Sudionike Natjecanja pozdravio je i Lino Veljak, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva.

Prof. dr. sc. Lino Veljak (Zagreb) od 16.45 govorit će o " Agnosticizmu i vjerskom indiferentizmu kao iskustvu današnjeg čovjeka ", a potom će uslijediti rasprava u 17.15 sati.

No recimo da je odlomak preveden ovih dana iz neke e-mail forvarduše koja se širi na nekom od svjetskih jezika, pa ako Lino Veljak potvrđuje autentičnost, sa svim rezervama prihvatimo da je tako.

U uvodnom obraćanju predsjednik Foruma za slobodu odgoja prof. dr. sc. Lino Veljak istakao je Grad Rijeku što je na prvom mjestu u RH po intenzitetu i kvaliteti sudjelovanja čak 23 riječkih škola u Forumovim programima, te iskazao uvjerenje da će se ova uspješna dugogodišnja suradnja Grada i Foruma nastaviti i unatoč recesijskim vremenima.

Budući je povjesničar Franko Dota u svom izlaganju rekao kako danas u Hrvatskoj politički desničari svoje aktivnosti kanaliziraju isključivo unutar okvira parlamentarne demokracije (a svi znamo da je njihova uloga u tom političkom segmentu minorna), valjda i sam svjestan činjenice kako se na čelu jedne od njih nalazi bivši predsjednik, a sada član Rotary Club-a, Danijel Srb, a humanista Lino Veljak naveo primjer Mađarske kojoj, prema njegovom viđenju stvari, EU ne zamjera zbog ograničavanja ljudskih prava, a prigovara zbog manjka autonomije banaka, za pretpostaviti je kako je cijela priča bila usmjerena kao preventivna mjera kojom se misli utjecati na građane Hrvatske u slučaju pojave nasilja na našim ulicama i trgovima, tako što će ih se unaprijed etiketirati kao ' desničare ', tj. kao nešto ekstremno i neprihvatljivo.

Lino Veljak, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dao je kratki uvod u osnovni sadržaj i osnovne autorove pojmove.

Lino Veljak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorio je o Petrićevu pojmu bitka, t j. o modusima platoničkog, pa i kršćanskog shvaćanja bitka s obzirom na Jedno koje je prvotno načelo svega.

Ali dok god se ne prestane ljude dijeliti na " fašiste " Hrvate i branitelje i " antifašiste ", pri čemu su prvi krivi što su živi a potonji izuzeti od kaznene odgovornosti, dok god budemo dozvoljavali relativiziranje zadnjeg rata kao " dogovorenog ", " građanskog " i kakvog sve već, boreći se istovremeno protiv relativizacije onog od prije 70 godina, dotle će, kako profesor Lino Veljak kaže, " laž važiti kao istina, pobeda kao poraz i poraz kao pobeda. "

Osim priznanja, Forum je dodijelio i zahvalnice onima koji su se istaknuli u cjelokupnom profesionalnom radu i koji su uvelike doprinijeli radu Foruma, a to su Višnja Grozdanić, Lino Veljak i Vesna Mihoković Puhovski.

Ni na dvije ruke se ne mogu nabrojati filozofi koji su imali petlje suprotstavljati se netoleranciji, nepravdi, šovinizmu, i mržnji kao načinu društvenog života: Milan Kangrga, Žarko Puhovski, Lino Veljak, Nenad Miščević, Nadežda Čačinović, Mislav Kukoč, Ivan Supek.

Puhovski, Dafinka Večerina, Dževdet Hadžiselimović, Sanja Sarnavka, Rajka Polić, Milan Polić, Nenad Puhovski, Šime Lučin i Lino Veljak.

Kaže to Lino Veljak, pročelnik odsjeka za Filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Lino Veljak, pak, predsjednik Foruma za slobodu odgoja, rekao je da takve podjele nisu u skladu s tradicijama hrvatskog školstva.

Od samog početka promišljanja o istraživanju karaktera bioetike i njoj pripadajuće edukacije pa do finalne verzije predstavljene pred interdisciplinarnim povjerenstvom (prof. dr. sc Lino Veljak, prof. dr. sc. Antun Mijatović, prof. dr. sc. Asim Kurjak, prof. dr. sc. Ivan Šegota i prof. dr. sc. Ante Čović) taktično profesorski, usmjeravajuće mentorski te razumijevajuće ljudski sa mnom je brinuo prof. dr. sc. Ante Čović.

Neka revizija takvih (nažalost danas dominantnih) slika naših heroja bude prvi korak na putu kaoslobađanju školskih udžbenika od smeća koje se u njima nagomilalo " Kaže to Lino Veljak, pročelnik...

Osim Matvejevića, Hršaka su podržali i prof. dr. Lino Veljak te prof. dr. Anto Čović te u svojoj potpori pozivaju građane da iziđu na izbore i ističu da će svoj glas dati kandidatu br. 5. na listi Laburista, javlja Večernji List..

Na temu Sjećanje i suvremenost upriličen je razgovor sa akterima Korčulanske ljetne škole, na čemu su se zalagali predavači: Zagorka Golubović, Božidar Jakšić, Gajo Sekulić, Nebojša Popov i Lino Veljak, dok je moderaciju vodio Petar Milat.

Prvo predavanje pod nazivom " Ornitološka dimenzija istine " održao je pred brojnim studentima i nekolicinom profesora prof. Dr. sc. Lino Veljak, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva.

Oni kojima ta zahvala pripada u prvom su redu članovi i članice po vjerenstva za ocjenu i obranu ranije spomenute doktorske disertacije: prof. dr. sc. Lino Veljak (predsjednik), prof. dr. sc. Ante Čović, akademik prof. dr. sc. Ivan Cifrić, prof. dr. sc. Nada Gosić, te prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat.

Kako doznaje tportal, najveća filozofska strukovna udruga, Hrvatsko filozofsko društvo, vrlo se negativno očitovalo o prijedlogu NOK-a u dopisu koji je prof. dr. Lino Veljak, predsjednik HFD-a, 21. 6. 2010. uputio predsjedniku Vijeća za nacionalni kurikulum prof. dr. Hrvoju Kraljeviću.

Koga zanima sve što se na tome skupu govorilo (a izlagalo je 19 diskutanata) moći će to pročitati u zborniku koji za nakladu FF-a priprema organizator, pročelnik odsjeka filozofije Lino Veljak.

Pred dvadesetak slušatelja, o knjizi su govorili Lino Veljak, Slobodan Šnajder i prevoditelj i izdavač knjige Vladimir Jakić.

Kad je riječ o promociji knjige Marka Vučetića dr. Lino Veljak je kazao kako ona dokazuje da je Odjela za filozofiju Sveučilišta u Zadru zapaženo prisutan na hrvatskoj filozofskoj sceni.

Uz voditeljicu Slavicu Bastaić-Batinović sudjeluju prof. dr. sc. Igor Čatić, predsjednik te članovi Programskog odbora skupa: Hrvoje Jurić (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Tomislav Petković (FER) i prof. dr. sc. Lino Veljak (Filozofski fakultet).

Knjigu će, uz autora, predstaviti recenzenti, prof. dr. sc. Lino Veljak, dr. sc. Goranka Lugomer Armano i prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić.

Žensku mrežu iz Hrvatske predstavljale su Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa iz Zagreba i Mirjana Kučer iz Domina te Lino Veljak koji je izlagao o pobuni studenata za besplatno školovanje kao jednog od primjera buđenja građanske svijesti u Hrvatskoj.

Na ta oštra prozivanja, reagirali su i iz udruge Forum, čiji predsjednik prof. dr. Lino Veljak GROZD-ove tvrdnje o odabiru programa naziva poluistinama.

Kako god bilo, prvi zbor - bez znanja partijske organizacije i službene studentske organizacije, ali i bez znanja nacionalista - sazvala je kako smo jednostavno govorili ljevica, studenti među kojima su se aktivnošću isticali Lino Veljak (sada profesor na Odsjeku za filozofiju), Nenad Peternac (profesor na Petoj gimnaziji), nižepotpisani Mario Rebac, naš prijatelj, lani preminuli pisac Saša Meršinjak, ali i brojni drugi kolege.

Potpredsjednik udruge Protagora dr. Lino Veljak, redovni profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rekao nam je da diskriminacije ireligioznih ima najviše u obrazovanju i zapošljavanju.

U sadržajnom smislu zbornik tvore sljedeći radovi: 1. Lino Veljak: Čovjek kao metafizička utvara (13. 23.); 2. Jelisaveta Blagojević: Kulture koje dolaze drugi i kultura (25. 37.); 3. Svetlana Slapšak: Harem kao prostor roda u balkanskim kulturama: primjeri Jelene Dimitrijević i Elisavet Moutzan-Martinengou (39. 56.); 4. Nikola Skledar: Pojedinac, kultura, identitet (57. 72.); 5. Gordana Bosanac: Metafizika Drugoga u horizontu rodno/spolne nejednakosti (73. 104.); 6. Jasenka Kodrnja: Kultura kao afirmacija i negacija, Ne-kultura, Ne-kulturi (105. 128.); 7. Mladen Labus: Filozofske primjedbe multikulturalizmu (129. 160.); 8. Daša Duhaček: Hannah Arendt, odgovornost i feminizam (161. 186.); 9. Svenka Savić: Obrazovane Romkinje prijedlog za model interkulturnog razumijevanja i slušanja (187. 202.); 10. Mirjana Adamović: Antifeminizam i kultura (203. 232.); 11. Ana Maskalan: Kiberkultura i kiberfeminizam (233. 254.); 12. Marjana Harcet: Kada dolaze na red ljudska, posebno ženska prava? (255. 272.) i 13. Sanja Kajinić: Queer-kultura u Hrvatskoj (273. 290.).