Izložbu radova akademske slikarice Tisje Kljaković, koja je u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela postavljena u kuli Top u Kaštel Sućurcu, posjetio je i jedan od najpoznatijih hrvatskih glazbenih i likovnih kritičara Darko Glavan.

Istaknula je pritom veličinu Junekova djela, navodeći kako je jedan od poznatih francuskih likovnih kritičara rekao da ako postoji čovjek koji slikarstvo živi kao religiju, onda je to Leo Junek.

Još 2000. godine, s 35. zagrebačkog salona Međunarodna udruga likovnih kritičara uputila mu je svoju nagradu za zadarski cardo.

Od uvodnih tekstova likovnih kritičara, književnika i slikara do opsežnoga kataloga djela, kazala autora i dokumentacije izdanja zbirke Biškupić (s bibliografijom), pred nama je izdanje koje je samo za sebe vrijedan dar u ove predblagdanske dane.

Izložbu prati poseban program video radova, a 5. listopada organizira se razgovor likovnih kritičara i teoretičara o radu umjetnice.

Posebnost je ove izložbe i u angažmanu studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao likovnih kritičara koji su pripremili tekstove o izloženim radovima.

To bez sumnje utvrđuje njegovo slikarstvo i kritike vrsnih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara kao što su Ljubo Babić, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Grga Gamulin, Miodrag Protić, Josip Depolo, Vladimir Maleković, Jelena Uskoković, Igor Zidić, Željko Sabol i još brojni domaći i strani autori (Patrick Waldberg, Stephane Rey).

Krajem 2003. izabran je za predsjednika hrvatske sekcije AICA-e (Međunarodna udruga likovnih kritičara).

U drugim slučajevima oni čine posebne sekcije unutar umjetničkih udruga Sekcija likovnih kritičara ULUPUH-a, ili Sekcija glazbenih kritičara unutar Hrvatskog društva skladatelja), a ponekad su jednostavno članovi umjetničkog udruženja, kao što je to slučaj, primjerice, s književnim kritičarima koji su članovi jednog od udruženja književnika - Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

U pitanju su izložbe sintetičkog karaktera, na njima se likovno prezentiraju kunsthistoričarske teme i dileme koje su se u svakodnevnoj produkciji tekstova izlizale, pa pomalo gube značenje postajući opća mjesta i poštapalice likovnih kritičara.

Katalozi i tekstovi likovnih kritičara koji ih prate, sve to zajedno sudjeluje u kreiranju njihovog umjetničkog identiteta.

Naravno, to ništa ne govori o Glavurtiću, nego svjedoči o idiotizmu naših novina, nekompetenciji likovnih kritičara i nepismenosti i neobaviještenosti onih par huljica koje se predstavljaju kao književni kritičari.

Devet likovnih kritičara, ali i igrača simulacije Sunčeva sustava, postavljena unutar urbanističkog tkiva grada Zagreba, dalo je vlastiti osvrt i odnos prema projektu i izrazilo se o svemu onome što ih navodi na razmišljanje o devet prizemljenih i pridruženih planeta.

Tako rad predstavljen u Galeriji Josip Račić nije samo izložba ili »dokaz o umjetnikovu kontinuitetu rada« i promišljanju sebe i svoga načina umjetničkog izražavanja nego i jedinstvena prigoda predstavljanja likovnih kritičara te njihovo sučeljavanje na svojevrsnom bojnom polju - u izložbenom prostoru.

Član je Međunarodne organizacije likovnih kritičara i uredio je (s Malcolmom Milesom) knjigu Cultural Memory (University of Plymouth Press, 2010.).

Izbor apostola bio je nadasve zanimljiv, od povijesničara umjetnosti, likovnih kritičara, Branka Cerovca i Marina Baldinija, pjevača, Giovannia Jakovca, novigradskog karikaturista, Stelia Paoletića, umjetnika i teologa, Dragana Karla Došena, istarskih umjetnika, Darka Brajkovića i Fika Salijia, Ranka Lužavca, Karla Retara, dviju studentica, Vande Velagić i Justine Kosir, odjevenih u jestive haljine, do samih autora.

