Govoreći u svom izlaganju o mjestu novog nosača zvuka u hrvatskoj liturgijskoj glazbi, fra Petar Kinderić kazao je kako neke od skladba, zbog svoje izvornosti ili pak obrade, prema njegovom mišljenju ne pripadaju tradicionalnoj hrvatskoj liturgijskoj glazbi, no on je u svakom slučaju velik doprinos obogaćenju liturgijske umjetničke glazbe u Hrvatskoj.

Izlaganjem Liturgijsko u liturgijskoj glazbi, koje je 2. rujna 2011. godine održao na Danima crkvene glazbe u Zagrebu, dr. Ante Crnčević upozorava na nesigurno mjesto glazbe u liturgiji Crkve danas, ističe nezamjenjivu ulogu liturgijskog glazbenika te potiče na njihovo temeljitije obrazovanje na području fundamentalne teologije, teološke antropologije te sakramentalne i liturgijske teologije.

No, posebno mjesto pripada liturgijskoj glazbi, koja obuhvaća samo glazbu u funkciji liturgijskog obreda ", istaknuo je predavač i naglasio kako se povijesno gledano već u ranom kršćanstvu pazilo na razlikovanje i odvojenost glazbenog izričaja u liturgiji od profanog i kultnog muziciranja pogana.

Pri kraju susreta svećenicima se obratio i nadbiskup Srakić prikazavši što o liturgijskoj glazbi govori Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici.

Kako bismo je mogli što više unaprijediti trebali bismo se upoznati s crkvenim dokumentima o liturgijskoj glazbi.

U liturgijskoj glazbi dopušteno je pjevanje bez instrumenta.

Nakon prošlog, desetog ovogodišnjeg, broja liturgijsko-pastoralnog lista Živo vrelo kojemu je tema bila Liturgija i sekularizacija, novi broj nastavlja promišljati o sekularizaciji u liturgiji progovarajući o liturgijskoj glazbi.

Tako su izdvojene ulazne, prikazne i pričesne skladbe. U svemu tome mora biti most između tradicije i sadašnjeg trenutka i to sve povezano sa zakonima o crkveno-liturgijskoj glazbi. "

Susret je započeo pozdravom rektora katedrale te razmišljanjem o liturgijskoj glazbi ' Glazba u suzvučju liturgijskoga slavlja ' koje je s okupljenima podijelio prof. dr. Ante Crnčević, nakon čega su prisutni ostali u šutnji pripravljajući se za euharistijsko slavlje.

Vinko Sitarić, profesor đakovačkog KBF-a, koristeći knjigu zagrebačkoga pomoćnog biskupa Ivana Šaška i pročelnika katedre za liturgiku na zagrebačkom KBF-u dr. Ante Crnčevića " Na vrelu liturgije " govorio je u prvom dijelu o liturgijskoj glazbi i angažmanu pjevača u liturgiji, a u drugom dijelu o vremenu došašća.

Baš zato o liturgijskoj glazbi treba razmišljati onako kakva ona jest: složeno ali bez sofizama, s puno suptilnih razlika, ali bez pojačavanja nesporazuma.

Kad se govori o crkvenoj i liturgijskoj glazbi, ne može preskočiti gregorijansko pjevanje.

Rujanski broj liturgijsko pastoralnog lista Živo vrelo je posvećen liturgijskoj glazbi, preciznije, tema broja je Liturgijska pjesmarica.

Suradnike je na početku seminara pozdravio pomoćni biskup, mons. Đuro Hranić koji je izrazio zadovoljstvo brojem okupljenih i naglasio potrebu brige o liturgijskoj glazbi u našoj biskupiji.

Progovorili smo i o liturgijskoj glazbi, kao važnom i sastavnom dijelu liturgije.

Na drugom susretu crkvenih glazbenika Rije? ke nadbiskupije u ovoj pastoralnoj godini sudjelovali su voditelji mješovitih župnih zborova, voditelji zborova mladih, aktivni? lanovi u liturgijskoj glazbi i župnici.

Nakon radionice, u vremenu za diskusiju, se poveo razgovor o temama vlastitima liturgijskoj glazbi.

