(2) U lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ili se može očekivati njezina pojava, lovoovlaštenik ili osoba koja zaštićuje divljač obvezatna je osigurati provedbu mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, uz obavještavanje nadležne veterinarske službe, dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači koje je dužan poduzeti lovoovlaštenik: donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.); nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata); pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu; održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog kapaciteta divljači propisanog lovnogospodarskom osnovom, provođenje mjera prehrane i prihrane, očuvanje i poboljšanje staništa propisanih lovnogospodarskom osnovom te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu.

Šteta se prijavljuje u pisanom obliku i nju nadoknađuje lovoovlaštenik, osim ako je šteta napravljena, primjerice, u Nacionalnom parku tada štetu ne snosi ovlaštenik lova.

Najveći su pojedinačni lovoovlaštenik Hrvatske šume, koje gospodare sa 298.075 hektara.

(3) Lovoovlaštenik u zajedničkom i državnom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište uz odobrenje Ministarstva, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji, odnosno ugovora o zakupu lovišta.

Najveći pojedinačni lovoovlaštenik su Hrvatske šume koje upravljaju sa 32 lovišta diljem Hrvatske ukupne površine oko 270 000 hektara.

Plan ulaganja u divljač i stanište mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova, na kraju razdoblja važenja osnove.

Hrvatske šume, kao najveći lovoovlaštenik u Hrvatskoj, posebnu pažnju posvećuju brizi za divljač, kao i za zaštićene i ostale životinjske vrste.

(2) Lovoovlašteniku pripada divljač i njezini dijelovi iz stavka 1. ovoga članka, iako takvu divljač ne uzgaja, dok drugi lovoovlaštenik prava lova ne dokaže svoje pravo na tu divljač ili njezine dijelove.

(3) Lovoovlaštenik ima pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem protivno odredbi stavka 2. ovoga članka, bez naknade vlasniku psa i mačke.

U uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu lovoovlaštenik je dužan na svoj trošak zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima.

(3) Iznimno u slučajevima investicijskih ulaganja u lovnotehničke i lovnogospodarske objekte na državnom zemljištu i u državnom lovištu u skladu slovnogospodarskom osnovom, koje lovoovlaštenik ne može amortizirati za vrijeme važenja ugovora, Ministarstvo može na zahtjev lovoovlaštenikaizmijeniti ugovorni odnos zakupa državnog lovišta u koncesiju, na način opisan u članku 21. stavku 2. ovoga Zakona.

Divlja mačka je uhvaćena u kaveznu zamku u lovištu VII/6 Jasenova kod Velike Pisanice kojim gospodari lovoovlaštenik LU Sveti Hubert Dubrava.

XX/109 Mala Subotica kojim gospodari Lovačko društvo " Prepelica " Mala Subotica, da su dužni kod zaštite svojih poljoprivrednih zemljišta od šteta od divljači, pravovremeno obavijestiti lovoovlaštenika o početku šteta na poljoprivrednim kulturama, kako bi lovoovlaštenik mogao postupiti po Godišnjem planu.

Sprečavanje šteta lovoovlaštenik nije dužan poduzimati u ograđenim voćnjacima, plantažama i sličnim nasadima.

(3) Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljači.

Naime, ni jedan lovoovlaštenik, pa ni lovačka udruga, prema Zakonu o lovstvu, pravo lova na lovištima u vlasništvu RH i zajedničkom lovištu ne može prenositi pod koncesijom ili pod zakupom.

Lovačka udruga Srnjak Vrbanja kao lovoovlaštenik u lovištu broj XVI/114 Selište donosi i propisuje određene mjere za sprječavanje šteta od divljih svinja, jelena običnog i srne obične (u daljnjem tekstu krupna divljač).

Lovoovlaštenik je dužan na obrascima ispunjavati sve propisane rubrike, u protivnom se obrasci smatraju nevažećima.

Lovoovlaštenik ima pravo pomoći divljači na području lovišta kojim upravlja, a more nije i ne može biti dio lovišta, bez obzira na to što se divljač iz nekog obližnjeg lovišta nalazi u njemu.

Popis sudionika skupnog lova ispunjava se na propisanom obrascu, ali s obzirom na to da taj obrazac nije strogo zaračunjiva tiskanica, može ga izraditi i sam lovoovlaštenik prema predlošku.

Prema zakonskim odredbama, lovoovlaštenik gospodari s lovištem i s divljači temeljem lovnogospodarske osnove koja je sukladna zakonskim propisima, iz čega proizlazi njegova obveza i pravo lovnotehničke i lovnogospodarske objekte postavljati kako je to propisano lovnogospodarskom osnovom i evidentirati u obrascima LGO 6 i LGO 11 pa i na međusobnoj udaljenosti manjoj od 200 metara ako je to potrebno za uspješno izvršenje lova. 3. Pitanja: 1. Smiju li lovne čeke biti uz remizu i može li uz jednu remizu biti više lovnih čeka? 2. Smije li solište biti vidljivo s lovne čeke? 3. Može li u blizini remize zasijane pšenicom biti postavljena i automatska hranilica s kukuruzom? 4. Je li dopušteno na udaljenosti manjoj od 40 m od lovne čeke postavljati hranu kojom primamljujemo divlje svinje za lov dočekom i uporabom kugle iz lovačke puške s glatkim cijevima?

Sukladno zakonskim odredbama, lovoovlaštenik je dužan gospodariti s lovištem i s divljači prema zakonskim propisima i odredbama lovnogospodarske osnove iz čega proistječe njegova obveza i pravo reguliranja brojnog stanja divljači, odnosno odstrjeljivanja divljači na način koji je dopušten citiranom zakonskom odredbom.

(2) Lovoovlaštenik je dužan dostavljati lešine uginulih divljih životinja te organe s promjenama sukladno odredbama posebnih programa koje donosi Uprava veterinarstva.

U tom je slučaju lovoovlaštenik dužan u trećoj godini pokrenuti postupak revizije jer, sukladno spomenutom pravilniku, matični fond ne smije prekoračiti propisana odstupanja tijekom tri uzastopne lovne godine.

Prije početka sezone lova na medvjeda u pojedinoj kalendarskoj godini lovoovlaštenik dobiva markice za svaki odobreni odstrjel medvjeda sukladno važećem Akcijskom planu.

Hrvatske šume su najveći lovoovlaštenik u državi.

Korisnici zemljišta sukladno članku 80. Zakona o lovstvu (NN br. 140/05 i 75/09) imaju pravo zahtijevati provođenje mjera za sprječavanje štete od divljači od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da lovoovlaštenik prava lova ne postupa u skladu s člankom 4. ovog Godišnjeg plana.

Lovoovlaštenik je dužan, za lovište kojim gospodari, voditi evidenciju trofeja divljači.

Lovoovlaštenik ili osoba kojoj dopusti lovoovlaštenik može, radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač primamljivati hranom i vodom te hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa.