Danas možemo reći da su oni bili privilegirani, jer su bili pripadnici one zlatne generacije koja je došla u priliku da ostvari tisućljetni san hrvatskog naroda, a to je samostalna, slobodna i neovisna hrvatska država rekao je gradonačelnik Ronko te istakao da je ponosan što je nedavno uređen ovaj dio Sokolovca, legendarnog mjesta s kojeg je krenuo Luka Ibrišimović Sokol u oslobođenje od Turaka, Sokolovca s kojega su krenule i prve aktivnosti u Domovinskom ratu.

Tako je ustanak u Slavoniji pokrenuo franjevac Luka Ibrišimović koji je o situaciji na terenu pisao zagrebačkom biskupu Mikuliću, pa u pismu od 24. veljače godine 1688. piše:

Dne 30. travnja 1693. fra Luka Ibrišimović javlja iz Požege biskupu Mikuliću da su zagrebačka sveta ulja primili: P.

U Slavoniji se pak istakao fra Luka Ibrišimović, koji je osobno otišao do Leopolda u Beč, kako bi ga potaknuo da, osim u Ugarskoj, pokrene vojnu i u Slavoniji.

Nije li u Sokolovcu fra Luka Ibrišimović legitimno uzeo oružje i otjerao Turke?

Ovdje je našao i svoj posljednji počinak fra Luka Ibrišimović, glasoviti Sokol, osloboditelj Požege i tog dijela Slavonije od Turaka.

Nastavljena je kateheza o odgoju, izbor iz godine 1907. u Kronici samostana, predstavljena je filijala Londžica te fra Luka Ibrišimović i fra Nikola Obramić u crticama iz povijesti.

Hrabri hrvatski borac protiv Turaka, franjevac Luka Ibrišimović, umro je 11. ožujka 1698. u rodnoj Požegi u 78. godini života.

Hrabri Luka Ibrišimović stao je na čelo vojske u velikome narodnom ustanku u Slavoniji i na brdu Sokolovcu pokraj Požege 1689. pomogao sjajnoj pobjedi nad Turcima.

Turistička zajednica grada Ivanca i Ivanečki vitezovi odazvali su se pozivu grada Požege i povijesne postrojbe Trenkovi panduri u obilježavanju Grgureva-Dana Grada Požege, i međunarodnom susretu povijesnih postrojba, 09 - 10. ožujka 2013. U sklopu programa obilježavanja povijesnog događanja iz 1688. godine, kada je fra Luka Ibrišimović protjerao Turke sa Sokolovca, po kojem se obilježava Dan Grada i Grgurevo, ulicama Požege krenula je

Konkretno, mislili smo da je Podvinje bilo župa, u kojoj je čak bio i fra Luka Ibrišimović, jer kad god je bila kakva značajna crkvena svečanost, od krizmi, posjeta biskupa, crkvenih vizitacija, to se odvijalo tamo.

- Ponosan sam i na činjenicu što smo 2011. u spomen na Domovinski rat, na sve ono što su mladi ljudi dali kad se stvarala domovina, krenuli sa Satom istine, opet s ovog mjesta, legendarnog mjesta s kojeg je i fra Luka Ibrišimović krenuo oslobađati Požegu od Turaka poručio je Ronko.

Na dan Sv. Grgura 12. ožujka 1688. fra Luka Ibrišimović pobijedio je s Požežanima nadmoćniju tursku vojsku od 3.000 Turaka predvođenu Bršljanović-agom, te protjerao Turke i oslobodio od njih Slavoniju.

Izjavu su potpisali: Fra Luka Ibrišimović, pater provinciae, fra Andrija Dubočac, exminister Bosnae, fra Augustin Jaharić, velički gvardijan, fra Ivan Pinotić, župnik u Požegi i fra Stjepan iz Đakova, gvardijan u Našicama (AB 517 518).

Bio je to, eto, momenat, kad se i fra Luka Ibrišimović, zanesen Ogramićevom idejom ili prisiljen zajedničkom odlukom prisutne braće, šutke odrekao vikarstva i priklonio bosanskom biskupu.

