Glede drugoga Lovrenovića - Dubravka - on je promašio kao političar i njegovi su politički komentari isto glupi i plitki, no kao povjesničar BH srednjega vijeka je odličan, možda najbolji živući.
Glede drugoga Lovrenovića - Dubravka - on je promašio kao političar i njegovi su politički komentari isto glupi i plitki, no kao povjesničar BH srednjega vijeka je odličan, možda najbolji živući.
Tu se autor može odvojiti od osobe, dok u slučaju Ivana Lovrenovića - ne.
To je da je uz staru novinarsku gardu - autore poput Heni Erceg, Predraga Lucića, Marinka Čulića, Drage Hedla, Milana Gavrovića ili Ivana Lovrenovića - kroz Feral stasala briljantna generacija mlađih novinara, prema mom skromnom sudu najbolje što u hrvatskome žurnalizmu danas postoji.
Da to je ona što je rpedlagala da Visočani kruženjem autima po gradu i trubljenjem " proslave " taj značajan dan i što pozva prof. Lovrenovića na spaljivanje.
Film koji traje 27 minuta snimila je ekipa Federalne televizije Bosne i Hercegovine, po ideji Ivana Lovrenovića, a scenarij i režiju potpisuje Nedžad Begović, dobitnik brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada za svoje filmsko i televizijsko stvaralaštvo.
Pred polonijadama Dubravka Lovrenovića pisac ovih redova priznaje potpunu nemoć: ta riječ ne postoji ni u Klaiću, ni u Aniću, ni u Rječniku dviju Matica; za nju ne znaju najbolji engleski i francuski rječnici; pretraživač Google daje 0 pogodaka za sve zamislive oblike (poloniad, polloniad, poloniade, polloniade).
Po analogiji, polonijade bi trebalo da su skovane prema nekakvom Poloniju; no to očito nije dramatis persona iz Hamleta, mudri dvorjanin koji sinu Laertu daje zdravorazumske savjete, jer je jasno jedino da Nenad Lovrenovića ne smatra mudrim.
U prvom sučeljavanju na TV-u sem je imao prof. Dubravka Lovrenovića za oponenta.
Kolege s portala Lupiga potrudit će se i u narednim danima objaviti nekoliko tekstova posvećenih legendarnom Feralu, među kojima su razgovori s navedenim trojcem, tekst Ivana Lovrenovića, izbor najboljih naslovnica itd.
Polemika traje već desetljećima; danas ju je Nenad Filipović aktuelizirao, no ne kao znanstvenu raspravu u stručnim publikacijama, već kao napad na historičare Srećka Džaju i Dubravka Lovrenovića u sedmičnim novinama.
Zildžić polazi od tvrdnje Dubravka Lovrenovića u jednom intervjuu sa Srećkom Džajom, da je Džaja jedini živući historičar koji je pokrio povijest Bosne i Hercegovine od kasnog srednjeg vijeka do XX. stoljeća
Nije tu riječ samo o mojim stavovima, koji su u subotnjem broju Jutarnjeg lista izloženi napadu Ivana Lovrenovića, a da nitko o njiima nije dobio minimalnu informaciju na stranicama EPH-ovih publikacija.
Lovrenovića, kada je u pitanju jedna druga znanstvena oblast: orijentalistika, ili određenije osmanistika.
Nije to uspijelo ni nama, ma da smo imali, od Matoša do Krleže, preko Andrića i Selimovića, sve do Lovrenovića, Jergovića, ili Ugrešićke i Drakulićke, i više nego potrebnoga poticaja da ustrojimo društvo koje neće, ma da je toliko samo sebi tepalo da je kulturno, biti pretvoreno u izvorište dovoljnih resursa da nam životi budu dostojni, da u njih uzmognemo povjerovati jer, kao i Márquez, zapravo i malo trebamo posuditi od imaginacije koliko su oni pak surovi i nemoguči bili.
U tim prvim godinama suradnicima »Vijenca« najčešće su bili pisci u lepezi od Branimira Donata i Željke Čorak do Vlaha Bogišića i Zvonka Makovića, od Borisa Marune i Zorana Kravara do Tonka Maroevića i Jurice Pavičića, Radovana Ivančevića i Zlatka Galla, Ive Banca i Zdravka Zime, Dražena Katunarića i Ive Brešana, Nikice Petraka i Branka Sbutege, Čede Price i Ivana Lovrenovića te mnogih, mnogih drugih.
Jelena Lovrić nadovezala se rekavši kako ' Slavko Goldstein nije samo novinar, nego i prava institucija ' te je ukratko prokomentirala sve četiri knjige iz prvog kola Biblioteke ' Sa zrnom soli ' (uz spomenute dvije, tiskana je i knjiga o Bosni i Hercegovini Ivana Lovrenovića i Miljenka Jergovića ' Budućnost jednog nezavršenog rata ', a uskoro će izići i knjiga beogradskih publicistica o medijskom pripremanju srpske javnosti za ratove koji su tek uslijedili).
