U Crnoj Mlaki obitavaju biljne zajednice lopoča i lokvanja, hrasta lužnjaka i običnog graba te velik broj raznih vrsta biljaka, kao što su čemerika, crveni ljiljan i druge, koje inače obitavaju u brdovitim predjelima.

Sa sjeverne strane ribnjaka nalazi se poplavna šuma hrasta lužnjaka Međuvođe, te dio ribnjaka Garešnica koji je izgrađen na mjestu nekadašnje Cigleničke šume.

Ovo je područje tipično stanište hrasta lužnjaka u kojemu su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama, a u nizinama i depresijama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem.

Šume hrasta lužnjaka u Europi su gotovo nestale, a i u našoj zemlji sve ih je manje.

Kako bi doživjeli nizinske šume ušli smo u sastojinu hrasta lužnjaka i običnog graba da bi nam ta slika ostala u sjećanju.

Posebno je zanimljivo bilo vidjeti 74 sadnice klonova spomenika prirode hrasta lužnjaka koji se njeguju u klijalištu rasadnika, ali i u sandučiće zasijane žireve hrasta lužnjaka koje su prikupili tijekom rujna 2012. godine.

Uz info štand na kojem su građanima dijelili promidžbene letke, djeci iz brodskih osnovnih škola podijeljeno je 250 sadnica hrasta lužnjaka i 300 sadnica smreke.

Kupuj hrvatski namještaj od hrasta lužnjaka po 10 X većoj cijeni... koji je naravno kvalitetniji i ko ima para će ga i dalje kupovat.

Obzirom na opseg ovog zadatka u ovom slučaju težište će biti na nizinskim šumama hrasta lužnjaka pod povećanim antropogenim pritiskom (područje UŠ Zagreb).

Pozornost mnogih privlačili su i stol i stolci koji su također izrađeni od starog hrasta lužnjaka.

Naš park inustrijska je oaza deandroflore, bogat je drvećem, grmovima, polugrmovima i penjačicama, a sam grad je nastao na području gdje se prije stotinjak godina nalazila gusta šuma hrasta lužnjaka.

Na nižim terenima razvijena je vrsta lužnjaka s velikom žutilovkom.

U polju su pretežno šume hrasta lužnjaka, običnog graba, uskolisnog jasena i mekih listača.

Cilj je dobiti autentična bijela vina iznimne kakvoće, a u projekt su uključene barrique bačvice od domaćeg hrasta lužnjaka i kitnjaka

Dijelom je nastao od postojeće šume hrasta lužnjaka s grabom, jasenom i bijelom topolom, a dijelom od livadnih površina.

Potječe iz srednjeg vijeka kada je Plemenita opčina turopoljska bila gospodarsko upravno središte koja je pod svojom upravom držala 5.000 hektara turopoljske šume hrasta lužnjaka.

U Rješenju o Šumici Turski grad između ostalog stoji: Šumica Turski grad predstavlja područje iznimnih krajobraznih vrijednosti, čiji glavni krajobrazni element čini dobro očuvana sastojina hrasta lužnjaka, koja čini oazu u okolnom poljoprivrednom području, te predstavlja cjelinu prepoznatljivog tipa nizinskog krajobraza Virovitičko-podravske županije

Tu su još i šume crne i bijele topole, šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke te šume hrasta lužnjaka i graba.

Ukupne površine od 20.550 ha na području Sunjskog polja izmjenjuju se poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena 50 %, a vlažne i mezofilne livade, nitrofilni travnjaci i pašnjaci čine ostalih 50 % površine.

Krčenjem šuma u prošlosti stvorene su velike obradive površine, ali usprkos tome ovdje još uvijek nalazimo brojne močvare sa šumama bijele vrbe, crne johe, poljskog jasena iako su na najvećem dijelu površine Turopoljskog luga razvijene zajednice hrasta lužnjaka.

Obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka.

Crnogorica je u parku Maksimir zastupljena uvođenjem bijelog i crnog bora (Pinus sylvestris i Pinus nigra) u sklopu hrastovih šuma ili kao podignuta kultura smreke (Picea excelsa) u sklopu šume hrasta lužnjaka.

Osim svima poznatih hrastova kitnjaka i lužnjaka, Hrvatska je dom i vazdazelenim hrastovima sredozemnog područja: crniki (Quercus ilex) i oštriki (Q. coccifera).

Bruto cijena sjemena hrasta lužnjaka, s uključenim doprinosima na drugi dohodak je 6, oo kuna za kilogram zdravog i kvalitetnog žira.

To tim više što je Hrvatska veliki uzgajivač sadnica pa se kao primjer može navesti da Hrvatska izvaža desetke milijuna sadnica najcjenjenijeg hrvatskog drveta (a koje je na visokoj cijeni i u inozemstvu), tj. hrasta lužnjaka.

Također se ističu drvoredi kestena, lipe i hrasta lužnjaka, te središnji dio sa športskim terenima koji su nakon proširenja u vrijeme Domovinskog rata nepovoljno djelovali na zaštićene nasade božikovine.

Na višim terenima daju se primjetiti crne topole te hrastove šume, a na nižim terenima, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke.

Na tržištu se mogu naći i druge medljike, medljikovci ili meduni (jele, smreke, hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka, bukve,) ali su one životinjskog podrijetla (od soka lisnih i štitastih uši).

Obična jela (Abies alba Mill.), crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne polutke, treća najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj, poslije bukve i hrasta lužnjaka.

U središnjem dijelu glave štita grba su toponomistički simboli općine prikazani u obliku dvije prekrižene (u donjem dijelu) grančice hrasta cera i hrasta lužnjaka.