Ovdje upučujem na Margaret Mead, koja je u svom istraživanju na Novoj Gvineji utvrdila da je struktura dvaju plemena (Mundugumora i Arapeša) u funkciji razvoja osnovnih potreba svakog člana kolektiva, gdje nitko ne smatra da je sama struktura toliko dobra da bi se pojedinac morao podrediti njenom održanju.

Kako je moj pogled na svijet često začinjen ironijom (jer danas je teško gledati svijet kroz ružičaste naočale), poslužit ću se citatom poznate kulturne antropologinje Margaret Mead na temu individualnosti i jedinstvenosti: " Always remember that you are absolutely unique.

Kroz semiološku analizu radova eminentnih teoretičara dokumentarnog filma i etnografskog dokumentarca (Bill Nichols, Brian Winston, Michael Renov, Lucien Taylor, Claudine De France, Paolo Chiozzi itd.) kao i filmova nekih od najznačajnih redatelja i začetnika ove podvrste dokumentarnog filma (Robert Gardner, Timothy Asch, John Marshall, Margaret Mead, Jean Rouch itd.), rad dekonstruira tradicionalno prihvaćeno stajalište o objektivnosti dokumentarnog filmskog izričaja koji naturalizira diskurs reducirajući arbitrarnost znakova vlastitog jezika u procesu stvaranja vizualnog teksta.

Tumači glavnih uloga Drew Sarich kao Berger, Kyrre Kvam kao Claude, Sabina Mayer kao Sheila, Kudra Owens kao Dionne, Cedric Lee Bradley kao Hud, Ramesh Nair kao Woof, Sheila Marie Kasey kao Jeanie, Ilse La Monaca kao Crissy i Eric Minsk kao Margaret Mead funkcioniraju, pjevaju i plešu poput švicarskoga sata.

Antropologinja Margaret Mead skovala je frazu »postmenopauzalni polet«.

Reicha, luđaka koji je ljudima prodavao prazne kutije s orgonskom seksualnom energijom, Margaret Mead koja je kao antropolog napisala lažnu studiju o seksualnom ponašanju domorodaca na otočju Samoa, Margaret Sanger, predvodnica kontrole rađanja, Gamble i Guttmacher pioniri legalizacije pobačaja.

Arthur Schopenhauer, Friedrich Nietzsche i Ayn Rand prikazani su u poglavlju pod naslovom Obožavatelji volje, zatim eugeničari-evolucionisti Charles Darwin, Francis Galton i Ernst Haeckel, sekularni utopisti Karl Marx, Auguste Comte i Judith Jarvis Thomson, ateistički egzistencijalisti, Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir i Elisabeth Badinter, potom kao tražitelji užitka Sigmund Freud, Wilhelm Reich i Helen Gurley Brown, ideolozi seksualnosti Margaret Mead, Alfred Kinsey, Margaret Sanger, Clarence Gamble i Alan Guttmacher, i na koncu širitelji smrti i zagovaratelji eutanazije, Derek Humphry, Jack Kevorkian i Peter Singer.

O karakteru društva, koliko god to bilo prevladano, ja nekako uvijek mislim na način kako su to kategorizirale Ruth Benedict i Margaret Mead i dr. koji su to nazvale sistemima A, B i C društava.

Riječ je o iskazu Margaret Mead: ' Nikada nemojte sumnjati u to da mala skupina zainteresiranih građana može promijeniti svijet.

Margaret Mead je jednom rekla da mnoge kulture izbacuju očeve iz poroda jer bi se moglo dogoditi da ih to iskustvo učini vrlo posesivnim prema rođenoj djeci.

Antropologinja Margaret Mead koja se proslavila kao promicatelj seksualnog promiskuiteta u Americi, svoju karijeru je započela sa studijom Coming of Age in Samoa 1928. godine.

Antropolog Derek Freeman koji je pola stoljeća proučavao pacifičke kulture, i koji za razliku od Mead poznaje i njihove jezike, 1983. objavio je knjigu u kojoj je dokazao da je slavna studija Margaret Mead daleko od stvarnosti, da je ona zapravo opisala svoju utopiju koju je aplicirala u svijet Samoe.

