da se radi o današnjem selu Grabova Draga u Lištici. 1414. Danas selo u općini Mostar. "

1287. Nepoznato. 1288. Danas mjesto u Hercegovini. 1289. Danas selo u Ljubuškom. 1290. Danas selo u Lištici. 1291. Nepoznato. 1292. Danas postoje Studenci u Nevesinju, a možda su u pitanju Studenci u Ljubuškom. "

Ma ne, to je njegov brat, referent za ONO i DSZ u Lištici zaradio švercajući škiju drugovima u Zagrebu, koji su voljeli zapalit bez filtera i bla, bla...

U tom se popisu spominju č etiri mlina na Lisama.65 Po č etkom 20. stolje ć a na rijeci Lištici od izvora do njezina utoka u Mostarsko blato, na razmaku od kojih 10 km, bilo je oko 20 mlinica s 90 mlinova.66 Sada su u ruševnom stanju.

Najstarije mlinice od izvora Lištice do njezina utoka u Mostarsko blato (po prvim vlasnicima i graditeljima): Lon č areve mlinice, Mandi ć a, Grbeši ć a, Jeli ć a, Bošnjakove, Penavi ć a, Naletili ć a, Ä avarove, Šuškove i dr. 67 Najstariji podatak poznat je za mlinicu na Lištici Ä emer ⠀ 8 mlinova.

Zaklju č ak Prvi istraživa č ki rad nastanka grada Širokoga Brijega zasigurno je po č etak rasvjetljavanja razli č itih nepoznanica u novom razdoblju grada na Lištici.

Gradi ć se zapo č eo razvijati oko vodenica na rijeci Lištici a cestovno povezivanje s Mostarom bio je znak za poduzetne ljude da pokraj netom izgra đ ene ceste kupuju zemlju i grade nove ku ć e.

Tek izgradnjom samostana i otvaranjem škola, posebno franjeva č ke gimnazije, na podru č ju Širokoga Brijega po č ele su se otvarati i neke trgovinice, a zatim se trgovina prenosila u grad na rijeci Lištici.

Pere Banožušin zarana uliša u Partiju, pa je dobijo državni posa, radio u Lištici u konculariji.

Upoznao sam ga kao gvardijana na Širokom Brijegu u Lištici.

1588. Nepoznato. 1589. Vjerovatno Bačevići u općini Mostar. 1590. Danas istoimeno selo u Mostaru. 1591. Danas selo Biletići u općini Čitluk. 1592. Danas istoimeno selo u Ljubuškom. 1593. Danas selo u Lištici. 1594. Ne znam, na koje se naselje odnosi. 1595. Danas selo kod Čitluka. 1596. Danas vjerovatno zaselak u Ljubuškom. 1597. Danas selo u Lištici. 1598. Danas selo Paoča u Čitluku. 1599. Nepoznato. 1600. Postoje četiri Gradca u ovom popisu ne znam o kojem se radi. 1801. Nepoznato. 1602. Danas selo u Čitluku. 1603. Nepoznato na ovom području. "

U Ljetopisu Franjeva č ke gimnazije na Širokom Brijegu zapisano je da su 20. svibnja 1930. došli mp. provincijal s ing. G Ĺ rlichom i jednim hidrotehni č kim inženjerom iz Splita mjeriti vodovod od vrela na rijeci Lištici do grada i do samostana.

Odgovoreno mi je da su Muslimani planski već od 60 - 80 tih godina hrvatska sela uz Mostar pripojili općini Čitluk (kod Međugorja), također sela malo zapadno-sjevernije pripojili Širokom Brijegu (tada Lištici).

Njihovi propusti su sljedeči: 1. navodna neinformisanost o broju navijača Sarajeva koji dolaze u Lišticu, 2. neadekvatno i malobrojno obezbijeđenja za gostujuče navijače, 3. nezauzimanje neutralnog stava prema navijačima oba kluba, 4. pristrasnost policije prema navijačima Širokog, 5. pucanje policajaca iz vatrenog oružja po navijačima Sarajeva, 6. nesuzbijanje i sprijecavanje pucnjave lokalnih navijača i mještana na navijače Sarajeva, kao i kamenjanja istih, 7. sirenje dezinformacija od strane potparola policije u Lištici i mjenjanje iskaza o događajima u Lištici, 8. istrajavanja u lazima, 9. sticenje lokalnih krivaca za nerede i pucnjavu, 10. cenzurisanje videa i svijesno mjenjanje istine i td.