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja od 1992. do 1995. Predsjednik Hrvatske nacionalne sekcije AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara) od 1997. do 2003. Potpredsjednik Međunarodne AICA-e u Parizu od 1999. do 2003. Suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda u Zagrebu (Likovna enciklopedija).

Istodobno, otvorenju izložbe nazočilo je desetak likovnih kritičara iz Velike Britanije, Italije, Mađarske i još nekih država, uz naravno najbrojnija hrvatska likovna " pera ".

Koliko je takvih, pravih, likovnih kritičara u Hrvatskoj?

Većina se naših istaknutih likovnih kritičara ponaša na način kao da smo svi mi koji se ne bavimo konceptualnom umjetnošću budale.

ZAGREB - Achille Bonito Oliva, jedan od najpoznatijih suvremenih likovnih kritičara i teoretičara te autor pojma " transavangarda ", profesor povijesti umjetnosti na rimskom sveučilištu La Sapienza i književnik, gostovao je u utorak u Zagrebu, gdje je u organizaciji hrvatske sekcije AICA-e u Muzeju Mimara održao predavanje o stvaralaštvu Brace Dimitrijevića, istaknutog hrvatskog umjetnika na čiji je poziv i došao u Hrvatsku.

Kao iskonski kreativac i umjetnik pjesnik, Oliva je, prema riječima Nene Dimitrijević, jedan od rijetkih likovnih kritičara koji doista ima talent za prepoznavanje prave umjetnosti, za razliku od puno brojnijih " menadžera " koji blistave karijere grade na poštovanju društvenog konsenzusa.

Ovu inicijativu financira Europska komisija, a među ciljevima najvažniji je upoznavanje i valorizacija europske kulturne baštine, otvaranje novih spoznaja mladoj generaciji putem razmjena s drugim državama i sredinama, podrška produkciji novih djela i suradnja među institucijama i drugim akterima u projektu koji inače ne surađuju po naravi svojeg djelovanja, kao klasičnih muzeja, institucija suvremene umjetnosti, javnih ustanova, mladih umjetnika i međunarodnih likovnih kritičara.

Verbaliziranje rada u tekstovima devetero likovnih kritičara kao da pridonosi važnosti projekta više od njega samoga.

Punopravni je član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) od 1997. Sudionik je Szeemannove autorske izložbe Blut Honig Zukunft ist am Balkan u Klosterneuburgu (Vienna) 2003. Selektor je hrvatskog paviljona na 52. venecijanskom biennalu 2007. godine.

Biografski su članci posvećeni djelovanju umjetnika, istraživača, povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, a niz tekstova o arheološkim nalazištima, samostanskim sklopovima, dvorcima, skupinama stećaka i gradovima čini iscrpan topografski inventar umjetničkih spomenika.

Verbaliziranje rada u tekstovima devetero likovnih kritičara pridonosi važnosti projekta više od njega samoga.

Obaviještena je i Međunarodna asocijacija likovnih kritičara (AICA), jer je na sjednici bio i predsjednik te sekcije pa je čuo što sam govorio.

Ne treba zaboraviti kako je upravo časopis Život umjetnosti medij uz pomoć kojeg su se obrazovale i formirale brojne generacije povjesničara umjetnosti, likovnih kritičara, teoretičara i umjetnika.

Naime, nije samo moja generacija povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara na ovim prostorima s vremenom razvila osjećaj precizne distinkcije između umjetničkih djela koja su stvorena kao velika i neupitna, i umjetničkih djela koja bez ikakve pretenzije za inim grandezzama i umjetničkim panteonima ulaze u naš obzor interesa i bivaju objektivno valorizirana.