Blagopokojni maestro fra Anđelko Milanović analizirao je svaku točku spomenutog dokumenta u nastavcima u više brojeva časopisa, kako bi se što jasnije i što djelotvornije otkrila poruka sabora o svetoj liturgijskoj glazbi.

Tako je časopis Sveta Cecilija pravo vrelo informacija, analiza, zapažanja, preporuka i praktičnih savjeta o željama i namjerama crkvenih dokumenata o liturgiji i liturgijskoj glazbi.

Tako ispada da samo crkvene glazbenike i one koji se tim područjem bave zanimaju te važne teme novog pristupa liturgiji i liturgijskoj glazbi.

Ako Drugi vatikanski sabor govori o liturgijskoj glazbi, koja ima jedinu svrhu slaviti Boga i posvećivati ljude (SC, VI. glava, br. 112), onda to ne bi smjelo biti samo znano i važno crkvenim glazbenicima.

Nakon toga je uslijedilo Izvješće podružnice u kojem je pročelnik rekao da se je zagrebačka podružnica aktivno uključila u pripremu Druge Zagrebačke sinode održavši 3 rasprave o liturgijskoj glazbi te dvije o statusu crkvenih glazbenika (sa članovima Podružnice te studentima Instituta).

Svatko je dobrodošao kako bi bio poslužitelj u prihvaćanju, liturgijskoj glazbi, čitanju, vjeronauku i mnogim drugim ulogama u životu župne zajednice.

Po završetku susreta uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici imali prigode razmijeniti iskustva, izreći poteškoće na koje nailaze u svome radu kao i želju da se i župnici zagrebačkih župa upoznaju s dokumentima o liturgijskoj glazbi kako bi liturgijski glazbenici i župnici usklađeno radili na liturgijskome području svojih župa.

Poslijesaborska uputa o liturgijskoj glazbi Musicam sacram (1967.), priznajući da se po glazbenome ruhu može razlikovati »stupanj svečanosti« liturgijskih slavlja, ipak ne propušta istaknuti da se oslonci svečanosti i slavljeničke dimenzije trebaju tražiti u nekim drugim liturgijskim danostima: »U svetoj liturgiji ne može biti ništa svečanije i ugodnije od zajednice u kojoj svi svoju vjeru i štovanje izražavaju pjevanjem« (br. 16).

Od jeseni 2007. su uvedene nove rubrike na internetskim stranicama: Gregorijansko pjevanje, koju priređuje predstojnik Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković prof. Miroslav Martinjak, zatim Riječ liturgičara za koju tekstove priređuje dr. Ante Crnčević, pročelnik Katedre za liturgiku na KBF-u te Crkvena glazba u Europi (o liturgiji i liturgijskoj glazbi u Europi) koju priređuje vlč.

Čini se ipak da razmišljanja o liturgijskoj glazbi još uvijek ne zadiru u dovoljnoj mjeri u liturgiju i u njezin teološki sadržaj nego se dodiruju tek njezinoga obrednog obličja, pa se glazbu pokušava samo obredno kontekstualizirati, pronaći joj mjesto unutar obreda, pored () drugih obrednih čina.

Na tome tragu teološkoga promišljanja ovdje ćemo o liturgijskoj glazbi pokušati razmišljati kao o liturgijsko-teološkoj zbilji, kao konstitutivnom elementu kršćanske liturgije.

Time ste navjestitelji i slavitelji Božje riječi, evangelizatori i svjedoci vjere.« Nadalje, biskup je prenio dio govora pape Benedikta XVI. članovima talijanske udruge Sveta Cecilija o važnosti svete glazbe, o liturgijskoj glazbi koja je potaknula mnoge na obraćenje (sv. Augustin, Paul Claudel) te pozvao pjevače i njihove voditelje na razmatranje crkvenih dokumenata o liturgijskoj glazbi, kako bi bilo manje nesporazuma na tome važnom području crkvenoga života i kako bi se bolje osjetila nadahnuća koja svima danas šalje Božji Duh.

Površni pristupi liturgijskoj glazbi glazbu počesto razumijevaju i oblikuju kao izvanjski svečani izričaj kršćanske liturgije.