U ljeto 1945. za službenog rukovoditelja Muzeja imenovan je povjesničar Lovre Katić (1887. - 1961.) a Gunjača i dalje zadržava izravni nadzor nad građom, a 1. kolovoza 1947. postaje i direktor Muzeja.

Istraživanje tog arheološkog lokaliteta započeo je pokojni don Lovre Katić još prije Drugoga svjetskog rata, a nastavljeno je 1993. Na tim lokacijama pronašli su ostatke čak pet starokršćanskih crkava od 2. do 7. stoljeća.

B razred O. Š. Don Lovre Katić iz Solina razrednice Zdravke Pletikosić sa 1560 kg starog papira po učeniku.

Ovaj natječaj je inače organizirala Splitsko-dalmatinska županija u suradnji sa Osnovnom školom Don Lovre Katić.

Uz takvo su stajalište pristali i zastupali ga u raspravama Bogo Grafenauer, Jaroslav Šidak, Lovre Katić, Ante Jadrijević i Nada Klaić, a slijedili su ih u novije vrijeme mnogi drugi povjesničari.

Dakle, lovci prikazani na stećcima imaju svoju realnu podlogu u životnim prilikama ondašnjeg života " - ovako piše don Lovre Katić u svojoj raspravi pod nazivom " Stećci u Imotskoj krajini ".

Tu je iskopavao don Lovre Katić, vrijedni hrvatski povjesničar, i otkrio crkvenu arhitekturu koja je, nažalost, bila ponovno pokrivena zemljom.

Marin Zaninović održao je predavanje Hrvatski velikani: Šime Ljubić, Josip Brunšmid, Viktor Hoffiller, Duje Rendić-Miočević, Mate Suić, a Mate Zekan Hrvatski velikani: fra Lujo Marun, Stjepan Gunjača, Ljubo Karaman, Lovre Katić, dok je predavanje Nenada Cambija govorilo o djelatnostima don Frane Bulića i Frana Carrare.

SOLIN - U sklopu pilot projekta " Turistička kultura " čiji je koordinator Odsjek za prosvjetu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, solinska Osnovna škola " Don Lovre Katić " ugostila je jučer stotinjak učenika i učitelja iz osnovnih škola Gripe, Marjan i Pojišan iz Splita, Knez Branimir iz Muća, te Knez Trpimir sa Visa.

Nakon obilaska arheoloških kompleksa učenici su posjetili i samu školu " Don Lovre Katić ", te izvor rijeke Jadro i Šuplju crkvu, a nakon ručka bili su i na Gospinu otoku gdje im je o svetištu govorio župnik don Vinko Sanader.

U arheološkom pogledu Cista je vrlo vrijedna lokacija na čije je značenje ukazao još odavno don Lovre Katić.

Stoga valjda Lovre Katić smatra da bi naziv Rižinice mogao potjecati od riječi riza u značenju haljine, posebno samostanske.

Najbolje rolere u Splitu ima OŠ VISOKA - Split, na 2. mjestu je OŠ SUĆIDAR - Split, na 3. mjestu je OŠ Don LOVRE KATIĆ - Solin, itd.

Naime, kako je navedeno, Miho Barada se priklonio tezi o nasilnoj smrti, dok su Lovre Katić i Jaroslav Šidak zastupali mišljenje o prirodnoj smrti Zvonimirovoj.

Govoreći o knjizi, Anđelka Slavić, ravnateljica solinske OŠ " Don Lovre Katić " naglasila je kako se u ovo postmodernističko vrijeme, gdje se sloboda stavlja iznad solidarnosti, pojedinac nalazi na muci stalnog odabira i traženja smisla življenja.

Prepozit Prvostolnog kaptola msgr. dr. Drago Šimundža tom je prilikom kazao kako je u razdoblju od 1920. do 1940. don Lovre Katić izdavao knjigu za knjigom pored brojnih radova i priloga koji su objavljivani u periodici. Najveća Katićeva važnost je u tome što je imao talenta da kroz svoja djela približi svoja saznanja svakome čovjeku, dakle široj populaciji, uvijek imajući na umu da je " iz kamena povijest, a iz povijesti nacionalna svijest ", kako je govorio.

Opširnu paleografsko-diplomatičku analizu s pokušajem rekonstrukcije prvotnog teksta dao je Miho Barada. [ 6 ] Vrijedne priloge dali su još Lovre Katić [ 7 ] i Marko Kostrenčić. [ 8 ] Držislav Švob smatrao je ovu ispravu falsifikatom 14. stoljeća navodeći za svoje tvrdnje neuvjerljive argumente i proizvoljne pretpostavke. [ 9 ]

PROŠLOST KLISA - uvod Većina autora, pišući o Klisu, ili, pak, o tvrđavi Klis pišu o " nepristupačnoj hridini... između Kozjaka i Mosora ", a Lovre Katić piše o narodnoj predaji po kojoj je neka kraljica motreći Klis uskliknula " Lijepa li konja, da je još sedlo na njemu ", a ovo sedlo, odnosno nepristupačna hridina smještena je na 43 25 ' sjeverne zemljopisne širine i 16 23 ' istočne zemljopisne dužine.

