U literaturi se navodi da raste potkraj ljeta i u jesen, ali kod nas je česta i početkom ljeta i to po svim našim miješanim listopadnim šumama.

Pravi razlog povećanja brojnosti sive i smanjenja crvene vjeverice je taj što su sive vjeverice bolje prilagođene životu u listopadnim šumama.

U NP ga nalazimo u listopadnim šumama i šikarama, te na stijenama.

Obilaskom više lokaliteta, zapazio sam pravo bogatsvo i raznolikost svijeta gljiva, kako u mješovitim, tako i četinarskim i listopadnim šumama.

Raste u listopadnim šumama tijekom ljeta i jeseni, pokraj hrastova, bukvi, a najviše voli rasti pored cedrova, i to u većim skupinama.

Raste na obraslim kamenim obroncima, na svijetlim mjestima u listopadnim šumama i među stijenama.

Lokacija i opis vrste: Kopnena vrsta koja nastanjuje otvorena mjesta u svijetlim listopadnim šumama, rjeđe u gušticima.

Dereze se koriste za sigurno kretanje i penjanje po tvrdom i zaleđenom snijegu, strmim travnatim padinama i u listopadnim šumama.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST: Raste u velikim busenima, čak i do 50 plodnih tijela je spojeno u osnovi stručka.Uglavnom se nađe u listopadnim šumama, ponekad kraj cedrova, ali i pored topola i lipa.Razvrstavaju je u rijetke vrste koja je odskora nađena u Hrvatskoj, a češća je u Madžarskoj i Srbiji.Uglavnom nastanjuje niže predjele do 300 metara nadmorske visine.To je tipično NIZIJSKA VRSTA.

Gljiva ima u listopadnim šumama ispod hrasta, graba, bukve i u borovim šumama, ali su one iz listopadnih šuma kvalitetnije.

Dobar je i borov vrganj, ali nije tako kvalitetan kao hajdinski koji raste u listopadnim šumama tu u Istri, priča Pucić, gljivar koji poznaje stotinjak vrsta gljiva.

Uz pomoć ljubaznih domaćina naši učenici uče o kontinentalnim listopadnim šumama, zaštićenom biljnom i životinjskom svijetu šuma.

Veći dio Istre i preostali dio otoka Cresa u submediteranskoj su zoni s klimatsko-zonalnim listopadnim šumama hrasta medunca i bijeloga graba (Querco Carpinetum orientalis) te hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo Quercetum pubescentis).

Velikouhi šišmiš je šumska vrsta, dolazi u listopadnim šumama sa starim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima.

Ova biljka raste u miješanim i listopadnim šumama, živicama, na skeletnim livadama i dr. Nalazimo je do oko 1500 m nadmorske visine.

Stručak: u mladosti blijed i crvenkasto nahukan, kasnije postane vodenasto-žućkast i prstenast, valjkast, šupalj, lako lomljiv, unutrašnjost je pahuljičasto spužvasta, naraste do 20 cm u visinu Meso: vodenasto, bjelkasto, kasnije žućkasto, prilično tvrdo, miris i okus ugodni Stanište: raste u rano proljeće na sunčanim stranama po listopadnim šumama, kod nas uz rijeke i potoke gdje rastu topole a pogotovo ako ima divljih trešanja, pravo vrijeme je kad bazga ima 3 - 4 lista, kad je paprat smotana poput puža, dok topole nisu procvijetale.

Raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama, uz panjeve, stabla.

Raste na čitavom području Istre od njezinih kontinentalnih nizinskih dijelova do brdskog pojasa, u listopadnim šumama, uz pašnjake, rijeke i potoke te pokraj puteva.

Potiče od divljeg vepra koji je slobodno skitao listopadnim šumama stare Europe danas, nažalost, gotovo istrebljene vrste zbog pretjeranog lova.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST: Javlja se od Srpnja do jeseni u listopadnim šumama, na glinovitom terenu, u buketima.Češća je na većim visinama od 800 - 1000 metara.U Europi se smatra rijetkom vrstom te je iz tog razloga predložena za Popis Bernske konvencije rijetkih vrsta.Rasprostranjena je na Balkanu u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori, ali je rijetka.

Divlje, slobodno raste u prirodi na vlažnim polusjenovitim predjelimau i svijetlim listopadnim šumama.

Uokolo Barilovića, u listopadnim šumama razasute su kamene grobnice sarkofazi, od kojih neke možda potječu i iz davnije prošlosti, iz (brončanog) doba ilirskih plemena Japoda i Kolapijana.

Zastupljen je biljni svijet (vegetacija) dinarskog, alpskog i sredozemnog područja, s vazdazelenim šumama hrasta crnike i makije, te listopadnim šumama hrasta medunca, graba i bukve.

Na suhim, sunčanim i stjenovitim mjestima nižih i toplijih predjela, u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, vrlo je rasprostranjena bodljasta pasjakovina (Rh. cathartica L.).

Raste ljeti a ponekad i u jesen (kolovoz-rujan), u listopadnim šumama, pogotovo ispod bukovih i hrastovih stabala, na panjevima i ukopanom korijenju.

U Europi su rasprostranjene vrste i podvrste samoniklih ljiljana u brdima, uglavnom po listopadnim šumama - krupne, kao i među livadskim biljkama - sitne vrste.

Za razliku od otrovnog mrazovca, koji raste uglavnom na vlažnim livadama i pašnjacima, medvjeđi ćete luk pronaći u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, uz rubove šume i među grmljem gdje raste u većim skupinama.

Može li mi netko reći da li postoji još neka crna gljiva osim crne trube, a nalazi se u listopadnim šumama, raste pojedinačno, ljevkastog je oblika, crne boje ima uzdužne spore kao lisičarka i oblik sličan njoj samo je veća i kad je uberete vrlo je krhkog tijela i djeluje kao da je trula, raspada se..... ubrala sam par komada prošli vikend, ali sam ih bacila jer mi je djelovala trulo, a sve su bile sličnog sastava.

Raste u listopadnim šumama, šikarama i sl.

Raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama, osobito bukovim i hrastovim, na vapnenastom tlu, u skupinama.