Anja Nikolić-Hoyt zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je sudjelovala na projektima Hrvatski rječnik, Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, a trenutno je zadužena za dovršavanje Benešićeva rječnika.

Međujezik je termin koji u primijenjeno-lingvistička istraživanja uvodi Selinker (1972), a označava jezik koji učenik stvara i koristi tijekom procesa ovladavanja inim jezikom.

U Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU u Zagrebu suradnica je na projektu Istraživanje hrvatskih dijalekata, koji je pokrenut 1996. i obnovljen 2006. Usto je suradnica na projektu Hrvatska dijalektologija na Sveučilištu u Zadru.

Pri Razredu djeluje Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu te veći broj stručnih komisija i odbora.

ZADAR - U Zadru je u ponedjeljak, u organizaciji HAZU, Razreda za filološke znanosti i Zavoda za lingvistička istraživanja, započeo znanstveni skup pod radnim naslovom Općeslavenski lingvistički atlas.

Od rujna 1993. godine do srpnja 2004. godine radila je u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Osim HAZU-ove palače, arhiva i knjižnice, gdje će biti organizirana stručna vodstva, u programu sudjeluju sve Akademijine jedinice i zavodi - za povijesne i društvene znanosti, lingvistička istraživanja, paleontologiju, povijest i filozofiju znanosti, povijest hrvatske književnosti i drugi, kao i Strossmayerova galerija starih majstora, gdje će biti organizirana multimedijalna izložba " Od čavla do čavla/od zida do zida ", Gliptoteka, gdje će se uz stalni postav moći razgledati izložba " Rudolf Gerhart Bunk - Akvareli ", te Hrvatski muzej arhitekture, koji će predstaviti interaktivni program " Projekti da stolova majstorske radionice za arhitekturu 1952. - 1982. ", ali i brojne druge galerije i kabineti HAZU-a.

- dr. sc. Mira Menac-Mihalić (šefica Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika i nbsp; nbsp; nbsp; Zamjenica pročelnice Odsjeka za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu), - dr. sc. Jela Maresić (upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU), - Mate Maras (prevoditelj, pjesnik, diplomat), - glumac Filip Radoš - autor Ivan Babić.

Od 1984. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na projektu »Povijesni toponimijski rječnik Hrvatske«, kao voditeljica projekta od 1991. 1996., 2002. 2006. Od 2002. suradnica je na projektu »Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas« u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Radio je na Sveučilištu u Mannheimu i u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Kako slavonski dijalekt dijelom seže i u susjednu Mađarsku, njegov suodnos s književnošću prezentiraju gosti s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta iz Pečuha, Stjepan Blažetin govoreći o Hrvatskoj dijalektalnoj poeziji u Mađarskoj od 1945. do danas te Janja Prodan izlažući u usmenoj tradiciji, a pridružuje im se i tema Sanje Vulić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) Jezične značajke u književnim djelima šokačkog pisca iz Mađarske Miše Jelića.

Bio je predmetom nekoliko jezikoslovnih studija, no najtemeljitije i najopsežnije opisan je i zabilježen u monumentalnoj dijalektološkoj monografiji objavljenoj 2011. godine pod naslovom Opis i rječnik đurđevečkoga govora, što su je sročili đurđevečki književnik Vladimir Miholek i dr. sc. Jela Maresić, viša znanstvena suradnica iz Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Jela Maresić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) promatra kontakt slavonskoga dijalekatnoga leksika sa susjednim govoreći O leksičkim pododarnostima slavonskih i kajkavskih govora.

Glavni aduti novog zbornika su, međutim, lingvistička istraživanja u nekim od najzabačenijih dijelova Hrvatske.

Za razliku od prvog zbornika, u kojemu se veza Hrvata s Iranom uglavnom svodila na pronalaženje drevnih naroda čija su imena iole podsjećala na hrvatsko, glavni aduti novog zbornika su lingvistička istraživanja u nekim od najzabačenijih dijelova Hrvatske.

Opis i Rječnik đurđevečkoga govora s 14.000 sakupljenih riječi i suradnjom na njihovoj obradi sa dr. sc. Jelom Maresić, upraviteljicu Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, jedan je od najznačajnijih i najvećih rječnika kajkavskoga govora.

Anja Nikolić-Hoyt zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je sudjelovala na projektima Hrvatski rječnik, Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, a trenutno je zadužena za dovršavanje Benešićeva rječnika.

Od 2007. voditelj projekta br. 130 - 1301049 - 1047 Teorijska kognitivno-lingvistička istraživanja hrvatskoga i drugih jezika, Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Dr. Mario Grčević, danas na Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU, radio je 1997/98. godine na Sveučilištu u Mannheimu istraživanje o važnome pitanju koje se povlačilo po europskim kroatističkim krugovima.

upraviteljica - Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu (2008.. -...)

Nakon završenoga studija od 1985. godine zaposlena je kao asistentica u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Prigodni programi u Zagrebu održat će se još u Kabinetu arhitekture i urbanizma, Strossmayerovoj galeriji starih majstora, Zavodu za lingvistička istraživanja, Zavodu za ornitologiju

Od 1993. do 2004. uposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Sada vodi kao glavni istaživač znanstveni projekt: Istraživanje hrvatskih dijalekata u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Njegov dvadestogodišnji sustavan i intenzivan rad na prikupljanju leksičkoga blaga đurđevečkoga govora rezultirao je monumentalnim leksikografskim djelom Opis i rječnik đurđevečkoga govora, što ga je 2011. godine objavio u suautorstvu s dr. sc. Jelom Maresić, višom znanstvenom suradnicom u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU voditeljica je projekta Hrvatska frazeologija, u kojem je kao urednica i suautorica objavila Hrvatski frazeološki rječnik..

Do lipnja 2007. bila je zaposlena kao asistentica u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU u Zagrebu, od srpnja 2006. do studenoga 2007. kao docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a od prosinca 2007. zaposlena je kao docentica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj projekt promovira alternativni pristup gluhim osobama, odnosno kulturu gluhih, bilingvalno školovanje, profesionalne službe tumača i lingvistička istraživanja hrvatskog znakovnog jezika na više od 300 stranica teksta.

Velik je to i važan leksički projekt Gradske knjižnice i Grada, na kojem Miholek radi godinama, a koji će biti zajednički rad s doktoricom znanosti Jelom Maresić, upraviteljicom Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU-a, inače Podravkom, rođenom u Podravskim Sesvetama.

Od 1. rujna 1991. radim, na određeno vrijeme, a od 1. listopada 2003. na neodređeno, u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prvo pridružen leksikografskom projektu Hrvatski rječnik voditelja akad. Stjepana Babića, zatim etimološkom projektu Jadranske dopune Skokovu rječniku akad. Vojmira Vinje, morfološkom projektu akad. Stjepana Babića; sada sam na projektu dovršavanja Benešićeva rječnika, akad. Milana Moguša (s Anjom Nikolić-Hoyt, Bojanom Marković i Ivanom Filipović). Doktorirao sam 31. ožujka 2000, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Tipologija etimoloških rječnika; u komisiji mentor doc.dr. Ranko Matasović te prof. dr. Vojmir Vinja i prof. dr. August Kovačec).