Smeta im i ekologija: Tihi izvor Rachel Carson dobio je 9 glasova; psihoanaliza: Uvod u psihoanalizu Sigmunda Freuda dobio je također 9 glasova; sociološka antropologija: Sazrijevanje na Samoi Margaret Mead dobilo je 11 glasova, itd., itd., itd.

Ovim riječima Margaret Mead započeli bismo deseti broj našeg newslettera, kojeg bismo posvetili svim aktivistima za prava, dobrobit i oslobođenje životinja.

Kao solist nastupao u operi \ " Fidelio \ " (Zatvorenik), rock-operi \ " Jesus Christ Superstar \ " (Šimun), rock-mjuziklu \ " Kosa \ " (Margaret Mead i Ronnie), te u rock-skupini Flyer, mjuzikl Chicago.

Osim tih glavnih dijakronijskih teorija, u predmetu se obrađuju i sinkronijske, koje su uglavnom američkog i engleskog podrijetla, poput funkcionalizma i psihološke antropologije Margaret Mead i Ruth Benedict.

Najpoznatija je ona izmišljotina od Margaret Mead (Spol i temperament u tri primitivna društva) gdje se negdje na egzotičnim otocima j svatko sa svakim da bi se na kraju ustanovilo da autorica nije proputovala Oceaniju već se godinama nije mrdnula sa svog smrdljivog kauča u svojoj rupetini.

Njegov rad s Julijom Meltzer izlagan je na velikim filmskim festivalima (Međunarodni filmski festival u Torontu, Međunarodni filmski festival u Rotterdamu, Filmski festival Margaret Mead), u muzejima i umjetničkim centrima (bijenale Sharja, Muzej američke umjetnosti Whitney, muzej Wallraf-Richartz, Wexner Center, Modern Art Oxford, umjetnički centar Yerba Buena, Palazzo de la Papesse).

Sadašni vlasnik trokatnicu je kupio za 1,6 milijuna dolara, a u njoj su do sad živjele antropologinja Margaret Mead i pjesnikinja Edna St.

A ipak je reakcija neznanstvenog svijeta bila zanemariva, i ta generacija kao da nije imala Margaret Mead da uzme suvremene ideje i trči s njima.

Međutim, tek će učenica Boasa i Benedictove, Margaret Mead, biti ona koja će postati najslavnija osoba i najprodavaniji autor/ica u toj disciplini u dvadesetom stoljeću.

Margaret Mead knjizi Seks i temperament u tri primitivna društva opisuje kako primitivna plemena na Novoj Gvineji imaju običaj da stariji muškarci in vivo obučava (ju) dječake i djevojčice spolnom činu i dubini penetracije.

Doista, to ga jedino i mijenja. " Margaret Mead

U specijalnom programu ETNOFILma prikazuju se dva filma izvan konkurencije, odabrana iz ponude njujorškog 2011 Margaret Mead Traveling Film Video Festivala:

1901. rođena je Margaret Mead, američka antropologinja koja je rezultate svojih terenskih istraživa - nja u Oceaniji primjenila na društvene i kulturne fenomene moderne civilizacije.

Kad je u studenome 1978. preminula Margaret Mead, bila je među najčitanijim antropologinjama Amerike, a vjerojatno je to i danas.

Koliko je Margaret Mead bila antropolog do srži, pokazuju njezina nastojanja da svoja znanja primijeni u suvremenome američkom životu i time ga, prema vlastitu uvjerenju poboljša.

Margaret Mead, međutim išla je i korak dalje od toga, primjenjujući na sebi iskustva stečena u drugim kulturama.

Rezultati istraživanja i otkriće da problemi adolescencije nisu urođeno obilježje ljudskog položaja podarili su toliku važnost djelu Margaret Mead (Moore, 2002:139)

Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali. " (Margaret Mead)