Da je ta veza trajala i dalje potvrđuje činjenica da se je Bruno Bušić u svibnju 1957. s ekskurzije po Hrvatskoj i Sloveniji javio dvojici gimnazijalaca u Lištici razglednicama koje je potpisao imenom Federico.42

Povod tomu bilo je saznanje Udbe u Imotskom u ožujku 1957. da neki imotski gimnazijalci u suradnji s nekim gimnazijalcima u Lištici (na Širokom Brijegu) u Hercegovini, rade na osnivanju Tajne or ga ni zacije hr vat ske inteli gencije, kraće Tiho (u tome nazivu kriju se početna slo va riječi prvoga naziva).

Ideju o stvaranju tajne organizacije Tiho pokrenuo je Radoslav Ma ri ć iz okolice Posušja, polaznik VII. razreda gimnazije u Lištici (Ši roki Brijeg).

Zapravo, iz pristupačne dokumentacije i iz izjava nekih sudionika tih zbivanja vidljivo je da Udba u početku g. 1957. iskorištava do moljublje i rodoljubivi mladenački zanos nekih gimnazijalaca u Lištici i Imotskom i teške opće prilike u kojima je živio hrvatski na rod u totalitarnom komunističkom i unitarističkom jugosla ven skom sustavu pa u tih gimnazijalaca preko svojih ljudi inicira i od po če t ka podržava ideju stvaranja tajne hrvatske organizacije, prati i us mje rava njezino ostvarenje kako bi uspješnije kon tro lirala hr vat sku mladež, pojedince vrbovala i silila na suradnju s policijom, a politički nepodobne progonila i onemogućivala u njihovu daljem obrazo v nom i životnom razvoju.

SNJEŽANA JELINIĆ (djevojačko prezime Mandić) rođena je 8. ožujka 1954. godine u Lištici (Širokom Brijegu), gdje je maturirala.

Ponad grada uzdižu se tri brijega okrenuta prema rijeci Lištici: Buri ć a brig, Brig Stražnica i Široki brig.

Para iz Nimačke curi, Mile mlad i jak ko bik, šetucka po Lištici i gleja kako svaka šuša goni lemuzinu.

Nastanak gradi ć a Ra đ anje gradi ć a na rje č ici Lištici dogodilo se u doba smrti Turskoga Carstva i ra đ anja austrougarske okupacije, a povezano je uz onodobnu gradnju samostana na Širokom Brijegu.

Zašto bi Mokro bilo u okolici Mostara, a Dobro Selo u okolici Ljubuškog? http://www.geonames.org/3291144/mokro-polje.html (http://www.geonames.org/3291144/mokro-polje.html) http://www.geonames.org/3194828/mostar.html (http://www.geonames.org/3194828/mostar.html) http://www.geonames.org/3201908/dobro-selo.html (http://www.geonames.org/3201908/dobro-selo.html) http://www.geonames.org/3196324/ljubuski.html (http://www.geonames.org/3196324/ljubuski.html) Zašto Ledinac ne bi bio u okolici tvrđave Ljubuški? http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html (http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html) Ako je Šal Tihaljina, zašto ovi melju na Lištici? http://www.geonames.org/3197987/knespolje.html (http://www.geonames.org/3197987/knespolje.html) http://www.geonames.org/3189127/tihaljina.html (http://www.geonames.org/3189127/tihaljina.html)

Ovo je jos jedan primjer kako uprava Hajduka upravlja igrace jako sramotno i ne profesijonalno ove godine su uradili Lištici kosto su prosle godine uradili Jozinovicu decki imaju kvalitet samo im treba kontinuitet i decki bi bili za deset i za par godina popravili financiski siromasne blagajne Hajduka.

Osam fratara iz širokobriješkog samostana sklonilo se zajedno sa đacima i nešto puka u fratarsku hidrocentralu na rijeci Lištici. 8. veljače nakon završetka borbi izašli su da vide što je se oko njih događa, no bivaju zarobljeni.

Prije odlaska još jedanput gledam dolje prema nedalekoj rijeci Lištici.

Na sastanku u ovom Odjeljenju, saradnik nam je dao detaljna obavještavanja o postojanju ove organizacije među đacima na Lištici i u Imotskom.

Za tim su iznijeli da je do osnivanja organizacije Tiho u Lištici i Imot skom došlo na pri jedlog Dubrovčanina Frane Peškure koji živi u Splitu i koji im je u susretima, u kojima je uvijek bio vrlo aktivan, su ge ri rao što tre baju poduzeti u vezi s programom organizacije Tiho.

Pritom su spomenuli apsurdnu činjenicu da je Marić, organizator or ga ni za cije Tiho u Lištici, kažnjen samo ukorom na sta vni čkog zbo ra i lošom ocjenom iz vladanja. 58