Wagnera slavenski repertoar, a nakon Milke Trnine i Ilme Murske koje još u XIX. st. postaju svjetski poznate pjevačice, u nas i u inozemstvu afirmaciju tijekom XX. st. doživljavaju Zinka Kunc, Maja Pecić-Strozzi, Sena Jurinac, Marijana Radev, Tomislav Neralić, Josip Gostič, Vladimir Ruždjak, Ruža Pospiš-Baldani, Ljiljana Molnar-Talajić, Dunja Vejzović i dr. Početkom dvadesetih godina izbjegla ruska balerina Margareta Froman organizira balet na suvremenim osnovama koji ubrzo ostvaruje visoke domete u klasičnom i nacionalnom repertoaru, a plesačice Mia Čorak-Slavenska i Ana Roje postižu zavidne međunarodne uspjehe.

Njihovim su stopama krenuli Marijana Radev, Nada Puttar-Gold, Božena Ruk-Fočić, Tomislav Neralić, Vladimir Ruždjak, Ruža Pospiš Baldani i Dunja Vejzović a u njoj je djelovala i Ljiljana Molnar-Talajić.

Maurizija je pjevao Josip Gostič, kneza i kneginju De Bouillon Tomislav Neralić i Marijana Radev, a Michonnet je bio Milan Pichler.

Za ulogu Constanze u Poulencovim Razgovorima karmelićanki 2007. je dobila Nagradu hrvatskog glumišta, a nagradu Marijana Radev dobila je 2009. za ulogu Nanette u Verdijevu Falstaffu. 2009. godine osvojila je Nagradu Zagrebačke filharmonije za najboljeg mladog glazbenika godine.

U toj produkciji nastupilo je nekoliko velikih umjetnika: Ljubica Oblak-Strozzi, koja je kao Violetta de Strozzi bila prvakinja Berlinske opere, Pavao Marion Vlahović, koji je također stekao međunarodni ugled, izvrstan bariton Rudolf Župan, još jedan bariton svjetskoga glasa Marko Rothmüller, jedna od najvećih sopranistica zagrebačke Opere, Vilma Nožinić, dvije sjajne mezzosopranistice, Marijana Radev i Anka Jelačić, koja će postati zvijezda Volksopere u Beču, Marijan Rus, koji će nastaviti karijeru u Bečkoj državnoj operi, i jedinstveni Tomislav Neralić, koji će nastaviti karijeru također u Bečkoj državnoj operi i poslije četiri desetljeća biti član Njemačke opere u Berlinu.

Operna primadona Marijana Radev bijaše Bugarka iz Dobrudže, Boris Papandopulo, meni naš najdraži moderni skladatelj, miješanoga je grčko-ruskoga roda, a dirigent Igor Djadrov Rus od oba roditelja.

Ančicu Mitrović je u ulozi Kundry 1941. naslijedila još jedna velika umjetnica, Marijana Radev.

Majda Radić rođena je u Šibeniku 17. svibnja godine 1933. (Čudne li slučajnosti: glavnina naših velikih mezzosoprana rođena je u godinama koje završavaju na 3, Marijana Radev i Đurđa Milinković 1913, Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić 1923, Majda Radić 1933, Dunja Vejzović 1943.) Svirala je glasovir i pjevušila te učila kod profesora Brune Belamarića.

Gostovala je u brojnim opernim kućama u zemlji i inozemstvu, a dobitnica je najuglednijih hrvatskih umjetničkih nagrada i priznanja: Milka Trnina, Marijana Radev, Judita, Nagrada hrvatskog glumišta, Sergij Rainis.

S njim sam radila Orfeja i Mercedes u Carmen, u kojoj je naslovnu ulogu pjevala Marijana Radev.

Par godina kasnije (bio sam još srednjoškolac) velika umjetnica Marijana Radev ukazala mi je čast da sudjelujem na njenom recitalu u sklopu Večeri.

Dosegnuvši visinu od gotovo 1.000 m, letjeli su iznad Pariza otprilike 25 minuta. 1913. - Rodila se Marijana Radev, hrvatska operna pjevačica, koja je u Zagrebačkoj operi, kao član ili stalni gost do 1971. godine, ostvarila 44 uloge i imala gotovo 600 nastupa. 1898. - Marie Curie i Pierre Curie otkrili su radij. 1930. - U Užicama se rodio Vladimir Anić, hrvatski jezikoslovac.

Iznimna pjevačka i glumačka sugestivnost Dubravke Šeparović Mušović podjednako opčinjava publiku i kritičare, pa stoga prvi u pravilu ne štede dlanove dok drugi ne škrtare s pohvalama, što dodatno potkrjepljuje niz dobivenih priznanja: Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu (1996.), Nagrada Orlando (2000.), Nagrada Marijana Radev (2003. i 2011.), Nagrada hrvatskog glumišta (2003.), Nagrada Milka Trnina (2006.), Plaketa Grada Zagreba (2009.), Nagrada Tito Strozzi (2011.) i Nagrada Grada Zagreba (2012.).

Opera je imala sjajnu protagonisticu Adelu Golac-Rilović, koja je uz vrlo zahtjevnu naslovnu ulogu u Mirjani, u tom dijelu sezone s podjednako velikim uspjehom donijela i tako stilski oprečne uloge kao što su Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli i Giorgetta u Puccinijevu Plaštu, pa joj je s punim pravom dodijeljena nagrada Marijana Radev.

