Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji mons. Marko Culej obnašao je različite službe, ranije kao pomoćni zagrebački biskup, a potom i kao varaždinski biskup.

Spomen kapela posvećena je hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu koji je i sam bio žrtva progona jugo-komunističkog terora (umro je 10. veljače 1960. godine u pritvoru rodne župe u Krašiću), a crkvicu je u lipnju 2000 godine blagoslovio mons. Marko Culej, prvi biskup Varaždinske biskupije.

Varaždinski biskup Marko Culej u uskrsnoj poruci ističe kako je Uskrs blagdan svjetla, radosti, života, nade, mira i ohrabrenja.

Uz molitvu za pokojne i prigodne riječi spomenik je posvetio Varaždinski biskup Marko Culej, koji je zatim za sve poginule održao misu zadušnicu u mjesnoj crkvi Benedikta.

U dogovoru sa zagreba kim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuhariđem, pomođni zagreba ki biskup mons. Marko Culej i presjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ predvodili su u utorak, 9. svibnja 1995. skupinu predstavnika Caritasa iz raznih z

Prije četrnaest godina bio sam u Čakovcu gdje je iste godine ustanovljena Varaždinska biskupija, a Marko Culej, dotadašnji pomoćni biskup zagrebački, bio je imenovan prvim biskupom te nove biskupije.

Biskupi su imenovali članove Odbora HBK za osobe lišene slobode kojem je na čelu mons. Marko Culej, biskup varaždinski.

Predsjednik Odbora HBK za Veliki jubilej, varaždinski biskup msgr. Marko Culej upoznao je biskupe sa planovima proslave Velikog jubileja u Rimu i Svetoj Zemlji, dok je riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut izložio glavne točke papinske bule " Otajstvo utjelovljenja ".

2004. - u upotrebu stavljene dvije dvorane i prateći prostori za održavanje vjeronauka - dobiveno je 150 novih stolaca - montiran kip svetih Fabijana i Sebastijana, dar kipara Nikole Šanjeka 2005. - 17. travnja, Krizma, blagoslovljena i montirana dva nova zvona i posvećen oltar i ambon, djelo kipara Nikole Šanjeka, misu predvodio biskup Marko Culej. - 22.11.2005. Varaždinskoj biskupiji upućen je zahtjev kojim se određuju krajnje granice župe: s juga: Hallerova aleja s istoka: u cijelosti ulice Gustava Krkleca, Božene Blazzeriano, Trnovečka i Kumičićeva sa sjevera: rijeka Drava sve do granice župe Sračinec sa zapada: zaobilaznica od naselja Hrašćice do Hallerove aleje 2006. novim razgraničavanjem župa dobiva u cijelosti ulice Gustava Krkleca i Božene Blazzeriano, te dio Trnovečke i Kumičićeve (oko 100 obitelji)

Na pokorničko bogoslužje nadovezala se misa koju je predvodio varaždinski biskup, mons. Marko Culej.

Potom je odredio da čakovečka samostanska crkva slavi svoje posvećenje svake godine u nedjelju koja je najbliža navedenom datumu. 19. lipnja 2005. biskup Marko Culej blagoslovio je orgulje i dva nova mozaika u crkvi sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu. 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor službeno je proglasio samostalnost i suverenost Republike Hrvatske.

U predgovoru pjesmarice mons. Marko Culej, varaždinski biskup, zaželio je da pjesmarica pridonese plodonosnijem pastoralu s mladima, koji se susreću i druže ujedinjeni u Isusu Kristu, te da se molitvama kroz pjesmu obogate susreti, molitvena okupljanja i mise s mladima.

Varaždinska biskupija utemeljena je 5. srpnja 1997. godine, odlukom pape Ivana Pavla drugog, a za prvog biskupa novouspostavljene biskupije ustoličen je mons. Marko Culej.

Vijest da je njihove roditelje pohodio biskup Marko Culej i župnik Stjepan Mostečak pročitali smo u »Glasu Koncila« ovih dana i saznali da postoji netko tko se brine za Rome.

Iz Hrvatske su još stigli riječki nadbiskup Ivan Devčić, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, varaždinski biskup Marko Culej, đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, krčki biskup Valter Župan te pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić.

U uskrsnoj poruci varaždinski biskup mons. Marko Culej ističe: »Isus je pobijedio smrt i on je prvi uskrsnuo.

Tijekom dva dana proći će se put od 40 - tak kilometara od Remetinca u Varaždinsko-topličkom dekanatu do Radovana, gdje će se prenoćiti, pa sve do Varaždina, gdje se križni put zaključuje u katedrali Uznesenja Marijina u nedjelju navečer misnim slavljem u 18 sati koje će predvoditi varaždinski biskup mons. Marko Culej.

8. rujna 2002. Crkvu sv. Antuna Padovanskog posvetio biskup Marko Culej.

Prvi varaždinski biskup, pokojni mons. Marko Culej, dao je punu podršku ovakvom razvoju Zbora.

U nedjelju, 24. travnja župnu crkvu Sv Marka ev. u Vinici posjetio je mons. Marko Culej, biskup Varaždinske biskupije.

Preminuo biskup varaždinske biskupije mons. Marko Culej

Sprovodne obrede na mjesnom groblju župe Maruševec i svetu misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Jurja predvodio je varaždinski biskup mons. Marko Culej u zajedništvu s domaćim župnikom vlč.

Simpozij se održava u povodu 15. obljetnice Svjetske konferencije ' Religija za mir ', a skup su pozdravili i apostolski nuncij Francisco Javier Lozano, biskupi Marko Culej i Vlado Košić, predstavnici kršćanskih crkava u Hrvatskoj, predstavnik Makedonske pravoslavne crkve iz Ohrida Ratomir Grozdanski i drugi.

Prostore je blagoslovio biskup varaždinske biskupije Marko Culej, a riječi dobrodošlice čelnicima donjomeđimurskih općina umirovljeničkih podružnica te drugim gostima i uzvanicima izrekao je Anđelko Ribić, predsjednik Upravnog vijeća doma.

Blaža Horvata, blagoslovio biskup varaždinske biskupije mons. Marko Culej, Radio Međimurje je otvorio Zlatko Kovač.

Dotadašnji svećenici Zagrebačke nadbiskupije postali su prvi biskupi novih biskupija: dr. Antun Škvorčević u Požegi i Marko Culej u Varaždinu.

Najzaslužniji za to su Ivan Sever zadnji tajnik KDD, Marko Culej duhovnik iz1944. i kasniji biskup te Heinz Peter Bee biskupski tajnik Kolpingovog djela u Paderbornu.

- Komisija " Justitia et Pax " - msgr. Marko Culej;

U dogovoru sa zagreba kim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuhariđem, pomođni zagreba ki biskup mons. Marko Culej i presjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ predvodili su u utorak, 9. svibnja 1995. skupinu predstavnika Caritasa iz raznih zemalja i Srpske Pravoslavne Crkve iz Zagreba u obilasku podru ja koja su hrvatske policijske i vojne snage krajem travnja i po etkom svibnja 1995. vratile u politi ko-pravni poredak Republike Hrvatske (bivča UNPA zona Zapad).

U delegaciji su sudjelovali: mons: Marko Culej, pomođni biskup zagreba ki u ime zagreba ke nadbiskupije kojoj to podru je pripada; mons. Vladimir Stankoviđ, predsjednik Hrvatskog Caritasa; gša Jelena Brajča, direktorica Caritasa zagreba ke nadbiskupije; s.