Hunalićevom pismu, prevedenom na latinski, bilo je priloženo pismo fra Ilije iz Modriča, požeškog župnika koji 3. ožujka 1698. piše Ogramiću da je fra Luka Ibrišimović jako bolestan te od biskupa moli oprost za učinjene grijehe i uvrede i blagoslov (Spomenici 140).

Biskupova prijetnja ipak je djelovala, jer 30. travnja 1693. fra Luka Ibrišimović javlja zagrebačkom biskupu da je među župnicima koji su primili njegovo sveto ulje bio i požeški župnik fra Mihajlo Požežanin.

Spomenuto je ondje također kako su se franjevci, posebno fra Luka Ibrišimović, zauzimali za narod protiv zuluma austrijske vojne uprave, kako su ustali i protiv Ogramićevog nasilnog ubiranja crkvene desetine.

Zagrebački biskup Mikulić u gore spomenutim svojim pismima (28. siječnja i 16. veljače 1693) posebno govori o brodskom slučaju (in času illo Brodensi) u kojem je fra Luka Ibrišimović bio samo posmatrač (mere spectator).

Nasljednik fra Petra Nikolića fra Luka Ibrišimović kao vikar zagrebačkog biskupa za tursku Slavoniju, 30. travnja 1693. izvješćuje da je sveto ulje primio od njega i pater Augustin Henpacze pro parochia Beatae Virginis Mariae in Kobas et Oriovacz (AB, 521).

Na čelu su stajali u Slavoniji franjevac Luka Ibrišimović, u Lici pop Marko Mesić.

Šimun Miletić spomenuo je pobjedu nad Turcima na Dan Sv. Grgura 12. ožujka 1688. koju je fra Luka Ibrišimović Sokol izvojevao s Požežanima, te nadmoćniju vojsku od 3000 Turaka protjerao i oslobodio Slavoniju.

Požeški topovi i muskete u kombinaciji sa kostelskim pištolama nezaobilazan su dio Požeškog Grgureva, dana kad je Fra Luka Ibrišimović obranio Požegu od Turaka.

Neke nije ni potpisao, a neke su objavljene pod pseudonimom Vlado Horvatić, Lav Mirni i Luka Ibrišimović.

NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN DAN GRADA POŽEGA I GRGUREVO - POŽEGA - Požega je na svečani način obilježila svoj Dan grada i Grgurevo, obilježavajući 786. rođendan od prvog spomena grada Požege i 325. godina od kada je fra Luka Ibrišimović Sokol istjerao Turke iz Požege daleke 1688. godine.

@grb - jedini čovjek kojem skidam kapu i odajem puno poštovanje, a vezan je za crkvu je fra Luka Ibrišimović - Sokol, požeški franjevac koji je potjerao turke iz Požege i požeškog kraja, Svi ostali su gladili jaja po smostanima, tako da tvoja priča ne pije vode...

Kraljević napisao je »prigodne dramatske slike« Fra Luka Ibrišimović ili izgon Turaka na Grgurevo iz Požege (Osijek 1890), u Zagrebu je izdana spomenica Ibrišimoviću 1893. franjevački bogoslovi s prilozima J.

U sklopu programa obilježavanja povijesnog događanja iz 1688. godine, kada je fra Luka Ibrišimović protjerao Turke sa Sokolovca, po kojemu obilježavamo Dan Grada i Grgurevo, danas je ulicama Požege krenula povorka od 24 povijesne postrojbe iz hrvatskih gradova, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Njemačke, donoseći svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege.

Obadva pisma potpisali su: Požežanin fra Luka Ibrišimović, Cerničanin fra Mihajlo Klačić, Brođanin fra Ivan, Požežanin fra Petar Nikolić.

Njihov teški život ocrtao je u XVII. vijeku fra Luka Ibrišimović sljedećim riječima: U takvom žalosnom stanju žive sadašnji kršćani, da će morati ili postati Vlasi, ili se svoje vjere odreći, ako od kud pomoć ne dođe (Smičiklas Tadej, Dvjestogodišnjica oslobođenja Slavonije, Zagreb, 1891., t.