Treća nagrada na Republičkom natjecanju muzičkih škola Hrvatske, 1972.; Druga nagrada na Republičkom natjecanju muzičkih škola Hrvatske 1974.; Treća nagrada na Saveznom natjecanju muzičkih škola Jugoslavije, 1974.; Nagrada Darko Lukić, Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a; Druga nagrada na Međunarodnom natjecanju opernih pjevača Villa Manin, Nagrada Milka Trnina, 1985.; Medalja grada Karlovca; Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Irmengarde u operi Porin Vatroslava Lisinskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba, 1993.; Nagrada Marijana Radev za ulogu Leonore u operi Moć sudbine Giuseppea Verdija, 1996.; Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Volumnije u operi Koriolan Stjepana Šuleka u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 2005.; Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, državno odlikovanje.

Tradicionalnom dodjelom nagrada Marijana Radev i Vladimir Ruždjak Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu završila je operna sezona.

Nagrada Marijana Radev pripala je Mariji Kuhar Šoša za ulogu Nannette u operi Falstaff Giuseppea Verdija, a nagrada Vladimir Ruždjak Davoru Radiću za ulogu Forda u istoj predstavi.

To su legendarni Lovro pl. Matačić, pa Milan Sachs, Milan Horvat, Mladen Bašić, Jurica Murai, Vladimir Ruždjak, Tomislav Neralić, Marijana Radev, Nada Puttar Gold, Josip Gostič, Pavica Gvozdić, Ruža Pospiš Baldani, Dunja Vejzović, Ivo Pogorelić, Boško Petrović, Ivo Robić, Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet i dr.

U utorak, 14. listopada 2003, u foajeu zagrebačkoga HNK održana je svečana dodjela nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta za sezonu 2002/2003. Ocjenjivački sud za dodjelu nagrada Marijana Radev i Vladimir Ruždjak, u sastavu Erika Krpan (predsjednica), Nedjeljko Fabrio i Nada Ruždjak, odlučio je nagradu Marijana Radev za sezonu 2002/2003. dodijeliti Dubravki Šeparović-Mušović za ulogu Elektre u operi Idomeneo W.

Spomenut ćemo samo neke od njih Petar Rajčev, Stojan Kolarov, Marijana Radev, Jana Puleva-Papandopulo, Filka Pletikosić i drugi.

Stalno gostuje u Splitu, Osijeku i Rijeci, a održala je brojne solističke koncerte te nastupila sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Slovenskom filharmonijom, Toledo simfonijskim orkestrom i dr. Među osvojenim nagradama ističu se Nagrada Porin za izvedbu Podnevne simfonije Borisa Papandopula, 2003., te Nagrada Marijana Radev za ulogu Mirjane u isotimenoj operi Josipa Mandića u režiji Petra Selema, pod glazbenim vodstvom Nikše Bareza i izvedbi Opere HNK u Zagrebu (2008.).

Uz Borisa Hristova i Magdu Olivero, Ljubov je pjevala velika hrvatska umjetnica Marijana Radev.

Dobitnica je brojnih hrvatskih nagrada i priznanja (Milka Trnina, Marijana Radev, Judita, Nagrada hrvatskog glumišta i dr.).

Za izvedbu Idomenea (2003), dobitnica je nagrade Hrvatskog glumišta i nagrade Marijana Radev, nagrade Milka Trnina za koncert s proslavljenim tenorom Joséom Curom (2007.), plakete Grada Zagreba za ulogu Carmen (2009.), nagrade Orlando za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama (2000.), nagrade Statni opere Prag i Dvořákove nagrade.

Nagradu " Marijana Radev " za najbolju opernu žensku ulogu dobila je Ivanka Boljkovac za ulogu Crkvenjarke u operi " Jenufa " Leoša Janačeka, za " naglašeno dramatsku ulogu golemog raspona emocionalnih stanja " koju je ostvarila urođenom muzikalnošću i scenskom inteligencijom.

Za ulogu Kundry nagrađena je čak trima nagradama: Marijana Radev, Tito Strozzi i Nagradom grada Zagreba.

Jedina uloga koja se ističe uz naslovnu je gotovo jednako ekstravagantna Ludost (La Folie) koju je tumačila makedonska koloraturna sopranistica Ana Durlovksi, dobitnica nagrade Zagrebačkog HNK Marijana Radev 2006. za ulogu Kraljice noći u Mozartovoj Čarobnoj fruli.

Mozarta, za koju je dobila Nagradu Hrvatskog glumišta i Nagradu HNK Marijana Radev.

Kao priznata koncertna pjevačica održala je velik broj recitala te nastupa s orkestrima pod ravnanjem istaknutih dirigenata kao što su Mladen Tarbuk, Loris Voltolini, Will Humburg, Nikša Bareza, Vjekoslav Šutej, Milan Horvat, Daniel Lipton i dr. u Zagrebu, Dubrovniku, Bratislavi, Amsterdamu, Pragu, St Gallenu i dr. Dobitnica je brojnih istaknutih nagrada među kojima su Rektorova nagrada, Nagrada Orlando, Nagrada Marijana Radev HNK u Zagrebu, Nagrada Hrvatskog glumišta, Nagrada Ivan Lukačić, Nagrada Milka Trnina te Nagrada Grada Zagreba.

U svojoj je karijeri Ratomir Kliškić dobio i brojne ugledne nagrade poput Milke Trnine 1989, Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, Juditu na Splitskom ljetu 1992, nagradu Vladimir Ruždjak i Marijana Radev 1998, Nagradu grada Splita 1992, Županije splitsko-dalmatinske 1998, a odlikovan je i Ordenom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, te nositelj Spomenice domovinskog rata.