Hroboatos, pretpostavljam da si čitao, pa mali osvrt - " Unutarnja zemlja ", od Lovrenovića.
Stoga se i za No ć no vije ć e može ustvrditi ponavljajući riječi Ivana Lovrenovića, drugog pomnog Karahasanova čitatelja da je nastao u nekoj vrsti suglasja između teoretika i prozaiste, i da ono što toj prozi daje osobinu konstruktivne čvrstoće i logične izvedenosti dolazi iz istog duha koji vlada njegovim intelektualnim diskursom u teorijsko-kritičkim tekstovima.
A trenutno mi je jako ugodno u društvu Jergovićeva nagrađenog romana Volga, volga, uz Sedam dana po Bosni Ivana Lovrenovića, uz Tomićevo Čudo u Poskokovoj dragi.
Prema mišljenju Lovrenovića, alternative za zamrzavanje plaća u ovom trenutku nema.
Predraga Markovića, Renate Jambrešić-Kirin, Sonje Dujmović, Radmile Radić, Olivere Milosavljević, Sandre Prlende, Bojana Aleksova, Zorice Kuburić, Josipa Vrandečića, Rusmira Mahmutćehajića, Saćira Filandre i Ivana Lovrenovića.
Postala je ne-mjesto; u takvoj mjeri, da za ljubav i za suosjećanje s njezinom tragedijom treba premnogo snage i empatije, jer su i tragedija i suosjećanje uniženi, instrumentalizirani i politički unovčeni do rugla i do besmisla. " (Iz Predgovora Ivana Lovrenovića)
SARAJEVO Ivan Lovrenović, novinar, publicista i knjževnik, je novi glavni i odgovorni urednik sarajevskog nedejeljnog magazina lista BH Dani, kojeg je ove sedmice kupilo Oslobođenje. Lovrenović, koji se u magazinu nalazi od njegovog pokretanja u opkoljenom Sarajevu 1992. godine, će zamijenti osnivača Senada Pećanina javila je RSE. Već će naredni broj Dana izaći u izdanju Oslobođenja, u svom već prepoznatljivom stilu i pod uredničkim vođstvom Ivana Lovrenovića, kolumniste, publiciste i spisatelja, poznatog ne samo po tekstovima u ovom magazinu, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, je napisala u svom listu u petak.
Pravog pohoda nije ni bilo, a o napaajima ideološke naravi jasno piše u tekstu Džaje i Lovrenovića da se radilo o standardnom repertoaru demonizacije onoga doba, s prizemnim materijalnim motivima.
Lovrenovića) nije znak nikakvog njegovog antihrvatstva koje mu protivnici neosnovano pripisuju.
Među svjedocima kojima će Tužiteljstvo teretiti optužene koji će se pojaviti pred Sudom BiH navedeno je ime Ivana Lovrenovića, sarajevskog književnika, koji se tijekom rata u BiH sklonio u Zagreb, a nakon Daytona se, kao intelektualac, promovirao u eksperta za hrvatsko pitanje u BiH, kao i kritičara Katoličke crkve.
Uz Lovrenovića kao svjedoci navode se Sakib Mahmuljin koji već ima kovertiranu optužnicu iz Haaga zbog ratnih zločina, te niz dužnosnika vlasti iz vremena uspostave Hrvatske samouprave, prvaka Alijanse za promjene, političkih protivnika HDZ-a.
SARAJEVO, 30. septembra (FENA) - Izdavačka kuća Synopsis objavila je dopunjena i obnovljena izdanja knjiga Ivana Lovrenovića " Unutarnja zemlja " - kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (četvrto, prošireno izdanje), i " Bosanski Hrvati " - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (drugo, prošireno izdanje).
Dok vi naglabate o jaranstvu Lovrenovića i Grahovca i dok slijepo vjerujete u ublehu Osmanagića o milijardama za to vrijeme drugi krajevi drage nam domovine ulažu u industriju.
Katkada su to hermetički pjesnički izričaji Drage Štambuka ili pohod zajedničkim tragovima prošlosti poput pripovijesti Ivana Lovrenovića Iskušenje fra Matije Divkovića u Mlecima (iz zbirke Liber memorabilium, Zagreb 1994.) u kojoj su tijesno stisnute, stooblične i raznobojne građevine, tog šejtanskog grada na vodi kulisa za propitkivanja, slabosti i iskušenja znamenitog bosanskoga fratra koji 1611. godine u Mlecima ilirskim slovima tiska svoja djela Nauk karstjanski i Sto čudesa.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com