Krajem vegetacijske sezone, zaštihajte malč u tlo.

U proljeće, kada je zemlja vlažna, treba dodati malč ili organske tvari kao što je kompost ili mljevena kora drveta.

Malč je grubo nasječen, dakle nije istrunuo te sadrži tvari koje koče rast biljaka.

Nedavno smo oko jagoda stavljali suhu travu (malč) da ne raste trava.

Nije mu trebao kompost, samo pokrivač tla od korova i djeteline, povremeno malč od sijena i male količine organskog gnojiva da održi tlo plodnim, a humus mu se stalno povećavao i postizao je zapanjujuće prinose.

Nakon toga se malč jednostavno istrese iz vreća i grabljama poravna pazeći pri tome da sloj na stazi ne bude deblji od 5 - 7 cm.

Jedina je mana takvih staza što se trebaju mijenjati nakon nekog vremena, jer malč nije jako trajan materijal, pa se usitni s vremenom i onda gubi svoj izgled i svojstva.

Koji malč upotrijebiti ovisi u prvom redu o onome, što nam je tog trenutka kao pogodni materijal dostupno, o biljakama posađenima na gredici koju malčiramo, ali i o površini koju malčiram.

Tu sam malo razmaknula malč i motikom iskopala malo dublje rupe.

Kada uredite svoj vrt, makar i na ovako brz način, pospite na sve strane malč.

Za kraj, zalijte još malo sadice, i zatim vratite malč bliže biljci ne sasvim uz biljku, malo ostavite slobodnog prostora do biljke.

Kako je korijen u površinskom sloju tla, dobro je novoposađenu biljku zasuti malč em.

Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ili biljnim ostacima (strnište, malč), osim u slučaju pripreme za slijedeću sjetvu i prije nicanja ili zimske brazde.

malč otpušta hranjive sastojke u zemlju (gnoji zemlju),

Preporuča se dolaskom toplijih dana, negdje sredinom svibnja oko biljke staviti malč.

Svaka biljka ima svoju funkciju u tom šarenilu: neke uzgajam sebi za hranu, neke koriste kukcima za hranu i sklonište, neke gnoje tlo, a i« korovi »imaju svoje mjesto u biovrtu, u krajnjem slučaju kao malč na gredicama.

Potreba za natapanjem može se smanjiti na nekoliko načina: primjenom malčiranja (polietilenska folija ili organski malč) smanjuju se gubici vode isparavanjem iz tla; korištenjem sustava za natapanje kapanjem voda se dodaje uz biljku, čime se postiže bolje iskorištenje; natapanjem pri nižim temperaturama tijekom jutarnjih ili večernjih sati smanjuju se gubici isparavanjem; izbalansiranom gnojidbom potaći razvoj korijena koji će dobro koristiti vodu iz profila tla.

materijala za malč ima u okolici

Malč od crne PE-folije omogućuje brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete rasta biljka nakon sadnje.

Malč od usitnjenog drveta vrlo je sličan malču od kore drveta, s tom razlikom što se ovdje radi o mješavini usitnjenih grana i šiblja.

Iako se na prvi pogled možda i ne bi reklo, piljevina je dugotrajan malč, koji lako možemo nabaviti.

Ovdje je uvijek bolje upotrijebiti malč od pokošene trave.

Neke od ovih biljaka dobre su i za šumski vrt: npr. same se uspješno šire umjesto trave, a i privlače pčele (melisa, menta, kopar, korjandar, komorač), čubar jako je dobar uz grahorice, a dragoljub je odličan živi malč (puzavi, ne patuljasti).

Od 15. studenog do 15. veljače poljoprivredne površine moraju biti prekrivene biljnim pokrovom (glavni ili međuusjev) ili poorane na zimsku brazdu ili moraju biti ostavljeni žetveni ostaci (strnište, malč).

Kada je malč smješten ispravno i u kombinaciji s drugim permakulturnim principima, to može generirati zdrave, produktivne i lako održavajuće ekosustave.

ranije u sezoni malč zadržava toplinu zemlje (pogoduje biljkama, manja opasnost od smrzavanja),

Novosti u prihrani: JAGODA: osnovnu prihranu treba izvesti prije postavljanja malč folije KRASTAVAC: potrebno je u prvih 10 dana od sadnje krenuti sa prihranama GROŽĐE: izuzezno je bitna osnovna gnojidba VIŠE...

Razlog malč će zaustaviti rast korova, zadržati će vlagu u tlu, a vrt će izgledati urednije.

Tako nastali kompost, ako nije potpuno razgrađen, možemo dodati direktno ispod drveća i grmlja kao malč.

Kompostabilna folija je također vrlo prihvatljiva za uporabu u poljoprivredi kao malč folija (za zadržavanje vlage i sprečavanje rasta korova) jer se može razgraditi na samom polju ili ponekad samo ostaviti na polju kako bi se s vremenom biorazgradila.