SOLIN - Staru kamenu kuću u Zvonimirovoj ulici u Solinu, nasuprot Gradskom parku na Širini, u kojoj se rodio solinski svećenik, povjesničar i književnik don Lovre Katić, kupio je splitski poduzetnik Željko Kerum.

Don Lovre Katić __________________ Pronađoh danas ovaj tekst objavljen u jednom od župnih listova ' Grad na gori ' i odlučih ga podijeliti s vama, upitati vas jesmo li naslijedili što od naših pradjedova.... ima li pokućaraca više među nama.... kvari li nas ovo novo doba???

Rašomon oko jednog - pijetla ovih je dana uzdrmao Solin, ali i Split; iz grada pod Marjanom, naime, oglasile su se brojne udruge koje daju potporu toj domaćoj ptici i njezinoj vlasnici, Ljiljani Cikatić, nastanjenoj pored solinske OŠ " Don Lovre Katić ".

No mnogi su još uvelike neobrađeni i čekaju objektivnu prosudbu: Petar Grgec, Josip Andrić, Fran Binički, Marin Sabić, Velimir Deželić mlađi, Stjepan Hrastovec, Lovre Katić, Hrvoje Bor, Serafin Mičić, Baltazar Vijolić, Cvite Škarpa, Ton Smerdel, August Đarmati, Antun Matasović, Serafin Mičić, Aleksa Kokić, Ante Jakšić, Ivo Balentović, Nedjeljko Subotić, Stanko Petrov, Mate Ujević, Narcis Jenko, Dušan Žanko, Drago Ćepulić, Mate Meštrović, Luka Brajnović, Gabrijel Cvitan, Stjepan Krčmar.

Tako don Lovre Katić piše: " U knjizi krštenih kliške župe pod godinom 1669...., nalazi se ova zanimljiva bilješka: ' I ovo neka se zna kako imenom turskim Jusuf Kudić s osmoro čeljadi prihvati svetu viru i kršćenje, i krsti i (h) ja don Grgur, oba sina istoga Jusupa, nadi ime Jusupu Matiem i starijemu sinu Petar koji imaše osam godišć.

O stećcima u Ričicama kod Imotskoga pisali su dr. Lovre Katić, Šefik Bešlagić, Marijan Lozo i Vinko Tolić, te posebna studija skupine pisaca, napisana nakon arheološkog iskapanja grobova pod stećcima (koje sam drugim obilaskom zatekao u ispreturanom položaju, kako kostiju, tako i stećaka), pod imenom« Ričice nakropole stećaka«.

Blaženkom Boban, OŠ don Lovre Katić i njena ravnateljica Anđelka Slavić, Arheološki muzej u Splitu i ispostava u Solinu, Turistička zajednica Solina, Dom kulture Zvonimir, Solinska kronika i mnogi drugi spremni da nam pomognu.

Knjižnica je bila stručno sređena i dobro je radila, a broj članova iznosio je između 300 - 500. Knjižnica je 1988. godine zatvorena, a knjižni fond je privremeno prebačen u osnovnu školu Don Lovre Katić.

Navodnu Tvrtkovu povelju našao je u Omišu i 1875. god. objavio u talijanskom prijevodu Josip Alačević (1826. - 1904.), dok ju je na hrvatski preveo povjesničar don Lovre Katić (1887. - 1961.) u znanstvenom radu Dvije poljičke isprave iz XV.stoljeća, što je posmrtno objavljeno tek 1963. Prva od tih Katićevih isprava jest sudski spis rađen u Splitu o toku parnice, pokrenute 1468. god. između Nenadića iz Radobilja i Poljičana iz Kostanja za vlasništvo nad kostanjskim komšilukom Selaca.

IZVORI: Dr. Lovre Katić: Pregled povijesti Hrvata

Lovre Katić, povjesničar i publicist, rođen je u Solinu, 8. veljače 1887. Školovao se u Splitu i Zadru, gdje je završio bogosloviju.

- Nemaju baš svi razumijevanja za naše probe, ponekad i grintaju, ali na koncu kad pogledaju naš program bude im jako drago - odgovaraju nam ove mlade Solinjanke, inače učenice Osnovne škole Don Lovre Katić na Bilankuši, koje nakon svega zasluženo i zafeštaju u pizzeriji Labud od novca koji su prikupili prodajom ulaznica.