Tko se sve nije dohvatio ovih dana analizirati, secirati i vaditi iz konteksta riječi koje su hrvatski biskupi za svetkovinu Velike Gospe uputili katoličkim vjernicima, kojih se na stotine tisuća okupilo oko svojih pastira u marijanskim svetištima diljem Crkve u Hrvata.

Velika Gospa posebno se časti u Hercegovini, koja vrvi marijanskim svetištima, a iz najstarijeg Marijina svetišta u Širokom Brijegu pobožnost se, zahvaljujući franjevcima, proširila diljem Hercegovine.

Svetkovina Velike gospe jučer je proslavljen u brojnim hrvatskim Marijanskim svetištima gdje se okupio veliki broj vjernika i hodočasnika.

Pravi vođa Isus Krist, naš veliki pedagog pruža narodu ruku pomoći da bi rastao u dobru i oprašta mu grijehe, posebno u marijanskim svetištima.

U marijanskim svetištima zemalja sudionica SEKD-a duboko su urezani tragovi te vjere.

" Danas s milijunima ljudi, vjernika, kršćana, sabranima u marijanskim svetištima širom svijeta kličemo: ' Radujmo se u Gospodinu slaveći blagdan u čast Djevice Marije ' ", započeo je đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić homiliju na središnjem misnom slavlju o svetkovini Velike Gospe 15. kolovoza u svetištu Gospe od utočišta u Aljmašu, jednom od najstarijih i najposjećenijih svetišta Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Danas smo povezani kao jedna Crkva s mnoštvom hodočasnika, hrvatskih vjernika koji su ponovno pronašli zajedničke putove i ciljeve te se okupljaju u marijanskim svetištima.

Učenici su tada prezentirali o hrvatskim marijanskim svetištima te nas i na taj način približili našoj nebeskoj majci.

Izdanje od prošle godine na 56 stranica donosi tekstove o štovanju Blažene Djevice Marije u Zagrebu (Vesna Vukelić), marijanskim svetištima u Hrvatskoj prigodom blagdana Velike Gospe (Ksenija Đurđan), o programu festivala Dvigrad te o Llivre Vermell (Crvena knjiga), marijanskoj anonimnoj zbirci s kraja 14. stoljeća iz opatije Montserrat (Marcello Serafini).

Prošlo je više od mjesec dana od pohoda motociklima salezijanskim župama, zajednicama, ustanovama i Marijanskim svetištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

A od dnevnih dogodovnština, možda spomenuti Radobojčanku Nadu tu iz Krapine koja mi je darovala jednu prekrasnu brošuru o Marijanskim svetištima po Hrvatskoj.

Bio je prvi poslijeratni opći hrvatski marijanski časopis, otvoren svim marijanskim svetištima i župama, prešavši uskoro domovinske granice te se proširio po svem svijetu gdje god žive Hrvati, rekao je fra Petar.

Mnogoljudna okupljanja vjernika u Marijanskim svetištima obilježila su i ovogodišnju proslavu blagdana Velike Gospe.

U srijedu, 15. klolovoza je blagdan Velike Gospe koji će na posebno svečan način biti proslavljen u Marijanskim svetištima diljem Hrvatske pa tako i u Brodsko-posavskoj županiji.

I tako početkom g. 1963. započinje izlaziti, onda jedini i danas još uvijek ostao, prvi poslijeratni opći hrvatski marijanski časopis, otvoren svim marijanskim svetištima i župama.

I nije važno gdje se ta misna slavlja događaju, bilo to u zagrebačkoj katedrali, na komemoracijama na Bleiburškom polju, kod jame Jazovka ili na Maclju, u Udbini, u marijanskim svetištima ili seoskim crkvama... neprekidno se otvaraju svjetovne teme od zakona kojima vlasti uređuju pojedina pitanja u društvu, preko odgoja i obrazovanja, a naročito su im mila pitanja iz 2. Svjetskog rata, pa u najnovije vrijeme optužuju aktualne vlasti za zataškvanje istine o 2. Svjetskom ratu (sic).

Blagdan se tradicionalno slavi u hrvatskim marijanskim svetištima - Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Ilači, Splitu i na riječkom Trsatu.

Bio sam u gotovo u svim hrvatskim marijanskim svetištima, ali meni je Marija Bistrica posebna.

« Velika Gospa blagdan je kada Hrvati masovno hodočaste prema Marijanskim svetištima, kada se tamo mole svojoj majci, kaju i mole oproštenje.

Duda bio je stalni suradnik i savjetnik u uredništvu Glasa Koncila: tako je ponekad pomagao odgovarajući na pitanja u rubrici Naši razgovori, koja je primala na desetke pisama, sudjelovao je u okruglom stolu Glasa Koncila s drugim teolozima, a početkom sedamdesetih godina u desetak brojeva pisao je o hrvatskim marijanskim svetištima.

U tu svrhu biti će korisno organizirati hodočašća, proslave i susrete u najvećim marijanskim svetištima, kako nas i paba Benedikt XVI. poziva.

Proslava svetkovine Uznesenja Marijina ili Velike Gospe podići će na noge stotine tisuća vjernika koji će pohrliti na tradicionalna i njima draga vjernička zborovanja, kako ona u najpoznatijim marijanskim svetištima, tako i ona koja su poznata tek u širem zavičaju.

Na primjeru svetišta Gospe Sinjske autor u članku analizira liturgijsko-pastoralno stanje u marijanskim svetištima u razdoblju prije II. vatikanskog sabora.

Isusova majka Marija i za ovogodišnju svetkovinu Velike Gospe u brojnim marijanskim svetištima diljem Hrvatske okuplja mnoštvo vjernika, među kojima su i mnogi koji inače nisu redoviti na nedjeljnim euharistijskim slavljima, pa je očito da Hrvati u Mariji i njezinoj nebeskoj proslavi prepoznaju važnu poruku za sebe i za svoju budućnost.

Biskup Ivas je istaknuo kako se sa novim dijelom svetišta Vrpolje priključilo brojnim marijanskim svetištima diljem svijeta u kojima su uobičajene noćne procesije i slavlje.

Tradicionalno, najveći broj vjernika i hodočasnika okupio se u marijanskim svetištima u Mariji Bistrici, Aljmašu, Ilači i na Trsatu.

Dodala je kako je u svim našim marijanskim svetištima posebna atmosfera, zbog čega će se ispunjena vratiti na posao.

Na većini cesta vozi se bez ograničenja i zastoja, izvjestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK) koji vozače poziva na oprez na prilaznim cestama marijanskim svetištima u kojima se danas slavi blagdan Velike Gospe te se očekuje veći broj hodočasnika pješaka.

»Velikogospojinska vjernička okupljanja u marijanskim svetištima diljem Lijepe naše svakako su povlaštena prilika da se moli na veliku nakanu da Hrvatska na svim razinama dobije vodstvo kojemu će biti na prvome mjestu stvarna briga za napredak i boljitak svakoga čovjeka i čitave hrvatske nacije«, zaključuje komentator.

Upozoreno je na franjevačku prisutnost koja je snažno uočljiva u marijanskim svetištima (Olovo, Rama, Trsat, Sinj, Molve, Široki Brijeg, Međugorje), Franjinim svetištima (Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Zagreb, Pula), Antunovim svetištima (Zagreb, Pula, Osijek).