Knjižnica i čitaonica Fran Galović Koprivnica i Povijesno društvo Koprivnica organiziraju u srijedu, 21.9.2011. u 18 sati u koprivničkoj Gradskoj vijećnici, Zrinski trg 1 predstavljanje knjige Vlatka Smiljanića Mara Matočec: hrvatska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistica i političarka biografija.

Teme križa i muke su snažne, podsjetivši kako je Marulić napisao desetke pjesama te tematike (" Krstjani Krista propetoga pita ", " Versi ot križa "); potom Jakov Bunić " Kristov život i djela ", Ivan Bunić " Svrha Svetog Križa ", Petar Zrinski " Uzdihanje otkupitelju na križu ", Toma Babić " Versi od muke Isusove ", Mara Matočec " Molitve pred raspetim Kristom " i dr.

Korija je naselje koje se intenzivnije počinje naseljavati poslije 1927. Nakon kolonizacije koju je pokrenula naša mještanka, spisateljica Mara Matočec.

U Đelekovcu pokraj Koprivnice 1885. rođena je Mara Matočec, jedinstvena političarka koja će prirodnom inteligencijom i velikom marljivošću postati idol seljačkih žena u Radićevu pokretu.

Na tome sastanku, narodna pjesnikinja Mara Matočec javno je napomenula Subašiću da komunisti ubijaju po Zagrebu i reče - otiđite u Šestine, tamo su grobnice pobijenih Hrvata, bez suda, dok vi nas pozivate u izbore - zajedno s komunistima.

U petak, 21. siječnja 2011. godine, u prepunoj knjižnici predstavljena je knjiga mladog Vlatka Smiljanića iz Korije " Mara Matočec ", virovitičkog svestranog gimnazijalca.

Mara Matočec je rođena u Đelekovcu, veći dio života provela je u Đurđevcu, a potom se odselila u Koriju gdje je i umrla, a sahranjena je u Virovitici.

O Mari Matočec govorili su Verica Rupčić - predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivičko-križevačke županije, Nikolina Matočec - koja je napisala svoj diplomski rad o njoj pod nazivom - Mara Matočec, podravska seljačka književnica, etnografkinja i političarka, Vlatko Smiljanić koji je kao gimnazijalac istraživao život Mare Matočec i napisao knjigu o njoj, te kao glavna predavačica prof. Mira Kolar Dimitrijević.

Valja podsjetiti da je Mara Matočec, prva seljačka književnica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić, rođena 1886. godine u Đelekovcu.

Mara Matočec bila je legenda za seljačke žene u Radićevu pokretu i iako je bila neuka svojom prirodnom inteligencijom i velikom brigom privukla je seljačke žene u javni život i svratila pozornost političara u Hrvatskoj seljačkoj stranci na važnost ženskog rada i nakon nje žene u Hrvatskoj seljačkoj stranci više nikada nisu bile izvan društvenog i kulturnog djelovanja.

Osim političkog Mara Matočec intenzivno se je uključila i u kulturno-prosvjetni rad pišući pjesme o prirodi ali i one u kojima se odražava politički život, a njezini komadi, osobito igrokaz Matija Gubec i Invalid bili su izvođeni u mnogim mjestima kako Hrvatske tako i na prostoru Bosne i Hercegovine gdje je odigrala značajnu ulogu kao agitator Hrvatske seljačke stranke.

Mara Matočec je Podravka, rođena u Đelekovcu 9. rujna 1886. g., a umrla je 8. svibnja 1967. g. u Korijama.

Mara Matočec je poznata i njezina su postignuća cijenjena širom Hrvatske, ali i Bosne, Slovenije i Srbije jer je među ženama na tim područjima održavala predavanja s različitim temama važnima za žene na selu: od zdravstva do političkog angažmana.

Dopredsjednik Vlade RH i dopredsjednika HSS-a Božidar Pankretić istaknuo je Mara Matočec bila ponosna žena za koju je Marija Jurić Zagorka u svom pismu 1964. godine rekla da je ona zasigurno najpopularnija žena u Hrvatskoj, žena koja je proživjela veliku osobnu tragediju izgubivši muža i dva sina, ali žena koja je imala snage izdići se iznad toga i svojom dobrotom postati uzorom mnogih žena i primjer borbe za pravicu ali i našu jedinu domovinu Hrvatsku.

U sklopu svečanosti organiziran je i kraći kulturni program u kojem su sudjelovali učenici Osnovne škole Vladimir Nazor iz Virovitice te KUD Seljačka Sloga iz Špišić Bukovice društva u čijem osnivanju je sudjelovala i sama Mara Matočec.

Prvi dio znanstvenog skupa pod nazivom« Primjeri istaknutih žena u književnosti, politici, gospodarstvu, znanosti i umjetnosti »(moderatorica: Ružica Špoljar) je svojim izlaganjem otvorila prof. dr. sc. Mira Kolar sa priopćenjem« Podravka Mara Matočec, prva seljačka književnica i političarka u hrvatskom seljačkom pokretu (1918. - 1940.) ».

- 1918. prvi put je Mara Matočec govorila u Zagrebu o ženskim pravima, pozivala na emancipaciju.

Nakon zahvale prisutnima je održao i kratku prezentaciju knjige gdje je ukratko opisao težak život ove naše po mnogo čemu jedinstvene pučke spisateljice. - Mara Matočec bila je skromna seoska žena koja je u svom životu prebrodila brojne teške trenutke među kojima svakako treba istaknuti prerani gubitak svoje djece.

Jedna od njih je i Mara Matočec pjesnikinja i revolucionarka svojeg doba iz Korije, koja je dala svoj doprinos za dobrobit seoskih žena.

Druženje povodom Dana žena bilo je i prilika za prisjećanje na hrvatsku povijest u kojoj su se za ravnopravnost žena posebice istaknule Mara Matočec i Marija Jurić Zagorka.